Građani Bihaća strahuju da bi njihov grad mogao postati žarište migrantske krize zbog mnogobrojnih deportacija migranata iz Hrvatske posljednjih dana. Dodatnu proizvela je činjenica da je u kampu Lipi otvorena pritvorska jedinica za migrante. Upravo ova činjenica je digla prašinu u Austriji, gdje je Bečka nevladina organizacija SOS Balkanroute (SOS Balkanska ruta) optužila državu da je “pritiscima i resursima uključena u brojna kršenja ljudskih prava na Balkanu”.
Sve više migranata iz Hrvatske vraćeno je u BiH posljednjih dana i odvedeno u Lipu uz policijsku pratnju.
Danas je premijer Unsko-sanskog kantona Mustafa Ružnić uputio je otvoreno pismo ministru sigurnosti BiH Nenadu Nešiću, ministru vanjskih poslova Elmedinu Konakoviću i direktoru Službe za poslove sa strancima Žarku Laketi, a povodom najnovijeg migrantskog vala koji je zahvatio ovaj dio BiH.
On je u pismu spomenuo da je u Privremenom prihvatnom centru na Lipi otvoren Centar za detenciju gdje se smještaju oni migranti kojima se zabranjuje kretanje i koji su pod prismotrom.
Ružnić se o ovome oglasio još 30. marta, kada je postavio pitanje: “Šta se to priprema u Unsko-sanskom kantonu?”
“Mi imamo informaciju da će u narednih nekoliko dana preko 400 migranata biti vraćeno u kamp Lipa. To nije uredu. Država to ne smije dozvoliti”, podcrtao je tada Ružnić.
Naveo je da je zvanično sam tražio objašnjenje i od Međunarodne organizacije za migracije (IOM) i Službe za poslove sa strancima ali da je dobio isti odgovor kome god se obratio – “niko ništa ne zna”.
“Ne može se doći postaviti deset kontejnera, ograda… da se ne zna koje to došao i postavio i ko je dao zeleno svjetlo da se takav centar postavi”, rekao je on.
Informaciju o izgradnji pritvorske jedinice je nedavno potvrdio i gradonačelnik Bihaća Elvedin Sedić za N1.
“Prema informaciji koju ja imam, ta pritvorska jedinica je već postavljena u kampu Lipa. Riječ je o nekoliko kontejnera koji su postavljeni unutar samog kampa, oni su ograđeni žicom i predviđeni kao pritvorska jedinica. Razumijem da postoji potreba da se u jednom momentu neki problematični slučajevi privremeno zadrže iz sigurnosnih razloga. Međutim, također moramo biti svjesni ta ovakve stvari nisu u skladu sa zakonima Bosne i Hercegovine, da nisu u skladu sa dozvolama potrebnim koje smo mi kao grad Bihać izdavali. Prije svega mislim na urbanističku saglasnost koja je data za kamp Lipa. Pritvorska jedinica nikada nije bila opcija kao segment migracionog kampa Lipa”, rekao je on.
Također potvrdio da je Međunarodni centar za razvoj migracione politike (ICMPD), sa sjedištem u Beču, uz finansijsku podršku EU.
Kako navodi SOS Balkanska ruta, na čelu ICMPD-a je od 2016. godine bivši austrijski vicekancelar Michael Spindelegger. Ova organizacija upozorava da se austrijska politika “pomoći na licu mjesta” koju ta država propagira kao dio “snažne zaštite vanjskih granica” razvija se u međunarodni skandal.
“Plan se čini prilično jasnim: koncentrisati ljude na jednom mjestu i deportovati ih u zemlju porijekla bez ikakve, a kamoli poštene procjene njihovog slučaja“, izjavio je osnivač i predsjednik organizacije Petar Rosandić.
Austrijska vlada je uložila najmanje 800.000 eura, a vlada Gornje Austrije još 300.000 eura “pod maskom pomoći na licu mjesta” u centar za deportaciju sa zatvorskim jedinicama, navodi se u saopćenju organizacije.
“Tamo gdje su izbjeglice nekada igrale fudbal i kriket pod nadzorom Ministarstva sigurnosti, sada postoji objekat koji je – kao i cijeli kamp – posebno ograđen i sada je zvanično namijenjen da služi kao zatvor”, navodi SOS Balkanska ruta.
Austrijski portal ORF navodi da dokument iz pokrajine Gornje Austrije iz 2021. godine pokazuje kako je potrošeno navedenih 300.000 eura. Na inicijativu guvernera pokrajine Thomasa Stelzera (ÖVP), Gornja Austrija je “sa 110.000 eura podržala OÖ Hilfswerk i Hilfswerk International u postavljanju stabilnog vodovoda u prihvatnom centru Lipa”. Ovaj prijedlog je također jednoglasno odobrila državna vlada u maju 2021. godine.
Ministarstvo je Međunarodnoj organizaciji za migracije (IOM) stavilo na raspolaganje ukupno 821.672 eura. Od toga je 483.000 eura utrošeno na proširenje snabdijevanja električnom energijom, kao i vodovodnu i kanalizacionu mrežu u prostorijama prihvatnog centra Lipa kako bi se obezbijedio kapacitet za 1.500 ljudi i omogućio rad smještaja tokom cijele godine. Sa 17.000 eura finansirano je vozilo hitne pomoći, a dodatnih 321.671 eura utrošeno je na kupovinu 71 stambenog i spavaćog kontejnera za kampove Borići (36 kontejnera) i Lipa (35 kontejnera), navodi ORF.
SOS Balkanska ruta navodi navodi da se Guverner Gornje Austrije Stelzer se čak hvalio da je financirana vodovodna mreža u Lipi i govorio o humanitarnoj pomoći migrantima tamo.
“U stvarnosti, kao što se sada konačno pokazuje, uvijek je bio plan ne samo da se izbjeglice ovdje u planinama izoluju, već i da se zaključaju bez razloga i protiv svih pravnih osnova”, navodi se.
Kada je guverner Stelzer, koji je implementirao projekat vodosnabdijevanja zajedno sa Hilfswerk International, prošle godine dodijelio SOS Balkanskoj ruti “Nagradu solidarnosti Gornje Austrije”, aktivisti ove inicijative su to iskoristili kao priliku da se lično suoče sa guvernerom i uručili mu preko 13.000 dokumentiranih kršenja ljudskih prava na vanjskim granicama EU.
Ministarstvo unutrašnjih poslova je za Austria Presse Agentur (APA) demantovalo navode ove nevladine organizacije, navodeći da nije bilo uključeno u projektovanje, finansiranje ili rad pritvorskih objekata za deportacije.
U preporukama između ostalog naređuje da u svim školama u USK ulazna vrata moraju biti zaključana tokom cijelog radnog vremena, te ukoliko već nije mora biti stavljena sigurnosna brava, interfon, razglas i videonadzor.
Prema instrukcijama poslove dežurstva u školama u USK-a će obavljati pomoćno-tehničko osoblje.
Instrukcijom je regulisano i ulazak drugih osoba i roditelja u školu. Osobe koje ulaze u školu moraju se najaviti putem telefona ili maila. Detaljno je regulisan i put za ulazak roditelja u školu i organizovanje roditeljskih sastanaka.
Određeno je i formiranje Kriznog tima kojeg čine direktor, pedagog, psiholog, socijalni radnik, predsjednik Školskog odbora i predsjednik Vijeća roditelja. Mandat kriznog tima je dvije godine.
Dalje je regulisano i da učenicima na malom odmoru nije dopušteno napuštanje škole, dok na velikom odmoru nije dozvoljeno napuštanje dvorišta škole. U školama koje nemaju kuhinju ili organizovanu prodaju užine, roditelji su dužni obezbijediti užinu za učenike koji će je donijeti u školu.
Preporuke u Hercegovačko-neretvanskom kantonu
Preporuke koje su uvedene u HNK uključuju i zaključavanje ulaznih vrata (vrata škole treba zaključavati s iznimkama prije i nakon nastave, 30 minuta prije početka i 15 minuta nakon završetka) pri čemu zaključavanje, otključavanje i nadzor ulaza treba povjeriti zaduženim odraslim osobama, zaposlenicima te organizovanje pojačanog dežurstva aktiviranjem nenastavnog osoblja i obilaska vanjskih dijelova škole.
Dežurstvo u školama, kako je navedeno, treba povjeriti samo učenicima starijih razreda (najmanje dva učenika), a ulazak ostalih građana (roditelja, vanjskih saradnika) bit će moguć samo uz najavu i u tačno određeno vrijeme.
Prilikom roditeljskog sastanka razrednik će prisutne roditelje dočekati na ulazu školske ustanove i voditi do učionice, a nakon završetka pratit će ih do izlaza.
Uz ostalo se navodi kako je svaka stranka koja dođe u školu dužna pokazati identifikacijski dokument koji će dežurni učenik u školi zabilježiti u svesku dežurstva, kao i svrhu dolaska, a posebno pojačan nadzor preporučen je tokom velikog i malog odmora (unutar i izvan škole) te prilikom početka i završetka nastave u prvoj i drugoj smjeni.
Iz Ministarstva su istakli i kako je potrebno naložiti pedagozima i psiholozima da intenziviraju rad sa roditeljima i djecom kod koji su uočene određene promjene u ponašanju, a preporučeno je i ažuriranje kućnog reda u školama.
Uz saglasnost Ministarstva, direktor može uvesti i ostale mjere shodno situaciji i okruženju u kojem se škola nalazi, navodi se u saopćenju.
Klix
Današnjom zajedničkom akcijom i koordinacijom pripadnika Odsjeka kriminalističke policije, Sektora kriminalističke policije, Policijske stanice Bihać i Jedinice za specijalističku podršku MUP-a Unsko-sanskog kantona, u popodnevnim satima uhapšena su tri lica – jedna žena i dva muškarca.
BIHAĆ, 21. januara – Ove osobe se terete za više krivičnih djela, okarakterisanih kao teške krađe i razbojništva, objavljeno je na službenoj Facebook stranici MUP-a USK. U objavi se navodi da je akcija rezultat detaljne i zahtjevne istrage policijskih službenika, provedene s ciljem pronalaska počinilaca koji su ugrožavali sigurnost i imovinu građana.
Video pogledajte OVDJE
Načelnik općine Velika Kladuša Boris Horvat primio je danas u prvu službenu posjetu delegaciju Grada Cazina predvođenu gradonačelnikom Nerminom Ogreševićem.
Dvojica čelnih ljudi ove dvije susjedne lokalne zajednice i njihovi savjetnici i saradnici, te vijećnici Kluba 4 u Općinskom vijeću Velika Kladuša razgovarali su o nekoliko važnih tema, a fokus je bio infrastrukturnim projektima, ekonomskom razvoju, te mogućnostima međusobne saradnje.
Gradonačelnik Ogrešević je naglasio važnost njegovanja uspostavljanja dvosmjerne komunikacije i njegovanja dobrosusjedskih odnosa, te podsjetio da Cazin i Velika Kladuša imaju dosta zajedničkih interesa koji se mogu ostvariti kroz projekte koji će biti od obostranog značaja, a doprinijeće sveukupnom razvoju i poboljšanju uslova života građana ove dvije lokalne zajednice. Koliko nam je važan razvoj Cazina, isto tako nam je važno da se razvijaju i nama susjedne općine, naglasio je gradonačelnik Ogrešević.
Primjeri dobre prakse Grada Cazina koji su ovu lokalnu zajednicu učinili prepoznatljivom po intenzivnom razvoju i atraktivnom lokacijom za investitore mogu biti vodilja i Velikoj Kladuši, naglasio je načelnik Horvat izrazivši nadu da je ova posjeta početak gradnje novih odnosa sa prvim komšijama. Velika Kladuša jeste i biće otvorena za saradnju sa svima i u svim segmentima koji će doprinijeti napretku, naglasio je načelnik Horvat i dodao da je dobrodošla svaka pomoć i sugestija u pravcu dobrog upravljanja i vođenja, piše RVK.
Jedna od važnijih tema je bila i modernizacija putne infrastrukture koja povezuje Cazin i Veliku Kladušu, kao i mogućnosti saradnje u oblasti privrede i turizma.
Posjeta delegacije Cazina Velikoj Kladuši predstavlja početak intenzivnijeg dijaloga između ove dvije lokalne zajednice, a naredni koraci uključivaće konkretne projekte i inicijative koje će doprinijeti intenzivnijem razvoju Unsko-sanskog kantona.
Općinski sud u Bihaću potvrdio je optužnicu protiv Belmina Čauševića (26) iz Bihaća zbog sumnje da je pretukao dvojicu maloljetnika starosti 11 i 13 godina.
Kantonalno tužilaštvo Unsko-sanskog kantona Dana, tereti ga da je počinio krivično djelo nasilničko ponašanje u sticaju prema dvoje djece.
Prema navodima optužnice sve se desilo 20. decembra prošle godine, u večernjim satima u Bihaću.
Kako se navodi, prišao je jedanaestogodišnjaku i trinaestogodišnjaku koji su šetali, te ih upitao da li oni bacaju petarde.
Kada mu je jedan od njih rekao da su bacali petarde, ali ne u njegovo dvorište, Čaušević ga je udario zatvorenom šakom u predjelu glave i to lijeve strane lica i usne.
Dječak je pao na tlo i nakratko izgubio svijest, da bi optuženi potom zatvorenom šakom u potiljačnom predjelu glave udario i drugog maloljetnika istovremeno obojici psujući majku.
Govorio im je kako im poznaje očeve, da zna gdje žive, pri tom prijeteći da će im ubiti očeve.
Kako se dodaje, Čaušević je kod jednog maloljetnika izazvao strah uslijed kojeg se pomokrio, istovremeno mu nanijevši povrede glave u vidu otoka i krvnog podliva lijeve očne regije sa manjom oguljotinom gornjeg očnog kapka i otoka donje usne.
Drugom maloljetniku je nanio povrede stražnje strane glave u vidu dvije paralelne oguljotine poglavine, a kod oba lica u pitanju su lake povrede.
Čaušević je uhapšen 20. decembra uhapšen i tada mu je na prijedlog Tužilaštva određen jednomjesečni pritvor zbog postojanja naročitih okolnosti koje opravdavaju bojazan da će ponoviti krivična djela za koja se može izreći kazna zatvora od tri godine ili teža.
Tužilaštvo je iz istog razloga predložilo produženje pritvora nakon podizanja optužnice, što je Opštinski sud u Bihaću prihvatio i optuženom Čauševiću produžio pritvor nakon potvrđivanja optužnice.
Po tom rješenju pritvor može trajati najduže godinu, s tim da će Sud kontrolu opravdanosti pritvora vršiti po isteku svaka 2 mjeseca od dana donošenja posljednjeg rješenja o pritvoru.
“Obzirom da se radi o djelu počinjenom na štetu dvoje djece Tužilaštvo je s naročitom hitnošću provelo istragu, te će u postupku osnovanost optužnice dokazivati iskazima svjedoka, vještaka i materijalnim dokazima”, navode iz Tužilaštva.
U blizini Graničnog prijelaza Izačić jutros je pronađen mrtav migrant.
– U 5 sati su pripadnici Granične policije BiH obavijestili su MUP USK da su u blizini Graničnog prijelaza Izačić na kolovoznoj traci pronašli beživotno tijelo sa vidnim povredama. Policija je izašla na teren i obezbijedila lice mjesta, a nakon toga je formirana uviđajna ekipa – kazao je za portal “Avaza” portparol MUP-a USK Abdulah Keranović.
Uviđajnu ekipu su činili dežurni tužilac Tužilaštva USK i istražitelj PS Bihać.
– Nakon toga je tijelo unesrećenog prebačeno na Odjel patologije Kantonalne bolnice Irfan Ljubijankić, gdje će se izvršiti obdukcija, koja će pokazati uzrok smrti stradalog. Intenzivno se radi na utvrđivanju činjeničnog stanja i okolnostima samog događaja. Trenutno možemo potvrditi da je stradali strani državljanin, odnosno migrant, kako se to kolokvijalno kaže. Ostale informacije će biti naknadno saopćene – poručio je Keranović za “Avaz”.
Delegacija Grada Cazina u službenoj posjeti Velikoj Kladuši: Podrška zajedničkim projektima i saradnji
Bišćanin pretukao dvojicu dječaka jer su bacali petarde
VIDEO Drama kod Graničnog prijelaza Izačić: Pronađeno tijelo migranta, imao vidne povrede
Ministar Rimac u Bihaću predstavio projekat unaprjeđenja zdravstvenog sistema u FBiH
Na ahiret preselio Dukić ( Ismeta) Senad
Rastu plate federalnim državnim službenicima, sudskoj vlasti i zaposlenima u javnim ustanovama
