Connect with us

BiH

Anto Nobilo: “Niko u Hrvatskoj ne priznaje da smo mi vodili rat u BiH iako je i ICTY to utvrdio”

Published

on

HDZ, koji je najdulje na vlasti u Republici Hrvatskoj, ima moralne i pragmatične razloge da HVO izjednači s HV-om.

Njima je jasno ono što je i Haškom sudu u više presuda jasno, a najdrastičnije u presudi “Prlić i drugi”, a to je da se HVO u Bosni i Hercegovini u ratu s Armijom BiH borio kako bi ostvario državne ciljeve Republike Hrvatske iz tog doba.

ICTY je utvrdio da je taj oružani sukob (HVO/ABIH) bio međunarodni, jer je HVO djelovao kao ispostava Republike Hrvatske. Njim su zapovijedali hrvatski oficiri, logistika je bila hrvatska, zapovjedne linije su bile neprekinute od Viteza, Mostara, Gruda do Splita i Zagreba sve do glavnog stožera HV-a i vrhovnog zapovjednika Tuđmana.

HDZ vlast želi izjednačiti poziciju HV i HVO veterana (i nadalje), ali ne na način koji bi bio glasan i povijesno istinit, već preko mitova i zakonodavnog inženjeringa.

Sada kada je Ustavni sud Hrvatske prihvatio ustavnu tužbu Ive Lamešića i ukinuo pravomoćnu presudu Visokog upravnog suda koji je tom bivšem pripadniku Hrvatskog vijeća obrane (HVO) iz Bosne i Hercegovine odbio priznati prava i povlastice koje, kao pripadnici Oružanih snaga Republike Hrvatske, uživaju hrvatski ratni vojni invalidi, državni budžet Hrvatske mogao bi pretrpjeti velike posljedice.

Prema zagrebačkom Jutarnjem listu, Ivo Lamešić je jedan od desetak hiljada pripadnika HVO-a kojima je u razdoblju od 1997. do smjene HDZ-a s vlasti 2000. tadašnje Ministarstvo odbrane (MORH) dodijelilo status ratnih vojnih invalida. Rješenja MORH-a o dodjeli tog statusa pripadnicima HVO-a sličila su jedna drugome kao jaje jajetu, piše list, uz donošenje cijele hronologije kako su veterani HVO-a dobili prava u Hrvatskoj.

Oni kojima je taj status dodijeljen, piše Jutarnji list, dobili su ga na temelju navodnog ranjavanja „na južnom frontu“ 1993. i 1994. godine, „nerijetko na istom mjestu i istog datuma“. Svima su invalidnost stečenu u ratu, kao i stepen invalidnosti potvrdile ljekarske komisije iz Bosne i Hercegovine, a MORH ih je bez ikakve provjere potvrdio. Većinu tih rješenja potpisali su tadašnji visoki dužnosnici MORH-a, general bojnik Ljubo Ćesić Rojs i general, u to doba stožerni brigadir, Marinko Krešić. General Ćesić će kasnije tvrditi da je to bila politička odluka tadašnjeg predsjednika Franje Tuđmana i ministra obrane Gojka Šuška kojom se željelo pomoći pripadnicima HVO-a.

Hrvatski advokat Anto Nobilo kaže u intervjuu Al Jazeeri da je pravna zbrka oko statusa bivših pripadnika HVO-a u Hrvatskoj nastala jer se „niko ne usudi reći istinu o ratu Republike Hrvatske u Bosni i Hercegovini“.

„Držim da je to pogrešno“, rekao je Nobilo.

Je li, po Vama, odluka izjednačavanja ratnih vojnih invalida Hrvatskog vijeća odbrane i Hrvatske vojske zaista bila politička odluka?

– Da, to je bila apsolutno politička odluka, kao što je politička i odluka od 2013. godine o poništavanju tih odluka. Principijelno, država može i priznati i nepriznati status HVO invalida, ali mora biti svjesna svih političkih i financijskih posljedica svojih odluka.

U jednom ranijem intervjuu ste rekli da je HDZ proizveo politički narativ da je HVO branio Hrvatsku, ali da Hrvatska ipak ne želi javno priznati i u svoje zakone ugraditi da sve ono što plaća veteranima Hrvatske vojske plaća i veteranima HVO-a. Zašto se proizvodi tako nejasna situacija?

– Kao što sam rekao: država može zakonom izjednačiti status HV i HVO branitelja ako to želi. Ali isto tako, za takvu odluku valja dati jasno i činjenično točno obrazloženje.

HDZ, koji je najdulje na vlasti u Republici Hrvatskoj, ima moralne i pragmatične razloge da HVO izjednači s HV-om. Njima je jasno ono što je i Haškom sudu u više presuda jasno, a najdrastičnije u presudi “Prlić i drugi”, a to je da se HVO u Bosni i Hercegovini u ratu s Armijom BiH borio kako bi ostvario državne ciljeve Republike Hrvatske iz tog doba. Prije svega mislim na 1992. godinu – Vašingtonski sporazum, februar 1994. godine.

U tom ratu je najviše HVO boraca poginulo i ranjeno. ICTY je utvrdio da je taj oružani sukob (HVO/ABIH) bio međunarodni, jer je HVO djelovao kao ispostava Republike Hrvatske. Njim su zapovijedali hrvatski oficiri, logistika je bila hrvatska, zapovjedne linije su bile neprekinute od Viteza, Mostara, Gruda do Splita i Zagreba sve do glavnog stožera HV-a i vrhovnog zapovjednika Tuđmana.

U toj situaciji pošteno je izjednačiti HV i HVO i platiti HVO invalidima sve što i HV invalidima. Međutim, u Republici Hrvatskoj se nitko to ne usudi jasno reći, jer u Hrvatskoj nitko ne priznaje da smo mi vodili rat u stranoj državi. Naš temeljni povijesni narativ, koji je ušao i u sve zakone o braniteljima jest da smo mi vodili obrambeni rat.

To je generalno točno, ali postoji taj izuzetak rata ABiH/HVO. Ako bi to priznali, naši političari se boje da bi se oštetio cijeli narativ o Domovinskom ratu (1991.-1995. godine), a na tom narativu se pokušava izgraditi novi identitet Republike Hrvatske.

Zato je stvorena priča o tome kako se HVO u Bosni i Hercegovini borio za oslobođenje okupiranih dijelova Hrvatske. U najvećem dijelu rata to nije točno, osim na kraju rata 1994/95. godine, kada se provode neke zajedničke akcije sa HVO-om, ali i sa Armijom BiH kao saveznicima.

Ovaj pragmatični razlog je što HDZ u veteranima HVO-a, koji svi odreda imaju i hrvatsko državljanstvo, vide značajnu izbornu bazu. Oni i njihove obitelji u pravilu glasaju za HDZ na izborima u Hrvatskoj.

Iz opisanih razloga, HDZ vlast želi izjednačiti poziciju HV i HVO veterana (i nadalje), ali ne na način koji bi bio glasan i povijesno istinit, već preko mitova i zakonodavnog inženjeringa.

Kompletan intervju pročitajte OVDJE.

BiH

Vojin Mijatović: Od 1. januara nijedan poslodavac u FBiH neće moći isplatiti manje od 1.200 KM

Published

on

By

Zamjenik premijera Federacije BiH i federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta Vojin Mijatović izjavio je danas da od 1. januara naredne godine nijedan poslodavac u Federaciji BiH neće moći isplatiti primanja manja od 1.200 KM.

“Ono što je tačno je da od 1. januara naredne godine minimalna plaća neće biti 1.000 KM ali nijedan poslodavac u FBiH neće moći da isplati ispod 1.200 KM. Ne samo da smo ispunili tu famoznu 1.000 KM, nakon stupanja na snagu uredbe, nadamo se do kraja ove godine, neće moći dobiti ispod 1.200 KM – tvrdi Mijatović.

Mijatović je naveo da će, nakon usvajanja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dohotku FBiH u Parlamentu, Vlada na prvoj narednoj sjednici usvojiti Uredbu o obaveznim mjesečnim primanjima radnika u FBiH kojom će to biti regulisano.

Dodao je da su procjene pokazale da se na crnom tržištu u FBiH gube milijarde KM i da će stupanje na snagu Zakona o fiskalizaciji finansijskih transakcija u Federaciji BiH polovinom 2025. značiti kraj za one poslodavce koji ne izdaju fiskalne račune.

Mijatović je istakao da će to značiti dodatne prihode za Federaciju BiH koji bi trebali nadoknaditi pad zbog smanjenja doprinosa ali i stvoriti rezervu za razvojnu komponentu budžeta.

Pojasnio je da se ova Vlada FBiH zadužuje u skladu sa prihodovnom stranom okvira budžeta za ovu godinu, a da je trogodišnji plan zaduženja po kojem sad rade usvojila Vlada koju je vodio Fadil Novalić.

Kraljević: Zakon o fiskalizaciji transakcija u cilju suzbijanja utaje poreza

Dopremijer Federacije BiH i federalni ministar financija Toni Kraljević kazao je danas nakon sjednice Vlade Federacije Bosne i Hercegovine da utvrđeni Nacrt Zakona o fiskalizaciji transakcija ima za cilj suzbijanje utaje poreza, maksimalno minimiziranje tog neformalnog tržišta, kao i suzbijanje nelojalne konkurencije.

– Ako vi fiskalizirate, vaš komšija se bavi istim biznisom i ne fiskalizira, može biti cjenovno povoljniji u  odnosu na vas, što znači nelojalna konkurencija – pojasnio je.

Kraljević je govorio i o edukativnoj komponenti, definiranju i animiranju potrošača i podizanju svijesti, te o važnosti preuzimanja računa, a isto tako i o unaprjeđenju postupaka  samog poreznog nadzora.

Napomenuo je da će implementacija tog zakona omogućiti elektronsko evidentiranje podataka,  što znači i da donosi novost koja se zove Centralna platforma za fiskalizaciju.

Dodao je da njome upravlja Porezna uprava FBiH,  koja je kolektor i posrednik svih podataka koje dolaze  iz elektronskih fiskalnih sistema, što maksimizira i nadzor i kontrolu te sprječava poreznu utaju.

– Naravno, krajnji cilj je poboljšanje naplate javnih prihoda, odnosno punjenje prihodovne strane  budžeta, ali i discipliniranje cijelog tog sistema – kazao je.

 

Osvrnuo se i na dopune Zakona  porezna na dohodak, kojim s omogućava  izuzeće dijela prihoda od poreznog opterećenja, kako bi se dala mogućnost poslodavcima da svoje zaposlenike mogu honorirati  kroz dio bez porezne presije.

– Taj zakon je temporalnog karaktera, nadam se da će to biti od 1. januara do 31. decembra 2025. godine. Temporalnost ovog zakona jasno upućuje na opredijeljenost Vlade FBiH na kompletiranje onoga što nazivamo porezna reforma, a što smo danas krenuli sa online fiskalizacijom – objasnio je Kraljević.

“Penzioneri neće biti taoci usvajanja budžeta”

Na kraju je još dodao da penzioneri neće biti taoci usvajanja budžeta te da je iz ušteda kreirana akumulacija iz koje će biti isplaćena jednokratna pomoć za penzionere.

Postojeći sistem fiskalizacije baziran na Zakonu o fiskalnim sistema iz 2009. godine, koji se implementira od 2010. do 2011. godine.

–  I kada se okrenemo unazad 15 godina, možete zamisliti koliko je, u tehničko-tehnološkom smislu, evoluiranju, razvoju informacijskih  tehnologija i digitalnom poslovanju, postojeći pravni okvir postao tijesan i kompatibilan sa svim tim tehnološkim iskoracima – kazao je ministar Kraljević te dodao da je aktuelna Vlada FBiH fiskalnu reformu nametnula kao prioritet.

Dodao je da ovo danas ne bi mogli nazvati set fiskalnih zakona, s obzirom da je fiskalna reforma najsloženija reforma u svakoj državi, te da je to proces, a da svaki proces ima svoje etape.

– Ovo je prva faza u tom procesu – zaključio je ministar finansija FBiH Toni Kraljević.

FENA
Continue Reading

BiH

Kraj sušnog perioda: Dijelove BiH će pogoditi obilnije padavine, stiže i zatopljenje

Published

on

By

U Bosni i Hercegovini danas će biti oblačno i hladno, a na jugu pretežno sunčano i toplije. Poslije podne se očekuje naoblačenje koje će uvečer donijeti slabu kišu.

U noći na četvrtak padavine će jačati na jugu i jugoistoku, kiša se očekuje u nižim predjelima, a snijeg u brdsko-planinskim.

Puhat će slab do umjeren vjetar, sjeverni i sjeveroistočni.

Jutarnja temperatura vazduha iznosit će od minus dva do četiri, na jugu do šest, u višim predjelima od minus pet, a najviša dnevna od pet do 11, na jugu do 16, u višim predjelima od dva stepena.

BHmeteo: od vikenda toplije

Kako javlja BHmeteo, danas slično vrijeme kao i jučer, a u četvrtak i petak premještanjem još jedne visinske ciklone oko naših krajeva uslijedit će porast oblačnosti u cijeloj zemlji uz koji će samo rijetko biti slabijih padavina.

U nizinama kiša, a u višim krajevima malo snijega. Bez veće promjene u temperaturi, ostaje hladno u većem dijelu zemlje uz ispodprosječne temperature. Jače i lokalno obilnije padavine će se zadržati južnije od naše zemlje tih dana.

Hladniji period koji nas prati skoro od početka novembra će se završiti u subotu 16. novembra. Od subote strujanja okreću na jugozapadna donoseći više sunčanog vremena i osjetnije zatopljenje.

Od nedjelje i početkom sljedeće sedmice dnevne temperature će u mnogim mjestima biti između 15 i 20 stepeni.

Početkom sljedeće sedmice jačanje južnog vjetra i ulazak u nestabilan period koji će najviše padavina donositi Hercegovini i jugozapadu Bosne. Tako će se prekinuti ovaj izrazito sušan period koji u mnogim mjestima traje već više od mjesec dana.

Prognoza FHMZ-a za naredne dane

četvrtak pretežno oblačno vrijeme. Prije podne u Hercegovini slaba kiša, a na istoku i jugoistoku Bosne slab snijeg ili susnježica. Vjetar slab sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od -3 do 4, na jugu do 8, a dnevna od 2 do 8, na jugu do 14 °C.

petak pretežno oblačno vrijeme. Poslije podne kiša u Hercegovini, a tokom noći u većini područja. Vjetar slab istočni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od -3 do 3, na jugu do 8, a dnevna od 2 do 8, na jugu do 14 °C.

subotu pretežno oblačno vrijeme. U prvom dijelu dana kiša u većem dijelu zemlje, a na planinama snijeg. Poslije podne slaba kiša u Hercegovini, na istoku i jugoistoku Bosne. Vjetar slab u Hercegovini i na jugozapadu Bosne jugozapadni, a u ostatku zemlje sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od 0 do 6, na jugu do 8, a dnevna od 4 do 10, na jugu do 12 °C.

Continue Reading

BiH

Penzioneri koji imaju zagarantovanu penziju dobit će po 50 KM, oni sa penzijom preko 1.000 KM neće dobiti ništa

Published

on

By

Vlada Federacije BiH donijela je uredbu kojom će penzioneri u FBiH dobiti jednokratnu pomoć od 50 KM i 100 KM, zavisno od visine penzije. Penzioneri koji imaju penzije preko 1.000 KM neće dobiti pomoć.

U Federaciji BiH je 451.000 penzionera od kojihnajviše onih sa najnižom penzijom koja iznosi 573 KM. Penzioneri koji primaju penzije u visini do 685 KM, a što predstavlja zajamčenu penziju primit će jednokratnu pomoć u iznosu od 100 KM. Penzioneri koji imaju primanja između 680 i 1.000 KM dobit će 50 KM.

Iznos je daleko od obećanog, a dio penzionera će biti u potpunosti zaobiđen u smislu dodjele jednokratne pomoći.

Federalni ministar rada i socijalne politike FBiH Adnan Delić ranije je kazao da će se visina jednokratne pomoći kretati između 100 do 200 KM. On je kazao da će penzioneri koji primaju penziju u visini do 1.000 KM trebali dobiti do 200 KM, a oni sa primanjima preko tog iznosa 100 KM jednokratne pomoći, piše Istraga.

To je bio i zahtjev Savez penzionera da se penzionerima koji imaju penzije do 1.000 KM isplati 200 KM, a onima iznad po 100 KM.

Sredstva će se osigurati iz Budžeta FBiH za 2024. godinu.

Continue Reading

Najčitanije