Connect with us

Cazin

Akademik Enver Ljubović: Porijeklo toponima i imena grada Cazina (FOTO)

Published

on

U nastavku vam donosimo još jednu historijsku priču o nastanku imena grada Cazina, čije je područje bilo naseljeno još u prethistorijsko doba. Krajem 19. stoljeća poprimio je sve odlike grada i postaje centar istoimenog kotara koji obuhvata područje Cazina i Velike Kladuše. Baš zbog bogate i duge prošlosti postoji više priča o nastanku njegovog imena. Jedna od njih je ona koju će nam ispričati akademik Enver Ljubović. Priča nosi naziv „Porijeklo toponima i imena grada Cazina“ i odvest će nas čak u daleku i lijepu Italiju.
Kompleks starog grada Cazina iz 1905., fotograf Rudolf Bruner Dvorak (iz kolekcije Pavela Scheuflera, vlasnika fotografije)
Naime, želim ovdje kazati da će mnogo puta, neki toponim upravo svojim značenjem otkriti ono što se u dalekoj prošlosti nekog kraja nije, ili se često zaboravljalo istaknuti. Većina toponima u nas je uglavnom slavenskog jezičnog porijekla, a neki su još iz dalekih vremena. Zato toponimi imaju zbog svoga značenja veliku vrijednost za bolje razumijevanje prošlosti, pa su zato i veoma važan izvor za dokumentiranje te prošlosti i mnogobrojna arheološka i historijska istraživanja. Dakako, migracijski momenti često su izmjenjivali i uvodili novi toponomastički mozaik kroz različita historijska razdoblju u ovim krajevima, ali je sveukupno nazivlje i dalje ostalo uglavnom slavenskog porijekla i prilagođeno uglavnom domaćem izgovoru, ali je toponim i ime grada Cazina ostalo nepromijenjeno kroz veoma burnu historiju na ovim prostorima i smjenjivanje različitih vladara i država  na vlasti.

Ako pogledamo današnju toponimiju Cazinske krajine, onda primjećujemo da je ona uglavnom slavenskog govornog područja, uz poneki osmanski toponim, koji se zadržao na ovim prostorima i nakon odlaska Osmanlija. Jedan od važnih toponima je i toponim, odnosno ime grada Cazina, koje egzistira preko 11 stoljeća, a kuriozitet je da je od tolikog areala slavenskih toponima na ovom području ovo romanski toponim u nazivu mjesta i grada Cazina, pa su ga kasnije svi osvajači prihvatili, sačuvavši ga sve do danas.

 

Toponimi i imena dosta su zanimljiva i specifična, te često u svom imenu nose mnoge historijske i kulturološke posebnosti kraja. Znači, toponim, odnosno ime grada Cazina je dosta staro, što smo naprijed istaknuli, i nastanak toponima i imena seže u daleku prošlost. Mnogi naši arheolozi i historičari, koji su pisali o ovim krajevima, negdje u svojim pisanim djelima ne spominju porijeklo imena grada Cazina, te niti s jezikoslovnog stanovišta spominju ovaj specifični jezični oblik imena grada Cazina. Donekle je izuzetak hrvatski historičar Radoslav Lopašić, koji u djelu “Bihać i Bihaćka krajina“, Zagreb 1890., samo stidljivo spominje “da je možda ime naziva grada Cazina izvedeno iz latinsko-talijanske riječi „Casino“ ili „Monte Casino“, te spominje i “povratnu seobu Zapadnih Gota preko ovoga područja“. On za ovu tvrdnju nije iznio niti jedan historijski dokument, koji bi ovo doista i potvrdio. On piše na temelju nekih kaptolskih izvora, jer je zagrebački kaptol imao u svojem vlasništvu imanja u Koprivnici, kako on navodi, a dakako to je područje mjesta Koprivne (Gornja i Donja Koprivna).

Prvi poznati kninski biskup u Cazinu bio je Andrija Tuškanić, koji u jednom biskupskom pisanom dokumentu Cazin naziva “oppidum Cazin“, lat. oppidum, i. n. >utvrda, grad. Pretpostavlja se  da su „cazinsko imanje“ kninskome biskupu kao posjed darovali hrvatski narodni vladari (knezovi, a kasnije kraljevi), koji su vladali ovim područjem. Vidi opširnije u: Radoslav Lopašić,  Bihać i Bihaćka krajina, Zagreb, 1890., str. 23., 26., 32., 129. i 157. i Bosanska vila, Sarajevo, 1887., str. 264. te Štajerski arhiv, Miscellanea, fasc. 26., broj 35.

 

Sa jezikoslovnog stanovišta ime grada Cazina možemo objasniti veoma lako temeljem historijske logike i analogije u postojanju istog toponima i gradića “Monte Casino“ u Italiji na cesti Rim-Napulj, iako za sve ove tvrdnje nemamo do sada pronađenog ni jednog relevantnog pisanog dokumenta. Lat. riječ mons, montis, m. znači  u prijevodu: brdo, brežuljak, uzvisina, gora i planina, a latinska i talijanska riječ, casa, ae, f. znači: koliba, kuća, dok se npr. u talijanskom jeziku deminutiv ili umanjenica tvori dodavanjem nastavka –ino, pa otuda imamo casa+ino=Casino, u prijevodu: kućica, mala građevina, a zajedno s riječju monte, kućica na brdu (Monte Casino), što doista i jeste Stari grad Cazin, a ovakav deminutiv je čest u tal- ijanskom jeziku. Ovo ime je, dakle, prilagođeno domaćim fonetskim i akcentualnim osobinama. Znači, ime grada je nastalo po građevini na brijegu-brežuljku, odnosno prema latinskom imenu građevine, utvrde ili zidina. Od ovakvih toponima i imena, koja su nastala  po nekim građevinama, može se lahko i jednostavno bar približno odrediti vrijeme njihova nastanka.

Smatra se da je ta kućica u 9. ili 10. stoljeću bila jedna mala skromna benediktinska redovnička crkvica. Naime, historija nas uči, da su ovim područjem u 9. i 10. stoljeću vladari bili hrvatski knezovi i kraljevi. Tadašnja srednjovjekovna Hrvatska bila je podijeljena na Panoniju ili Slavoniju te Primorsku Hrvatsku ili Dalmaciju, a današnje područje Cazinske krajine bilo je pod Slavonijom, u sastavu starohrvatske srednjovjekovne župe Pset. Hrvatski knez Trpimir, utemeljitelj dinastije Trpimirovića, pozvao je iz Italije svećenike redovnike benediktince da šire kršćanstvo. Zato se pretpostavlja da su ti redovnici benediktinci došli i na ovo područje te sagradili malu crkvicu na brdu-brežuljku, otkuda se lijepo vidi cijeli današnji Cazin.

Benediktinski crkveni red je najstariji crkveni red na Zapadu. Iznjedrila ga je najranija monaška tradicija prvih stoljeća Crkve, a utemeljio ga je sv. Benedikt oko 529. godine u  Monte Cassinu u Italiji, pod geslom “Ora et labora” (Moli i radi). Sveci, blaženici i sluge božje iz njihovih redova: sv. Benedikt, sv. Skolastika, Sveti Ivan Trogirski. Kasnije je ovdje izgrađen i samostan još i prije dolaska kninskih biskupa u Cazin.

Kasnije se ispod Starog grada razvija podgrađe s kućama za stanovanje. Sve to su zatekli i Osmanlije, odnosno Ferhad-paša Sokolović, koji je Cazin zauzeo 1578. godine. Osmanlije su također popravile Stari Grad Cazin,  te ga učvrstili i osigurali novim bedemima, a samostan je pretvoren u  džamiju.

Iz svega navedenoga može se konstatirati da je ime grada Cazina importirani romanski toponim, koji je ostao u upotrebi sve do danas te nije zamijenjen slavenskim nazivom, što je doista jedan raritetni slučaj.

Evo, to je jedna historijska priča o nastanku imena grada Cazina, a jezične korijene imena svakako treba tražiti u latinskom i talijanskom jeziku, što je neuobičajeno u nas.

(Enver Ljubović)

 

Cazin

(VIDEO) Policijska potjera za motociklistom u Cazinu: Pobjegao nakon saobraćajnog prekršaja

Published

on

By

Prema saznanjima, policija je pokušala zaustaviti motociklistu koji je napravio prekršaj u saobraćaju, ali on je ubrzo dao gas i pobjegao, pokrećući policijsku potjeru. Tokom potjere, vozilo se kretalo velikom brzinom, a građani su svjedočili situaciji koja je izazvala zabrinutost.

Za sada nije poznato da li je motociklist uhvaćen, a policija i dalje nastavlja potragu. Na društvenim mrežama pojavili su se snimci potjere, koji prikazuju uzbudljiv i napet trenutak. Policija je apelirala na vozače da poštuju saobraćajne propise i da u slučaju zaustavljanja od strane policije ostanu smireni i saradjuju.

 

Nastavi čitati

Cazin

Policija kaznila 22-godišnju vozačicu iz Cazina zbog pretjecanja kolone vozila

Published

on

By

U naselju Hadžin Potok, policija je kaznila 22-godišnju vozačicu Mercedesa sa austrijskim registarskim oznakama zbog nepropisnog preticanja kolone vozila koja su čekala na graničnom prijelazu.

Prema informacijama, vozačica, identificirana kao M.I. iz Cazina, prekršila je saobraćajne propise pokušavajući pretekne vozila u stanju čekanja, čime je ugrozila sigurnost drugih učesnika u saobraćaju, piše Dijasporainfo.

Policija je brzo reagovala i izdala kaznu, naglašavajući važnost pridržavanja saobraćajnih pravila, posebno na frekventnim mjestima poput graničnih prijelaza.

 

Nastavi čitati

Cazin

Zlatko iz Pećigrada počeo ubirati plodove rada na plantaži kestena

Published

on

By

Zlatko Beganović iz Pećigrada zaljubljenik je u prirodu i kesten. Prije nekoliko godina podigao je plantažu lješnjaka i kestena, a ovih dana nikla je još jedna plantaža kestena. Počeo je i ubirati plodove svoga rada. U nastavku donosimo priču o ovom vrijednom poljoprivredniku…

– Kestenove šume su rijetkost u Bosni i Hercegovini, a cazinska Krajina je izuzetno bogata ovim prirodnim resursom. U USK posljednjih godina poljoprivrednici se odlučuju na plantažni uzgoj, kako oraha i lješnjaka, tako i kestena.

 

 

Dugoročno, to je dobra investicija, ukoliko se tom poslu posveti pažnja. Zlatko Beganović, istinski zaljubljenik u kesten i prirodu, ovih dana podigao je plantažu ovog krajiškog brenda na Mogoriću u cazinskom naselju Liskovac. To je njegova druga po redu plantaža pitomog kestena.

Više u prilogu Rtvusk.
Nastavi čitati

Najčitanije