Religija
Allah nam ne uskraćuje Svoje blagodati osim kada tražimo ono što nije dobro za nas

Priredio: Abdusamed Nasuf Bušatlić
Mnogi ljudi ne shvataju da je i atom strpljenja i zadovoljstva Allahovom odredbom jedno od djela srca koje može prevagnuti nad dobrim djelima ostalih organa makar ona bila poput brda. Jer, funkcija vage na Sudnjem danu je vaganje dobrih djela (njihovog kvaliteta), a ne njihovo brojanje (ne njihovo mnoštvo).
Znaj da je tvoje zadovoljstvo Allahom i Njegovom odredbom, uvjet Njegovog zadovoljstva tobom. Jahja ibn Muaz, rekao je: ”Ako nisi zadovoljan Allahom i Njegovom odredbom, kako onda možeš tražiti da On bude zadovoljan tobom?!”
Znaj, kad bi ti se otkrio veo nevidljivog (gajb), ne bi izabrao ništa osim onoga što je za tebe izabrao Onaj Koji jedini poznaje nevidljivo. Koliko ti se dobroga desilo a ti si mrzio da ti se to desi, jer nisi odmah u tome prepoznao dobro.
Abdullah ibn Omer, govorio je: ”Čovjek je želio Allahov izbor i Allah je izabrao za njega, pa se čovjek naljutio na svoga Gospodara. Nedugo zatim, shvatio je da je ishod onoga što mu je Allah odredio i odabrao, bio dobar za njega.”
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: ”Čovjek mrzi dvije stvari: mrzi smrt, a smrt je za vjernika bolja od smutnje (fitne), i mrzi malo imetka, a za malo imetka slijedi manji i lakši obračun (na Sudnjem danu).” (Ahmed)
El-Rafi'i je rekao: ”Allah nam ne uskraćuje Svoju blagodat osim kada tražimo ono što nije za nas.” Koliko nas ovo razumije?!
Allahova milost se ne ogleda nužno u bijegu i izbavljenju od nevolje, jer nekada u nevolji može biti Allahova milost, kao što u obilju može biti Allahova kazna.
Istinska milost je da nas Allah poštedi kazne zbog naših grijeha, kao što su meleki rekli u svojoj dovi za vjernike: ”I poštedi ih kazne zbog ružnih djela, jer koga Ti toga dana poštediš kazne zbog ružnih djela – Ti si mu se smilovao, a to će, zaista, veliki uspjeh biti!” (Gafir, 9.)
Sufjan ibn Ujejne je govorio: ”Nekada je za čovjeka bolje ono što mrzi od onoga što voli. Jer ga ono što mrzi podstiče na upućivanje dove Allahu, a ono što voli zavarava ga i udaljava od dove.”
Iskreni vjernik ne uvjetuje i ne zahtijeva od svoga Gospodara, niti ga uzrujava i ljuti Allahova odredba. Jer, možda je za njega propast u onome što on voli, a da to i ne zna. I on svoj izbor ne pretpostavlja Allahovom izboru, već moli Allaha da ga učini potpuno zadovoljnim i smirenim Allahovim izborom i odredbom.
Prenosi se od Enesa ibn Malika, radijallahu anhu, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ”Čudim se slučaju vjernika. Allah mu nije odredio ništa, a da to nije dobro za njega.” (Ahmed)
Vrhunac Allahovih darova čovjeku nije u sreći, jer je to privremen i prolazan osjećaj, već prije u zadovoljstvu, kao što je Uzvišeni Allah rekao Svome Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem: ”A Gospodar tvoj će tebi, sigurno, dati, pa ćeš zadovoljan biti!” (Ed-Duha, 5.)
Pa, ako Allah strpljive nagrađuje bez računa, šta onda misliš kakva je i kolika Njegova nagrada za one koji su zadovoljni Allahovom odredbom?! A onaj ko je zadovoljan Allahom i Njegovom odredbom, Allah će ga nagraditi tako što će biti zadovoljan njime.
Milostivi Allahu, pokaži nam Svoju mudrost u svim događajima da znamo da se u Tvojoj odredbi krije samo dobro za nas! Amin!
saff.ba
Religija
Muslimani večeras obilježavaju Lejletul-kadr: Zašto je ova noć toliko posebna?

Muslimani širom svijeta i u BiH će noć sa srijede na četvrtak obilježiti kao Lejletul-kadr. Nju još nazivaju Noć želja, zatim noć u kojoj se određuje sudbina ili najjednostavnije 27. noć ramazana. Oni koji praktikuju islam, provode je u ritualnom obredu, upućujući molitve Bogu cijele noći do zore ili u zajedničkom obredu u džamiji, gdje 27. noć ramazana ima poseban program i najdužu teraviju.
Njeno utemeljene je u istoimenoj 97. suri/poglavlju Kur’ana.
Skriveno značenje
– Najvredniji dan/Nehar za muslimane je Dan arefata, a najvrednija noć/Lejl je Kader koja počinje sa akšamom i iftarom, a završava sa sabah-namazom. Ova noć je istaknuta, jer je u njoj poslat Kur’an, spušten je na zemaljsko nebo kao i sve ranije objave, odakle ih je melek Džibril prenosio poslaniku naredne 23 godine. Tako se potvrđivao kontekstualni značaj Kur’ana kroz stvarne životne prilike koje su se u tom periodu dešavale. Naprimjer, mi možemo djecu teorijski učiti o Starom mostu u Mostaru, ali tek kad ih odvedemo na mjesto događaja, ona najbolje nauče, kazao nam je profesor Nezir Halilović, voditelj Odjela za vjeronauku Rijaseta IZ-a BiH.
Sura Lejletul-kadr navodi da je bolja od hiljadu mjeseci. Muslimani nemaju garancije da je 27. noć ramazana baš to, ta sveta noć, pa u samoj suri traže skriveno značenje. Naprimjer, sura ima 30 riječi, koliko je i dana u mjesecu, a riječ Hije (ovdje je ili u njoj je) dođe 27. u redoslijedu.
– Nije eksplicitno navedeno koja je to noć u ramazanu, osim da je u zadnjoj trećini mjeseca i neparan broj. Gospodar jedino zna, ali vjernici nastoje biti tačni koliko najbolje mogu na osnovu indicija. Naziv sure ima dvije riječi, a sedam harfova (arapskih slova), zatim među dokazima navodi se idžmaa, odnosno usaglašenost kolektivne svijesti muslimana u cijelom svijetu, a postoji hadis koji garantuje da se većina nikad neće složiti na zabludi. Ali, kao što je Hasan el-Basri kazao da je ramazan maraton, te da je najveća bitka na kraju pred ciljem, po toj filozofiji treba se iznimno truditi zadnju trećinu mjeseca ramazana, govori nam profesor Halilović.
U tradiciji muslimana praktikuju se itikafi, a to su osamljivanja zadnjih deset dana ramazana, najčešće konstantnim boravkom u mesdžidima. Tu su i mukabele, odnosno konstantna učenja Kur’ana. Hafizi uče svetu knjigu pred mentorima, a obični muslimani ili imami pred džematlijama, što je jako stara tradicija.
Slast vjere
– Tako je i Poslanik u mjesecu ramazanu učio Kur’an pod kontrolom samog meleka Džebraila, pa tako i mi čuvamo praksu iako nije propisano da se to mora. Ako se desi greška pri učenju, bilo ko u džematu može ispraviti učača, jer i hafiz može pogriješiti, tako da održavamo živom i tu duhovnu kontrolu, a sve zbog najbolje brige o Kur’anu. Imate hadise da meleci svojim krilima pokriju one koji se okupe oko Božije riječi, pa im Gospodar svima oprosti grijehe i spusti milost, čak i na one koji nisu imali namjeru doći tu. Tako su vrata naših džamija otvorena, pa sa ramazanom imamo više posjeta i ko god navrati, može osjetiti slast vjere, a to je upravo ta blagodat kojom Gospodar počasti sve prisutne, zaključuje profesor Nezir Halilović.
Tako noć Lejletul-kadr i mjesec ramazan na neki način pripadaju svim ljudima i narodima. Osjetno je to pogotovo u multietničkim podnebljima kao kod nas, gdje hiljadama godina zajedno koegzistiraju i međusobno se uvažavaju blagdani i svete noći.
Večeras je noć kada će najveći broj ljudi u toku jedne godine ući u džamiju. Halilović smatra da bivaju otklonjene mentalne blokade ljudima jer tada i najveći broj meleka boravi na zemlji.
Cazin
Emisija RTV Cazin ”U okrilju džemata”-Džemat Bajrići (video)
Cazin
Emisija RTV Cazin ”U okrilju džemata”- Džemat Zmajevac (video)
Cazin
Emisija Rtv Cazin ”U okrilju džemata”-Džemat Pećigrad (video)
Cazin
Emisija Rtv Cazin ”U okrilju džemata”- Džemat Donji Grad (video)
Cazin
Emisija Rtv Cazin ”U okrilju džemata”- Džemat Donja Koprivna
-
Smrtovniceprije 5 dana
Na ahiret preselio Porčić (Nurija) Firhad – Nice
-
Smrtovniceprije 4 dana
Na ahiret preselila Salihović (rah. Bešlaga – Bešo) Edina
-
BiHprije 5 dana
‘Hoću kakim, hoću piškim… Shvatio Dodik da je potonuo u živo blato’: Vukanović o novom prijedlogu Nenada Stevandića
-
Smrtovniceprije 2 dana
Na ahiret preselio Hairlahović (Mehmeda) Sead – Sedo
-
BiHprije 3 dana
Stevandić povlači čudne paralele nakon sastanka Cvijanović s Erdoganom: “S Turcima se nismo sukobljavali”
-
Smrtovniceprije 2 dana
Na ahiret preselila Boja (Bajrektarević) hadži Refika