BiH
AFP objavio analizu o BiH: Pobuna Hrvata sve veća, raste strah od sukoba, svi odlaze
U DUBOKO podijeljenoj Bosni i Hercegovini bosanskohercegovački Hrvati ponovno pozivaju na promjene izbornog zakona i prijete mogućim bojkotom izbora u listopadu pa mnogi strahuju da tu siromašnu balkansku zemlju očekuje novo razdoblje nestabilnosti, piše France Presse.
U Mostaru, koji se smatra hrvatskim središtem, zvonjava crkvenih zvona i islamski poziv na molitvu odjekuju iznad slikovitog kamenog mosta koji povezuje hrvatski dio grada s bošnjačkim. No taj površinski sklad prikriva sve veće nezadovoljstvo bosanskohercegovačkih Hrvata zbog manjkavosti u izbornom sustavu koji im uskraćuje pravo da biraju svoje čelnike.
Mostar je bio razoren za vrijeme rata u BiH početkom 1990-ih, koji je podijelio zemlju duž etničkih linija.
Nekoliko desetljeća kasnije, nemir među bosanskohercegovačkim Hrvatima događa se u trenutku kad secesionističke prijetnje vođa bosanskohercegovačkih Srba raspiruju zabrinutosti da je BiH ponovno na rubu sukoba.
“Ili ćemo riješiti problem mirnim razlazom, ili ćemo kuću – državu – učiniti ugodnom za život svima”, rekao je Petar Vidić, 48-godišnji bivši hrvatski vojnik, za AFP u Mostaru.
Tročlano predsjedništvo BiH
Okrutni rat u BiH završio je mirovnim sporazumima 1995. kojima je zemlja podijeljena na dva dijela, jedan kojim vladaju etnički Srbi i muslimansko-hrvatsku federaciju. Zemlja ima tročlano rotirajuće predsjedništvo koje čine predstavnici triju zajednica, Bošnjaka, Srba i Hrvata.
Ali Bošnjaci u Federaciji BiH čine gotovo 70 posto od njezinih 2,2 milijuna stanovnika. To im daje veliku brojčanu prednost na izborima i de facto kontrolu nad time tko može biti izabran za predstavnika Hrvata u predsjedništvu države.
“U predsjedništvu su dvojica predstavnika Bošnjaka i jedan predstavnik Srba”, govori se u političkim krugovima bosanskohercegovačkih Hrvata. No za puno Hrvata u BiH to nije trivijalno pitanje. Nakon dugogodišnjeg nezadovoljstva, mnogi od njih predlažu da se opće izbore u listopadu bojkotira.
Nije logično
Na konferenciji u Mostaru u veljači stranke bosanskohercegovačkih Hrvata okupile su se kako bi pripremile plan za svoje iduće korake pozivajući na hitne reforme. Ali nisu najavile opći bojkot.
“Nisu ispunjeni formalni uvjeti za organizaciju izbora dok se ne promijeni izborni zakon kako bi se osiguralo da sve tri etničke skupine budu legitimno zastupljene”, rekao je Dragan Čović, vođa HDZ-a BiH.
lija Cvitanović iz HDZ-a 1990. još je odlučniji. “Ako netko misli da može oduzeti hrvatskom narodu legitimitet, potisnuti ih, onda će morati za to odgovarati”, rekao je novinarima.
Hrvatske stranke žele mehanizam koji bi im omogućio da biraju vlastite predstavnike u predsjedništvu i gornjem domu parlamenta, čemu se žestoko protive vladajuće bošnjačke stranke.
Sadašnji hrvatski predstavnik u predsjedništvu Željko Komšić, kojeg zapravo podržavaju Bošnjaci, također kritizira tu ideju za koju kaže da bi bio “izborni zakon utemeljen na aparthejdu”. No za mnoge bosanskohercegovačke Hrvate reforme su potrebne kako bi se spriječilo daljnje podjele ili moguću secesiju u već duboko podijeljenoj zemlji.
“Da, svi bismo trebali imati jednaka prava”, rekla je Sima Pehar, 78-godišnja hrvatska umirovljenica. “Zašto bi netko koga nisu izabrali Hrvati trebao predstavljati Hrvate? To nije logično”.
Svi odlaze
No kritičari nedavnih poziva za reformama smatraju da bi to samo služilo interesima političke elite u, kako tvrde, disfunkcionalnoj zemlji koja stagnira i nakon što je rat završio. Čak i u miru, kažu, Mostarom su dugo vladali tvrdolinijaši s obiju strana.
“Ništa se neće promijeniti za građane BiH s mogućim reformama izbornih pravila”, rekla je analitičarka Ivana Marić za N1 televiziju. “To je još samo jedna priča da se ljude zaokupi i da ne razmišljaju o konkretnim stvarima”.
Mostar se i dalje diči ljepotom svojeg poznatog mosta, koji su sagradili Osmanlije u 16. stoljeću, a uništile hrvatske snage 1993. godine. Most je obnovljen 2004. godine. No ljudi i dalje masovno bježe iz grada, što je nacionalni fenomen.
“Svi napuštaju BiH, Hrvati, Bošnjaci i Srbi”, rekla je umirovljenica Pehar. “Gospodarstvo je katastrofa. Oni koji nama vladaju prijete ratom i ljudi bježe”.
U međuvremenu, pregovori o mogućim reformama koje podržava Zapad zapeli su, raspirujući bojazni od bojkota, novih nemira i mogućeg pokušaja raspuštanja Federacije BiH.
“Uvjeren sam da će se kriza nastaviti ako se izborni zakon ne promijeni”, rekao je analitičar Zoran Krešić. “To je loše za cijelu BiH i njezinu euroatlantsku budućnost i odrazit će se nažalost na ljude”.
HINA
U odnosu na prošlu godinu, došlo je do manje promjene kada je riječ o listi 100 najbogatijih ljudi u regiji, koju je objavio srbijanski list Nedeljnik.
Na prvoj poziciji nije bilo promjena. Najbogatiji ljudi u regiji, prema Nedeljniku, i dalje su su vlasnici hrvatskog Infobipa Silvio i Robert Kutić, te Izabel Jelenić. Njihova kompanija vrijedi 3,1 milijardi eura.
Srbijanski biznismen Miroslav Mišković (Delta holding) skočio je s četvrtog na drugo mjesto, dok je Dubravko Grgić, vlasnik Koncerna Agram grupe, pao s druge na treću poziciju.
Nasljednici Miodraga Kostića (MK Grupa), koji je preminuo krajem 2024., su na četvrtom mjestu, dok je Mate Rimac skliznuo s trećeg na peto mjesto.
U regionu prema podacima Nedeljnika su 24 milijardera. Među njima samo je jedan iz Bosne i Hercegovine. Radi se o Senadu Džambiću vlasniku kompanije Bingo.
Top 25 najbogatijih ljudi u regionu
1. Silvio i Robert Kutić i Izabel Jelenić (Infobip) – 3.097.663.106 – Hrvatska
2. Miroslav Mišković (Delta holding) – 2.851.179.194 – Srbija
3. Dubravko Grgić (Agram grupa) – 2.793.000.000 – Hrvatska
4. Porodica Kostić (MK grupa) – 2.655.071.601 – Srbija
5. Mate Rimac (Rimac Bugati) – 2.295.000.000 – Hrvatska
6. Dejan Čakajac i Jadranka Stepanović (Mozzart) – 1.808.077.997 – Srbija
7. Dragan Šolak (United Group) – 1.694.700.000 – Srbija
8. Davor Lukšić Lederer (Plava laguna) – 1.646.650.000 – Hrvatska
9. Pavao Vujnovac (ENNA grupa, Fortenova) – 1.624.000.000 – Hrvatska
10. Emil Tedeski (Myberg) – 1.567.177.544 – Hrvatska
11. Petar Matijević (MI Matijević) – 1.562.250.181 – Srbija
12. Ljubiša Krstajić (Karisma Hotels&Resorts) – 71.546.000.000 – Srbija
13. Mile Ćurković (Plodine) – 71.516.227.500 – Hrvatska
14. Filip Cepter (Zepter International) – 1.340.000.000 – Srbija
15. Petar Matić (MPC holding) – 71.345.807.790 – Srbija
16. Borislav i Dragan Stanojlović (Sport Visio) – 1.306.873.270 – Srbija
17. Nebojša Šaponjić i Ranko Sočanac (NELT) – 1.260.000.000 – Srbija
18. Porodica Pivac (MI Pivac) – 1.169.514.286 – Hrvatska
19. Nebojša Šaranović (Kappa Star) – 1.167.977.881 – Srbija
20. Stanko Popović (Elixir) – 1.155.254.856 – Srbija
21. Marko Pipunić (Žito) – 1.140.350.000 – Hrvatska
22. Senad Džambić (Bingo grupa) – 1.100.130.112 – BiH
23. Tomislav Mamić (Tommy) – 1.079.164.000 – Hrvatska
24. Bogoljub Karić (BK grupa) – 1.020.000.000 – Srbija
25. Branko Roglić (Orbico) – 975.019.673 – Hrvatska
Tijelo muškarca pronađeno je u snijegom zavijanom mjestu Palinovići u blizini Zenice, saopštila je Gorska služba spasavanja Zenica (GSS).
U saopštenju se navodi da su tijelo muškarca sinoć pronašli u dubokom snegu pripadnici GSS-a Zenica uz koordinaciju Specijalne policije MUP-a Kantona Zenica-Doboj.
Mještani Palinovića nekoliko dana su bili odsječeni od Zenice zbog snježnih nanosa na putevima, što je otežalo pronalaženje muškarca čiji je nestanak prijavljen GSS Zenica.
Zdravstveni sustav u Bosni i Hercegovini suočava se s izazovima, posebno u ravnoteži između javne i privatne prakse. Ravnatelj Sveučilišne kliničke bolnice Mostar Ante Kvesić ilustrirao je problem konkretnim primjerom.
– Liječnik koji napusti bolnicu u jedan sat poslijepodne i ode raditi privatno, naplaćuje pregled između 80 i 90 maraka. Taj isti liječnik, dok radi u bolnici, za pregled pacijenta s uputnicom, kada uračunamo vrijednost njegova rada, dobije 8 do 9 maraka. Tu priča prestaje – pojasnio je on u razgovoru za Fenu.
Kako ističe, problem nije samo u praksi, već u financiranju.
– Naše zdravstvo temelji se na doprinosima, što generira vrlo ograničena sredstva. Godinama odlazim u Njemačku, radio sam u bolnicama i privatnim klinikama u Essenu, Münchenu i Nürnbergu, gdje sam vidio kako sustav može funkcionirati. Tamo imate desetak osiguravajućih kuća koje se natječu za usluge bolnica, diktiraju cijene i osiguravaju održivost. Kod nas to ne postoji – objašnjava.
Javni doprinosi, privatni troškovi
Financiranje po paušalu, koje se svake godine unaprijed određuje, ograničava i bolnice i osiguravatelje, smatra Kvesić.
– Premda djelatnici zavoda često imaju dobre namjere, svi su suočeni s ograničenjima koja sustav ne može nadmašiti. Istovremeno, privatne klinike u Mostaru, kojih ima barem dvadesetak, funkcioniraju na potpuno drugačijim financijskim principima. Kada bi privatne poliklinike radile po našim bolničkim cijenama, već bi se zatvorile – dodaje Kvesić, navodeći da cjenovnik bolnice datira još iz 1988. godine.
Kvesić ističe da rješenja postoje, ali zahtijevaju prilagodbu modela koji funkcioniraju u zemljama poput Njemačke ili Austrije.
– Ako ne možemo izmisliti pametan sustav, trebamo prepisati onaj koji djeluje. U Europi postoji niz država koje su ovo vrlo dobro riješile. Ako se privatne prakse nekontrolirano uključe u mrežu, javno zdravstvo će se urušiti. Za godinu dana nećemo imati ništa. Ljudi koji 40 godina plaćaju doprinose završit će plaćajući preglede za gotovinu u privatnim poliklinikama. To nije pravedno prema nikome – upozorava.
Na kraju je poručio da nije protiv privatnog biznisa, ali da kao odgovorna osoba mora braniti bolnicu u okviru svojih mogućnosti.
– Ono što me posebno smeta kao čovjeka jest činjenica da ljudi koji 40 godina rade u državnim institucijama, poput bolnica, plaćaju doprinose koliko god sustav dopušta. Na kraju, svi oni dobiju svoje mirovine jer su doprinosi uredno uplaćeni. Međutim, ti isti ljudi, nakon desetljeća uplaćivanja osiguranja, idu za keš plaćati privatnu polikliniku – zaključio je Kvesić.
Novac mora pratiti pacijenta
Marin Bago iz Udruženja za zaštitu potrošača “Futura” kritizirao je način na koji zavodi zdravstvenog osiguranja provode zakonske odredbe, posebno u kontekstu listi čekanja za zdravstvene usluge.
On navodi da Zakon jasno kaže da novac prati pacijenta te da zavodi moraju osigurati uslugu bez odgađanja. Pojasnio je da svaki oblik čekanja, dok postoje dostupne opcije u privatnom sektoru, predstavlja kršenje zakona.
– To nije do bolnica, to je do zavoda. Nemoj me slati tamo gdje ću dugo čekati. Zašto me šalješ tamo, ako mogu u privatnika danas? To je naš novac i zavodi su dužni njime upravljati u korist pacijenta – istaknuo je.
Prema njegovim riječima, problem leži u nepridržavanju zakonskih propisa koji nalažu da zavodi zdravstvenog osiguranja moraju jednako tretirati javni i privatni sektor, bez razlika u pristupu financiranju usluga.
– Liječnik zaposlen u jednoj instituciji može raditi samo trećinu radnog vremena u drugoj, i to isključivo uz odobrenje svog ravnatelja. Kada se sve institucije natječu za isti iznos novca i iste vrste usluga, neće biti mjesta za “duple igrače” niti će itko dopustiti da u timu ima osobu koja radi na obje strane. Primjerice, u slučaju usluga magnetske rezonancije, za iste usluge natječu se i javni i privatni sektor. Nitko neće željeti radnika koji istovremeno radi u oba sektora, jer je to u suprotnosti s načelima konkurencije i interesa – pojasnio je.
Zakoni su dobri, ali se ne provode
Kako je Bago naveo, ključni problem leži u činjenici da se zdravstvene usluge, prema zakonu, ugovaraju putem javnih poziva i nabava. Zakoni pritom ne prave razliku između javnog i privatnog sektora, već nalažu jednako postupanje prema oboma. On je pojasnio da zakoni podržavaju prava pacijenata i liječnika, ali da se njihova provedba često zanemaruje.
– Naši zakoni su, odgovorno tvrdim, jako dobri, jako kvalitetni. Na strani su pacijenta i na strani su liječnika. Recimo, naši liječnici nemaju pojma da naši zakoni kažu da oni moraju biti plaćeni po učinku i ne bune se. S druge strane, ne možete zaštititi pacijenta u trenutku kada je bolestan i kada ga stave na listu čekanja. Svi se onda borimo za život i snalazimo se kako znamo i umijemo. Pravo rješenje u zaštiti prava pacijenata je poštivanje naših zakona, oni su odlični – dodao je Bago.
Također napominje da se građani prečesto susreću s neinformiranošću o svojim pravima i prihvaćaju liste čekanja kao normalnu pojavu, iako zakon takvo postupanje ne poznaje. Na kraju je istaknuo kako se godišnje u Federaciji BiH uplati gotovo dvije milijarde maraka za zdravstveno osiguranje.
– To nisu porezi, to su izravne uplate građana i one moraju biti isključivo trošene na usluge. Dvije milijarde maraka zdravstvenih usluga mi možemo platiti godišnje. A na terenu smo na nekakvim listama čekanja. To je neprihvatljivo, to je kršenje zakona. Netko je teško u tom lancu nadležnosti prekršio prava pacijenata i pružio nam lošu uslugu – rekao je Bago.
FENA
Muhamed Omeragić (23.10.1966.) iz Bosne i Hercegovine nestao je na putu za Njemačku.
Posljednji put je viđen u petak, 27. decembra 2024. godine, kada je u 15:15 sati prešao granicu s bijelim Volkswagen Touranom bosanskih registarskih oznaka, piše GP Maljevac.
Na prtljažniku vozila nalaze se dvije naljepnice s natpisima “Melani Hamo”. Od tog trenutka, porodica nema nikakvih informacija o njemu.
Muhamed je krenuo za Njemačku s planom da se vrati u Bosnu do Nove godine, no nije stigao na svoje odredište. Njegov telefon je isključen, a svi pokušaji da se stupi u kontakt s njim bili su neuspješni.
Porodica je provjerila s graničnim službama, koje su potvrdile da je prešao granicu u petak, ali daljnji tragovi nisu poznati.
Porodica Omeragić moli sve koji imaju bilo kakve informacije o Muhamedu da ih podijele s najbližom policijskom stanicom ili da ih kontaktiraju u komentarima na Granični prijelaz Maljevac. Naglašavaju da je svaka informacija, ma koliko bila mala, od izuzetne važnosti za pronalazak nestalog.
Porodica je već obavijestila policiju, provjerila informacije na graničnim prijelazima i stupila u kontakt s bolnicama na ruti kojom je putovao. Apel je podijeljen i na društvenim mrežama kako bi što veći broj ljudi bio upoznat sa situacijom, ali i svi detalji su ustupljeni uredništvu portala GPMaljevac.com.
Ako ste primijetili bijeli Volkswagen Touran s bosanskim tablicama ili imate bilo kakvu informaciju o Muhamedu Omeragiću, odmah kontaktirajte policiju ili porodicu. Vaša pomoć može biti ključna u njegovom pronalasku.
Porodica zahvaljuje svima koji dijele informacije i mole za brzu i sigurnu potragu, navodi se na stranici GPMaljevac.com.
Ako bi Zeljković propjevao, daleko bi otišlo. I Stevandić bi bio na Kliničkom centru, kaže Nebojša Vukanović
Poslanik Narodne skupštine Republike Srpske Nebojša Vukanović gostujući na Face TV, tvrdi kako Milorad Dodik stoji iza hapšanje ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine Nenada Nešića. Podsjećamo, Nenad Nešić uhapšen je u četvrtak zbog sumnji u koruptivne radnje.
“Odmah sam rekao da iza svega stoji Dodik. On je sve spakovao Nešiću. Dobro je da je tužilac Kajganić potvrdio na jučerašnjoj konferenciji, kada je rekao da istrage se provode još od 2019. godine, da je krivičnu prijavu podnio MUP RS. Nešića brani Senka Nožica, a ona je Bošnjakinja. Stevandić je u istoj situaciji kao Nešić. Ako bi Zeljković propjevao, daleko bi otišlo. I Stevandić bi bio na Kliničkom centru. Ovi koji su na vrhu sistema opstaju zahvaljujući pljački vlastitog sistema. Nije Nešić kriv, već oni koji su ga izglasali. Neko namjerno želi da pokaže slabosti države, nemoć”, tvrdi Nebojša Vukanović.
Ističe kako je ovo dobra poruka političarima.
“Nešić je pod velikim pritiskom. Siguran sam da mu je visok pritisak. Kako čovjek može pobjeći? Ovdje je bezbjednost sigurna kad vidite ko nam to vodi. Još nas vile nosaju”, naveo je Vukanović.
Vukanović: Dodik Nešića čak i ne brani, posvetio mu je samo jedan status
Smatra da Dodik Nešića čak i ne brani jer mu je posvetio samo jedan status.
“Zla vlast toliko razori jedno društvo da čovjek ne da ne može da razlikuje dobro od zla, nego svoju korist od štete”, dodao je.
Na pitanje da li je vlasnik kompanije Romanijaputevi Mirko Pandurević propjevao, odgovorio je: “Mislim da je čovjek prodisao. Čovjek ima firmu, mora svaki put davati Dakiću koliko je davao Nešiću. To su mafijaški uslovi”, istakao je.
Nenad Nešić je mala beba i Majka Tereza za Luku Petrovića
Naveo je i to kako je Nenad Nešić “mala beba i Majka Tereza za Luku Petrovića, direktora Elektroprivrede RS”.
Aktulenu situaciju u vezi predsjednika RS i lidera SNSD-a Milorada Dodika prokomentarisao je na sljedeći način: “Dodik kupuje vrijeme jer čeka da ga nova američka administracija spasi preko Vučića, odnosno preko Grenela s kojim je Vučić izuzetno dobar.”
“Bakir i Čović se povukli. Dodikovo vrijeme je isteklo”, poručio je Nebojša Vukanović.
U toj se instituciji njegova karijera i nastavlja: do 2014. godine radio je kao inspektor kriminalističke policije, a u periodu od 2016. do 2020. godine je obavljao funkciju v.d. direktora Javnog preduzeća “Putevi Republike Srpske”.
Nešić sa suprugom Majom ima stan i kuću u Novom Sadu u Srbiji koje prije preuzimanja ministarske pozicije nije prijavio u izjavi o imovinskom stanju, kako je naveo Centar za istraživačko novinarstvo.
Na spisku je stan u Budvi od 56 kvadratnih metara, kuća sa dvorištem u Istočnom Sarajevu od 45.003 kvadratnih metara (vlasnik jedne četvrtine), zatim stan i kuća sa dvorištem u Novom Sadu, kao i dva stana u Tivitu uz dvije garaže te kuću u Sarajevu sa zemljištem od 403 kvadratnih metara.
Zemljište od 10.000 kvadratnih metara u Srbiji je vlasništvo njegove supruge Maje, dok njegov brat Predrag ima stan i garažu od 57 kvadratnih metara u Herceg Novom, dva zemljišta u Sarajevu od 732 i 572 kvadratnih metara, kao i dva zemljišta u Istočnoj Ilidži od 4.689 i 5.586 kvadratnih metara te zemljište od 2.389 kvadratnih metara i poslovni prostor u Istočnom Novom Sarajevu.
Ovoj listi pripadaju i trgovine N-Group d.o.o. u kojoj je direktorica njegova supruga, N Trade d.o.o. u vlasništvu njegovog brata i DAR – Company u vlasništvu oca te automobili BMW i Mercedes.
Prema istim podacima, Nešić je na funkciji u “Putevi RS” imao platu od 2.989 KM, dok je kao ministar zarađivao 5.656 KM u vidu plate i toplog obroka u 2024. godini.
Na pitanje o brojnim nekretninama koje posjeduje u BiH, Srbiji i Crnoj Gori, Nešić je jednom prilikom odgovorio:
“Sve sam kupio regularno. Kupio sam od primanja, svojih primanja. Imam platu, imate sve, sve sam uplatio regularno preko banke gdje primam platu. Nisam dizao kredit. Sve sam platio bez kredita”.
Trenutno se čeka odluka o njegovom mogućem pritvoru u okviru ovog hapšenja, dok se on nalazi u Kliničkom centru u Sarajevu zbog zdravstvenih problema.
Klix
Drugi najskuplji igrač u povijesti Dinama igrao je za Hrvatsku. Sad će za BiH?
Među 24 milijardera u regionu, samo jedan je iz Bosne i Hercegovine
Tragedija u BiH: Tijelo muškarca pronađeno u dubokom snijegu
Zrak nezdrav u više gradova, najgore u Bihaću
“Ljudi 40 godina plaćaju doprinose pa daju novac privatnim poliklinikama”
Na putu za Njemačku nestao Muhamed Omeragić: Porodica moli za pomoć
Netanyahu ide na operaciju uklanjanje prostate, neće se pojaviti pred sudom
Vukanović: Dodik je spakovao Nešiću, ako Zeljković propjeva i Stevandić bi bio na KCUS-u
Uznemirujuće / Objavljen snimak eksplozije južnokorejskog aviona nakon što je udario u zgradu aerodroma
Šta sve posjeduje Nenad Nešić: “Sve sam kupio regularno, bez kredita”
Šarmantna CaZimska priča osvaja simpatije i grije srca
Poznat identitet muškarca koji je ubio ženu u Ključu
Ukinuta presuda Bužimljanima Naniću i Kudeliću za zločine, ostalima potvrđeno ukupno 26 godina zatvora
Zbog snježnih nepogoda i prekida električne energije iz kampa Lipa izmješteno 113 migranata
Bivši premijer USK Husein Rošić pravosnažno osuđen na 10 mjeseci zatvora
Održan ‘Izbor sportiste grada Cazina za 2024. godinu’: Rukometašica Adelisa Dautović ponijela ovu prestižnu titulu
Višković: Ja sam sljedeća meta Tužilaštva BiH, pakuju mi
Tužilaštvo USK o ubistvu žene u Ključu: Ubica se sam prijavio policiji
Detalji femicida u Ključu: Muž ženu upucao iz pištolja, došli iz Slovenije za praznike
Stanić dobio konkurenciju kod preuzimanja Bihaćke pivovare
-
Cazinprije 2 danaŠarmantna CaZimska priča osvaja simpatije i grije srca
-
USKprije 2 danaPoznat identitet muškarca koji je ubio ženu u Ključu
-
USKprije 2 danaUkinuta presuda Bužimljanima Naniću i Kudeliću za zločine, ostalima potvrđeno ukupno 26 godina zatvora
-
USKprije 2 danaZbog snježnih nepogoda i prekida električne energije iz kampa Lipa izmješteno 113 migranata
-
USKprije 2 danaBivši premijer USK Husein Rošić pravosnažno osuđen na 10 mjeseci zatvora
-
Cazinprije 19 satiOdržan ‘Izbor sportiste grada Cazina za 2024. godinu’: Rukometašica Adelisa Dautović ponijela ovu prestižnu titulu
You must be logged in to post a comment Login