Pred poslanicima USK-a danas su se našli finansijski izvještaji zdravstvenih ustanova i izvještaji o radu ZU Kantonalna bolnica “Dr. Irfan Ljubijankić” Bihać, JZU Opća bolnica u Sanskom Mostu, ZU Zavod za javno zdravstvo Unsko-sanskog kantona, ZU Lječilište Gata Bihać, te domova zdravlja u Bihaću i Cazinu.

Zastupnica Azra Tajić (NiP) kazala je da je nebulozno imati tematsku sjednicu o zdravstvu, sa izvještajima koji se trebaju razmatrati na redovnim sjednicama, dok se najmanje raspravlja o potrebama pacijenata.

– Stanje u zdravstvu USK-a toliko je katastrofalno da bi se gubilo vrijeme na lošim izvještajima, gdje nema strukture zaposlenih niti se može vidjeti kada je dolazilo do zapošljavanja. Još teže je vidjeti da li je povećanje prihoda balansirano u odnosu sa povećanje usluga, kazala je ona.

I poslanik DF-a Sanil Hasić posvjedočio je da je kao pacijent Kantonalne bolnice bio prinuđen da prespava na hodniku, dok se drugi poslanici govorili kako često kontaktiraju uprave zdravstvenih ustanova “da se nešto ubrza”. Predsjednik strukovnog sindikata ljekara dr. Amir Rekić dao je najviše uvida u stanje u kojem rade.

Na primjer, iako je Zakonom o radu regulisano pitanje radne odjeće, nju su dobili jedino ljekari u Ključu i Bosanskom Petrovcu. Svim uposlenicima u zdravstvu se ne uplaćuju plaće po kolektivnom ugovoru, a za to krive ispolitizirane nadzorne odbore, uključujući i doktore među njima, koji lične interese stavljaju ispred dobrobiti kolega.

– Tražimo transparentnije procedure i bodovanje članova upravljačkih tijela, smatramo da interes zdravstvene ustanove i načela zdravstvene zaštite moraju prevazilaziti politički interes, kazao je doktor Rekić, piše Oslobodjenje.

Sindikat nikada nije imao pristup informacijama o trošenju sredstava ZZO USK-a, ustvrdio je, kao i da, umjesto najstručnijih kadrova pritisak stranaka prevladava pri imenovanjima direktora.

Kazao je i da su ljekari protiv toga da se uzima mito, da pacijenti svaki takav slučaj trebaju prijaviti. Smatraju i da ljekari iz javnih ustanova ne trebaju raditi u privatnim praksama. Ljekara u USK-u je sve manje, a nije samo problem odlazak na rad u inostranstvo, jer mnogi odlaze u Sarajevo i druge kantone, gdje su bolje plaćeni.

Predložio je i reorganizaciju osam domova zdravlja USK-a u jednu zajedničku ustanovu za sve općine, čime bi višestruko smanjili administraciju i nepovoljan balans sa nemedicinskim osobljem.