Connect with us

USK

Austrija na udaru kritika zbog izgradnje pritvorske jedinice u kampu Lipa

Published

on

Građani Bihaća strahuju da bi njihov grad mogao postati žarište migrantske krize zbog mnogobrojnih deportacija migranata iz Hrvatske posljednjih dana. Dodatnu proizvela je činjenica da je u kampu Lipi otvorena pritvorska jedinica za migrante. Upravo ova činjenica je digla prašinu u Austriji, gdje je Bečka nevladina organizacija SOS Balkanroute (SOS Balkanska ruta) optužila državu da je “pritiscima i resursima uključena u brojna kršenja ljudskih prava na Balkanu”.

Sve više migranata iz Hrvatske vraćeno je u BiH posljednjih dana i odvedeno u Lipu uz policijsku pratnju.

Danas je premijer Unsko-sanskog kantona Mustafa Ružnić uputio je otvoreno pismo ministru sigurnosti BiH Nenadu Nešiću, ministru vanjskih poslova Elmedinu Konakoviću i direktoru Službe za poslove sa strancima Žarku Laketi, a povodom najnovijeg migrantskog vala koji je zahvatio ovaj dio BiH.

On je u pismu spomenuo da je u Privremenom prihvatnom centru na Lipi otvoren Centar za detenciju gdje se smještaju oni migranti kojima se zabranjuje kretanje i koji su pod prismotrom.

Advertisement

“Pritvorska jedinica u kampu Lipa nikada nije bila opcija”

Ružnić se o ovome oglasio još 30. marta, kada je postavio pitanje: “Šta se to priprema u Unsko-sanskom kantonu?

Mi imamo informaciju da će u narednih nekoliko dana preko 400 migranata biti vraćeno u kamp Lipa. To nije uredu. Država to ne smije dozvoliti”, podcrtao je tada Ružnić.

Naveo je da je zvanično sam tražio objašnjenje i od Međunarodne organizacije za migracije (IOM) i Službe za poslove sa strancima ali da je dobio isti odgovor kome god se obratio – “niko ništa ne zna”.

Ne može se doći postaviti deset kontejnera, ograda… da se ne zna koje to došao i postavio i ko je dao zeleno svjetlo da se takav centar postavi”, rekao je on.

Advertisement

Informaciju o izgradnji pritvorske jedinice je nedavno potvrdio i gradonačelnik Bihaća Elvedin Sedić za N1.

Prema informaciji koju ja imam, ta pritvorska jedinica je već postavljena u kampu Lipa. Riječ je o nekoliko kontejnera koji su postavljeni unutar samog kampa, oni su ograđeni žicom i predviđeni kao pritvorska jedinica. Razumijem da postoji potreba da se u jednom momentu neki problematični slučajevi privremeno zadrže iz sigurnosnih razloga. Međutim, također moramo biti svjesni ta ovakve stvari nisu u skladu sa zakonima Bosne i Hercegovine, da nisu u skladu sa dozvolama potrebnim koje smo mi kao grad Bihać izdavali. Prije svega mislim na urbanističku saglasnost koja je data za kamp Lipa. Pritvorska jedinica nikada nije bila opcija kao segment migracionog kampa Lipa”, rekao je on.

 

Također potvrdio da je Međunarodni centar za razvoj migracione politike (ICMPD), sa sjedištem u Beču, uz finansijsku podršku EU.

Advertisement

Uloga bečke organizacije u kampu Lipa

Kako navodi SOS Balkanska ruta, na čelu ICMPD-a je od 2016. godine bivši austrijski vicekancelar Michael Spindelegger. Ova organizacija upozorava da se austrijska politika “pomoći na licu mjesta” koju ta država propagira kao dio “snažne zaštite vanjskih granica” razvija se u međunarodni skandal.

Plan se čini prilično jasnim: koncentrisati ljude na jednom mjestu i deportovati ih u zemlju porijekla bez ikakve, a kamoli poštene procjene njihovog slučaja“, izjavio je osnivač i predsjednik organizacije Petar Rosandić.

Austrijska vlada je uložila najmanje 800.000 eura, a vlada Gornje Austrije još 300.000 eura “pod maskom pomoći na licu mjesta” u centar za deportaciju sa zatvorskim jedinicama, navodi se u saopćenju organizacije.

Tamo gdje su izbjeglice nekada igrale fudbal i kriket pod nadzorom Ministarstva sigurnosti, sada postoji objekat koji je – kao i cijeli kamp – posebno ograđen i sada je zvanično namijenjen da služi kao zatvor”, navodi SOS Balkanska ruta.

Advertisement

Austrijski portal ORF navodi da dokument iz pokrajine Gornje Austrije iz 2021. godine pokazuje kako je potrošeno navedenih 300.000 eura. Na inicijativu guvernera pokrajine Thomasa Stelzera (ÖVP), Gornja Austrija je “sa 110.000 eura podržala OÖ Hilfswerk i Hilfswerk International u postavljanju stabilnog vodovoda u prihvatnom centru Lipa”. Ovaj prijedlog je također jednoglasno odobrila državna vlada u maju 2021. godine.

 

Ministarstvo je Međunarodnoj organizaciji za migracije (IOM) stavilo na raspolaganje ukupno 821.672 eura. Od toga je 483.000 eura utrošeno na proširenje snabdijevanja električnom energijom, kao i vodovodnu i kanalizacionu mrežu u prostorijama prihvatnog centra Lipa kako bi se obezbijedio kapacitet za 1.500 ljudi i omogućio rad smještaja tokom cijele godine. Sa 17.000 eura finansirano je vozilo hitne pomoći, a dodatnih 321.671 eura utrošeno je na kupovinu 71 stambenog i spavaćog kontejnera za kampove Borići (36 kontejnera) i Lipa (35 kontejnera), navodi ORF.

“Hvalisanja” guvernera ulaganjem u kamp Lipa

SOS Balkanska ruta navodi navodi da se Guverner Gornje Austrije Stelzer se čak hvalio da je financirana vodovodna mreža u Lipi i govorio o humanitarnoj pomoći migrantima tamo.

Advertisement

U stvarnosti, kao što se sada konačno pokazuje, uvijek je bio plan ne samo da se izbjeglice ovdje u planinama izoluju, već i da se zaključaju bez razloga i protiv svih pravnih osnova”, navodi se.

Kada je guverner Stelzer, koji je implementirao projekat vodosnabdijevanja zajedno sa Hilfswerk International, prošle godine dodijelio SOS Balkanskoj ruti “Nagradu solidarnosti Gornje Austrije”, aktivisti ove inicijative su to iskoristili kao priliku da se lično suoče sa guvernerom i uručili mu preko 13.000 dokumentiranih kršenja ljudskih prava na vanjskim granicama EU.

Ministarstvo unutrašnjih poslova je za Austria Presse Agentur (APA) demantovalo navode ove nevladine organizacije, navodeći da nije bilo uključeno u projektovanje, finansiranje ili rad pritvorskih objekata za deportacije.

 

Advertisement

Magazin

Kladušanka Maida Ribić o “Gospodinu Savršenom”: Sada me ljudi prepoznaju na ulici

Published

on

By

Maida Ribić iz Velike Kladuše jedna je od pobjednica popularnog šoua “Gospodin Savršeni“. S još 19 djevojaka “borila“ se za pažnju Šime Eleza iz Splita i Miloša Mićevića iz Beograda. Naposlijetku, Mićević je odabrao upravo nju.

 

 

Bila je jedna od miljenica publike od samog početka zbog svoje harizme i energije, a, kako je istaknula za “Dnevni avaz“, ostvarila je i nezaboravna prijateljstva koja su joj obilježila ovaj period.

Advertisement

 

“Nema šanse”

 

Mićević je prije nekoliko dana otrpio da je povratak u realnost nakon šoua ipak utjecao na njihov odnos.

 

Advertisement

– Bilo je trenutaka kada smo se čuli normalno, zatim je bilo zatišje, jer su se ponovno slegli utisci – rekao je.

Dalje je otkrio kako su opet ostvarili kontakt nakon što je počelo emitiranje šoua na televiziji.

Tada sam prolazio kroz emocije koje sam razvio u šou. Prošao sam ponovno cijeli taj krug, onda smo se čuli. Situacija je konfuzna, barem ja nisam stavio tačku na taj odnos, ali vidjet ćemo u nekom vremenu, kada se malo stišaju strasti, trebamo ispitati kakva je situacija za dalje – kazao je Mićević.

Nakon što je šou završio, Ribić priznaje da se ništa nije značajno promijenilo u njenom životu.

Advertisement

– Jedina promjena je što me sada ljudi prepoznaju, prilaze mi da se slikamo, što je lijepo, ali i pomalo neočekivano – istaknula je.

Ribić svoju priču o prijavi u šou „Gospodin Savršeni“ počela je na nagovor porodice.

– Za prijavu su zaslužne moje mama i sestra. Nazvale su me potpuno euforične s tom idejom, a moja prva reakcija bila je: “Nema šanse, to nije za mene“ – kazala je Ribić.

Iako je bila protiv, nagovaranje njenih najbližih urodilo je plodom. Otišla je na prvi razgovor više iz znatiželje nego iz želje za takmičenjem.

Advertisement

Reakcije prijatelja

– Vratila sam se kao kandidatkinja – rekla je kroz smijeh.

Dok su Ribić i njena porodica bili presretni zbog ove neočekivane avanture, njeni prijatelji nisu znali.

– Rekla sam im samo da mi treba odmor i da idem kod mame, a tek kad je emisija počela da se emitira, shvatili su gdje sam bila – otkrila je.

Reakcije prijatelja bile su od šoka do oduševljenja, što samo potvrđuje koliko je njena odluka bila iznenađujuća, čak i za one koji je dobro poznaju.

Advertisement

Adrenalin i smijeh

Kada je riječ o nezaboravnim trenucima, Ribić se sjeća grupnog dejta, kada su učestvovali u izazovu penjanja.

– To je bio jedan od najljepših dana u šou, puno smijeha, adrenalina i zabave. Fizički je bilo zahtjevno, ali i nevjerojatno zabavno – kazala je ona.

Volim i dalje stvari koje sam voljela i idem naprijed, poručila je.

Advertisement
Nastavi čitati

USK

Iako je svojevrsno saobraćajno ‘slijepo crijevo’, Sanski Most bilježi i pozitivne promjene

Published

on

By

Sanski Most, smješten u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine i koji administrativno pripada Unsko-sanskom kantonu, suočava se s nizom demografskih, infrastrukturnih i ekonomskih izazova, ali istovremeno bilježi i značajne pozitivne pomake, o kojima za Fenu govori načelnik Mensur Seferović.

Prema posljednjem popisu iz 2013. godine, Sanski Most je imao 41.475 stanovnika, no procjene ukazuju na to da danas u gradu živi oko 25.000 ljudi.

“Ove podatke temeljimo na broju aktivnih priključaka na električnu energiju, što nam omogućava realniju sliku trenutnog broja stanovnika”, objašnjava Seferović.

Srpska i hrvatska zajednica su značajno smanjene, no saradnja s vjerskim zajednicama ostaje na visokom nivou. Kao primjer uspješne zajedničke inicijative, Seferović navodi asfaltiranje puta u naselju Tramošnja, gdje su mještani srpske nacionalnosti osigurali polovinu sredstava za realizaciju projekta vrijednog 300.000 KM.

Općinski načelnik ističe da je Sanski Most sve privlačniji investitorima, zahvaljujući aktivnoj podršci lokalne administracije i certifikaciji poslovnog okruženja (BFC).

Advertisement

“U prvih 100 dana mandata proširili smo industrijsku zonu Šejkovača za 5.000 kvadratnih metara, s ciljem otvaranja novih radnih mjesta”, navodi Seferović.

Privreda Sanskog Mosta bazirana je na metalnoj industriji i snažno je izvozno orijentisana, s izvozom koji nadmašuje uvoz za čak 170 posto.

Dijaspora igra ključnu ulogu u ekonomskom razvoju, budući da mnogi povratnici ulažu u rodni grad i otvaraju uspješne kompanije. Također, lokalna vlast, kaže načelnik Seferović, ulaže u razvoj praktične nastave za učenike strukovnih škola, kako bi ih osposobila za tržište rada po uzoru na evropske modele.

“Velika pažnja posvećena je razvoju sporta i mladih. Općina je realizovala projekat sportskog centra Mahala, a kroz budžet se finansiraju Sportski savez sa 180.000 KM i Sportska dvorana sa 210.000 KM. Također, Centar za mlade, otvoren u saradnji sa Ambasadom Slovenije, omogućava besplatne kurseve stranih jezika, IT sektora i fotografije”, naglašava Seferović.

Kada je riječ o zdravstvu, Opća bolnica u Sanskom Mostu osigurava ključne medicinske usluge, ali neke specijalističke preglede pacijenti moraju obavljati u udaljenom Bihaću. Lokalna vlast radi na dovođenju urologa koji bi dvaput mjesečno obavljao preglede, te na jačanju kapaciteta bolnice i Doma zdravlja.

Advertisement

Jedan od najvećih problema Sanskog Mosta je loša putna povezanost s Bihaćem i ostatkom Unsko-sanskog kantona. Put R 405, koji povezuje Bosansku Krupu i Sanski Most, u izrazito je lošem stanju.

“Sanski Most je svojevrsno ‘slijepo crijevo’ kada je u pitanju saobraćajna infrastruktura.

Planovi za brzu cestu između Bihaća i Velike Kladuše nas ne uključuju, stoga smo fokusirani na povezivanje sa Banja Lukom preko Bronzanog Majdana, što bi omogućilo brži pristup autoputu i bolju povezanost sa Sarajevom”, objašnjava Seferović.

Sanski Most planira digitalizaciju javne uprave, nastavak ulaganja u privredu i poljoprivredu te obnovu historijske zgrade ZAVNOBiH-a. Prioriteti su i poboljšanje vodovodne i kanalizacione infrastrukture, kao i izgradnja nove zgrade Općine.

Advertisement

“Naša vizija je stvaranje modernog i prosperitetnog Sanskog Mosta, grada u kojem će mladi vidjeti svoju budućnost, a privrednici priliku za razvoj”, zaključuje Seferović.

FENA

Nastavi čitati

USK

Reis Kavazović darovao devet porodica u Bosanskoj Krajini: Svaka ima svoju priču, svoju borbu, ali i ogromnu sreću i zadovoljstvo

Published

on

By

Reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović, u okviru projekta podrške natalitetu i višečlanim porodicama, darovao je devet porodica s područja muftiluka bihaćkog.

Poklone je u ime reisul-uleme uručila Safija Malkić, voditelj Odjela za brak i porodicu pri Upravi za vjerske poslove Rijaseta Islamske zajednice u BiH.

Porodice su darovane na području medžlisa Islamske zajednice Kozarac, Velika Kladuša, Prijedor i Bužim.

Tokom ovih posjeta, porodice su izrazile zahvalnost Islamskoj zajednici i reisul-ulemi na pažnji i podršci, ističući značaj ovakvih inicijativa za očuvanje porodičnih vrijednosti i identiteta, prenosi MINA.

Advertisement

Dr. Safija Malkić, voditeljica Odjela za brak i porodicu, naglasila je značaj ovih posjeta i podrške porodicama, posebno u danima kada smo svi intenzivnije usmjereni jedni na druge.

“Za ova dva dana posjetili smo devet porodica na području muftiluka bihaćkog i zaista nosimo predivne utiske.

Vidjeli smo porodice ispunjene ljubavlju, harmonijom i slogom, koje imaju petoro, šestoro i više djece. Svaka od ovih posjeta nosi poseban doživljaj – svaka porodica ima svoju priču, svoju borbu, ali i ogromnu sreću i zadovoljstvo koje dijele jedni s drugima.

Svaki put ponesemo neku lijepu rečenicu, poruku, inspiraciju, ali i pouku koja nas dodatno motiviše da ovakve porodice podržavamo i promovišemo”, kazala je Malkić.

Advertisement

Dodala je da cilj nije samo podržati višečlane porodice, pružati podršku natalitetu, već i istaći ove porodice kao istinske primjere sreće, harmonije i domoljublja.

Pokloni reisul-uleme dodjeljuju se porodicama koje su dobile peto, šesto ili više djece, a finansirani su iz Fonda Bejtul-mal.

Pored ovih poklona, porodicama su uručeni i ramazanski paketi Ureda za društvenu brigu Rijaseta Islamske zajednice u BiH.

FENA

Advertisement
Nastavi čitati

USK

Habibija: Institucije BiH će pobijediti, svi stručnjaci se slažu da će bjegunci biti uhapšeni

Published

on

By

Ministar unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona Adnan Habibija mišljenja je da sigurnosne politike u Bosni i Hercegovini treba mijenjati i da treba doći do određenih jasnih reformi.

Za aktualnu situaciju, vezanu za lišavanje slobode Milorada Dodika, Nenada Stevandića i Radovana Viškovića, kaže da je političko-sigurnosna kriza i da treba voditi računa o tome kakve bi to moglo da ima političke reperkusije na našu zemlju. Vjeruje da se međunarodna zajednica mora uključiti u rješavanje tog problema.

“Evidentno je da je potrebna nadogradnja sigurnosnog sistema, potrebno je izvršiti određene reforme. Potrebno je da zakonski okviri i zakoni, koji tretiraju upravo tu oblast sigurnosti, prate sve ono što sigurnosne agencije rade i naravno neophodno je da kadrovi koji rade u sigurnosno-policijskim agencijama budu prije svega profesionalni”, naglasio je na redovnoj sesiji Kruga 99 o temi “Izazovi i prepreke funkcionisanja sigurnosnog sistema u krizi – nužnosti dogradnje”.

Kaže da je međusobna saradnja svih koji rade u oblasti sigurnosti neophodna, ukoliko se želi stvoriti siguran sistem u Bosni i Hercegovini.

“Ubijeđen sam da će institucije Bosne i Hercegovine na kraju pobijediti, da će Milorad Dodik, Radovan Višković i Nenad Stevandić biti privedeni pred lice pravde, da će im se suditi u skladu sa zakonima Bosne i Hercegovine i to je evidentno. I svi stručnjaci, koji se bave bezbjednošću, slažu se s tim. Samo je pitanje modela da li neki brzi potezi ili ipak da to mudro pripremimo, da to hapšenje prođe onako kako treba bez incidenata i/li žrtava što bi bilo pogubno za nas sve. To je zapravo nama svima i cilj. Prvenstveno nama je svima cilj, koji radimo u sigurnosnom sektoru, da očuvamo sigurnost, stabilnost i mir da se građani osjećaju sigurno jer ukoliko građani nisu sigurni, onda naš rad nema smisla. Trebamo biti mudri, ne trebamo ishitreno djelovati. Naravno bez međunarodne zajednice nemamo tu šta da tražimo, mora se uključiti u rješavanje tog problema”, naglasio je.

Advertisement

Bivši ministar unutarnjih poslova Kantona Sarajevo Nermin Pećanac smatra da se izazovi po sigurnost Bosne i Hercegovine suštinski svode na uspostavu ministarstva unutarnjih poslova na državom nivou. Ne samo, kako je kazao, u vezi sa sadašnjim dešavanjima već općenito kao ozbiljan potez države u suzbijanju općeg kriminaliteta na nivou države.

“Treba donijeti zakone koji su stroži u tretiranju počinilaca krivičnih djela i koji razmatraju korištenje policijskog aparata kao jedne centralizirane organizacije, a ne rasparčano na kantone i entitete. Migracije su također problem, trgovina narkoticima, ljudima, oružjem. Sve je problem, ali najveći problem je instituicionalni kriminal i ovisnost agencija za zaštitu zakonitosti o političkim strukturama”, ocijenio je Pećanac.

FENA

Advertisement
Nastavi čitati

USK

Bajramski koncert Armina Muzaferije u Velikoj Kladuši 30. marta

Published

on

By

Armin Muzaferija sveti mjesec ramazan provodi u društvu porodice i prijatelja. Naš umjetnik posvetio se mjesecu posta, običajima i tradiciji, a ove godine je smanjio i broj koncerata u mjesecu ramazanu.

“Kao i mnogi trudim se da tu ljepotu ramazana proširim i na obične mjesece, neko uspije dobaciti nekoliko dana, neko nekoliko mjeseci”, kaže Armin Muzaferija.

Kao i većinu ranijih godina Bajram će dočekati u krugu porodice, a potom slijede koncerti širom BiH i Evrope.

“Uvijek su mi nekako najdraži bajramski koncerti. Tako ću u nedjelju, 30. marta, održati koncert u Velikoj Kladuši. Na repertoaru će se, uz moje dobro poznate pjesme, naći sevdalinke i ilahije. Koncert u Velikoj Kladuši je zakazan za 19.30 sati na Trgu mladih, a, u slučaju kiše, bit će održan u gradskoj sportskoj dvorani. Pokrovitelji su Vlada Unsko – sanskog kantona, Općina Velika Kladuša i Medžlis Islamske zajednice Velika Kladuša”, kaže Armin Muzaferija, piše Klix.

Nakon koncerta u BiH naš umjetnik nastupat će širom regiona.

Advertisement

“Moj prvi koncert u Beogradu bit će u subotu, 5. aprila, u Domu omladine. I na ovim posebnim muzičkim događajima na mom repertoaru bit će moje kompozicije, ali i ilahije i sevdalinke. Čast mi je u lijepim muzičkim prostorima i dvoranama predstaviti raskošnu bošnjačku tradiciju i što na moje koncerte dolaze ljudi svih vjera i nacija. Na neki način ovo je nastavak koncertnih aktivnosti u regionu. Sve je nekako krenulo koncertom iz Bara, čiji su pokrovitelji bili Grad Bar i RTCG, koja ga posljednjih dana emitira za vrijeme ramazana. Drago mi je da živim u vremenu duhovnosti kada se ljudi sve više okreću srcu i hrani koju srce traži, a ta hrana je i muzika koja ima jednu duhovnu notu”, nastavlja Muzaferija koji dodaje da su u planu i koncerti u Zagrebu, Podgorici i Ljubljani.

Nastavi čitati

USK

Slučaj u Krajini: Amir i Alen optuženi zbog obmane u dobijanju 250.000 maraka kredita

Published

on

By

Općinski sud u Bihaću potvrdio je optužnicu Tužilaštva USK protiv Amira Delića (72) i Alena Halilagića (46), te pravnog lica “Koka Sana” iz Sanskog Mosta, a njih terete za više krivičnih djela koja su imala za posljedicu odobravanje optuženom pravnom licu kreditnih sredstava u iznosu od 250.000 maraka, kao i drugih pogodnosti.

 

Delić se tereti da je kao vještak građevinske struke i ovlašteni procjenitelj prilikom odobravanja kredita preduzeću “Koka Sana” svjesno sačinio lažnu procjenu nekretnina pravnog lica, navodeći da se na određenim katastarskim česticama nalazi nepostojeći objekt.

Temeljem tako lažno iskazanih podataka banka je odobrila i isplatila kreditna sredstva u ukupnom iznosu od 250.000 maraka.

Potom je optuženi 2011. godine kao vještak građevinske struke i ovlašteni procjenitelj u postupku za odobravanje reprograma kredita ovom pravnom subjektu ponovo sačinio lažnu procjenu nekretnina opet navodeći da se na određenim katastarskim česticama nalazi nepostojeći objekt.

Advertisement

Na osnovu takve lažne procjene banka je odobrila reprogram kredita na novi rok otplate od 60 mjeseci sa grace periodom od šest mjeseci pa se prvooptuženom Deliću stavlja na teret da je počinio krivično djelo zloupotreba procjene.

Drugooptuženi Halilagić se tereti da je u svojstvu direktora privrednog društva u postupku odobravanja kreditnih sredstava oštećenoj banci priložio procjenu nekretnina firme na čijem je čelu bio, iako je znao da je neistinita, pa je optužen za krivično djelo obmana pri dobijanju kredita.

Konačno, firma “Koka Sana” se tereti da je kroz postupke svog direktora odgovorna za raspolaganje protivpravno ostvarenom imovinskom koristi pribavljenom krivičnim djelom.

Tužilaštvo USK je optužnicom predložilo da sud u postupku dosudi oštećenoj banci imovinskopravni zahtjev u iznosu od 86.789 maraka.

Advertisement

Za Halilagića je predložena zabrana obavljanja bilo kakve funkcije u privrednim društvima u trajanju od tri godine, a Deliću zabrana obavljanja poslova vještačenja i ovlaštenog procjenitelja, također u trajanju od tri godine. U narednom periodu se očekuje zakazivanje ročišta za izjašnjenje o krivici pred Općinskim sudom u Bihaću.

 

 

 

Advertisement
Nastavi čitati
Advertisement

Najčitanije