Svijet / Zanimljivosti
Biden je odustao od predsjedničke kampanje: Šta dalje?
Predsjednik Joe Biden upravo je objavio da odustaje od predsjedničke utrke, što je seizmički trenutak ne samo za ovogodišnje predsjedničke izbore nego i za američku povijest.
Dakle… šta sada?
Nije potpuno bez presedana da se sadašnji predsjednik ne kandidira za još jedan mandat, ali specifičnosti oko Bidena – i zabrinutost oko njegove sposobnosti da obnaša predsjedničku dužnost i sama veličina modernog aparata za kampanju koji on kontrolira – guraju zemlju u neistražene vode. I to nakon što je već dominirao na predizborima da bi postao vjerovatni kandidat, piše Politico.
Puno je pitanja — i puno nepoznanica — o ovom jedinstvenom trenutku. Evo što znamo do sada.
Je li Biden još uvijek predsjednik?
Da. Iako je Biden najavio da se povlači s liste demokrata, to ga ne uklanja s dužnosti. On ostaje vrhovni zapovjednik zemlje sve dok sljedeći predsjednik ne bude inauguriran u januaru ili ne odluči odstupiti kasnije. On je u svojoj izjavi na društvenim mrežama objavio svoju odluku da će završiti svoj mandat.
“I iako mi je bila namjera tražiti ponovni izbor, vjerujem da je u najboljem interesu moje stranke i zemlje da odustanem i usredotočim se isključivo na ispunjavanje svojih dužnosti predsjednika do kraja svog mandata”, rekao je.
Gotovo nijedan demokrata koji je pozvao Bidena da se povuče s liste nije ga također pozvao da prijevremeno podnese ostavku, iako su neki republikanci u Kongresu iznijeli tu mogućnost.
Teoretski, Bidena bi njegov kabinet također mogao smijeniti s dužnosti putem 25. amandmana – istog amandmana o kojem se često raspravljalo, ali naposljetku nije primijenjen za tadašnjeg predsjednika Donalda Trumpa nakon nereda 6. januara 2021. – ako smatraju da on više ne može poslužiti. Do sada nijedan dužnosnik vlade to nije nagovijestio.
Dakle, ko je sljedeći demokratski kandidat?
Bidenova podrška potpredsjednici Kamali Harris daje joj veliku prednost u borbi za nominaciju, ali to ne znači da je to zakucavanje. Iako se Biden suočio samo s nominalnom opozicijom na predizborima Demokratske stranke i pobijedio na gotovo svim izborima, on još nije bio službeni stranački kandidat i ne može donijeti jednostranu odluku.
Općenito govoreći, kada Amerikanci glasaju na predizborima, oni ne glasuju izravno za kandidata, već započinju proces koji će u konačnici poslati delegate na nacionalnu konvenciju stranke. Ti delegati su ti koji službeno biraju kandidata – a konvencija demokrata još se nije dogodila.
Konvencija je zakazana za 19. – 22. augusta u Chicagu – iako su čelnici stranke razmatrali “virtualnu” prozivku kako bi imenovali kandidata ranije tokom mjeseca. DNC sada mora odlučiti želi li provesti svoj plan.
Svih tih gotovo 3.800 Bidenovih delegata sada su postali slobodni igrači. Čak i uz Bidenovu podršku, delegati koji su mu obećani nemaju obavezu, prema pravilima Demokratskog nacionalnog odbora, slijediti njegovo vodstvo i podržati njegovog izabranog nasljednika.
Ko se može kandidirati za nominaciju?
Svako ko može prikupiti dovoljno potpisa da se njegovo ime uvrsti u nominaciju. Za kandidate su potrebni potpisi najmanje 300, ali ne više od 600 delegata — a delegati mogu potpisati peticiju samo jednog kandidata. Dodatno, kandidat ne može predložiti više od 50 delegata iz određene države – odredba koja osigurava da svi kandidati koji su nominirani dobiju potporu širokog dijela zemlje.
Ima otprilike 4.700 delegata, što ograničava broj mogućih kandidata na oko 15. Ali funkcionalno će ih biti puno manje: pritisak da se izbjegne neuredno glasanje o nominaciji bit će ogroman.
Ko su delegati i kako funkcionira prozivka?
Od 4.700 delegata konvencije, nešto manje od 4.000 su “zavjetovani” delegati dodijeljeni prema rezultatima predsjedničkih izbora ranije ove godine. Biden je osvojio otprilike 95 posto njih, prema The Green Papersu, web stranici koja prati tajanstveni proces odabira delegata.
Postoji još oko 750 “automatskih” delegata – grupa nekada poznata kao “superdelegati”. Oni su izabrani dužnosnici, stranački čelnici i bivše svjetiljke, kao što su bivši predsjednici (Barack Obama, Bill Clinton i Jimmy Carter) i bivši predsjednici DNC-a.
Joe Biden, Kamala Harris ili neko drugi? Pravila konvencije mogu odlučiti.
Nakon kampanje 2016., ovim “automatskim” delegatima oduzeta je njihova uloga u prvom krugu glasanja i mogu glasati za kandidata u sljedećim krugovima samo ako niti jedan kandidat ne dobije većinu u prvom krugu glasanja – ili ako se to pravilo odustane, kao što je bio slučaj 2020., kada je Biden imao potporu većine obećanih delegata.
Postoje pitanja o tome hoće li DNC nastaviti s tim planom sada kada je Biden završio svoju kampanju. Ako se umjesto toga glasanje odvija na kongresnoj dvorani, pravila DNC-a predviđaju 20 minuta nominacijskih govora za svakog certificiranog kandidata prije prvog glasanja.
Ako niti jedan kandidat ne osvoji većinu glasova u tom prvom krugu glasanja, automatski se delegati pridružuju glasovanju za drugi krug — i glasanje se nastavlja sve dok većina kvalificiranih delegata ne glasa za određenog kandidata.
Taj kandidat službeno postaje nominirani “nakon završetka govora o prihvaćanju”, prema pravilima DNC-a.
Šta je s potpredsjedničkim kandidatom?
Funkcionalno, predsjednički kandidat bira svog protukandidata. Ali još uvijek postoji DNC proces, i on je u biti identičan proceduri predsjedničkog imenovanja s jednom velikom razlikom: automatski delegati glasaju na prvom glasanju.
Šta će se dogoditi s infrastrukturom Bidenove kampanje… i novcem?
Do kraja juna, Bidenova kampanja imala je 96 miliona dolara u banci i osoblje – i terenske urede – diljem zemlje. To je ogromna količina infrastrukture… ko to sada dobiva?
Nema stvarnog presedana za zamjenu ulaznica u ovoj eri izbora s velikim novcem. Ali mnogi stručnjaci za finansiranje kampanje tvrdili su da sve dok Harris ostaje na listi – potencijalno kao predsjednička kandidatkinja, ali i ako ponovno bude nominirana za potpredsjednicu – ona može prilično neprimjetno preuzeti kontrolu nad tim bankovnim računom. Novac je, naposljetku, dan odboru Biden-Harris registriranom za njih obojicu, a ne samo za predsjednika.
Ovo gledište nije univerzalno prihvaćeno; Charlie Spies — istaknuti republikanski izborni advokat koji je kratko radio kao glavni savjetnik Republikanskog nacionalnog odbora ranije ove godine prije nego što su ga navodno otjerali Trump i njegovi saveznici — ustvrdio je u autorskom tekstu Wall Street Journala da Harris nije imao pravo na taj novac, povećavajući sablast da će neko pokušati blokirati tu primopredaju na sudu.
Kampanje također mogu vršiti neograničene transfere svojim stranačkim odborima, tako da bi možda najčišći ishod – pogotovo ako Harris nije na listi – bio da Bidenova kampanja da svoj novac Demokratskom nacionalnom odboru, koji bi ga potom mogao potrošiti na nadolazeće izbore.
Ali sve je to područje bez presedana.
Je li se ovo ikada prije dogodilo?
Većina modernih predsjednika tražila je drugi mandat – s Lyndonom B. Johnsonom kao značajnim izuzetkom. Nakon što je preuzeo ostatak mandata Johna F. Kennedyja i osvojio cijeli mandat 1964., Johnson se planirao ponovno kandidirati 1968.
Ali bio je povučen nepopularnim Vijetnamskim ratom, i izvukao je pobjedu samo na predizborima u New Hampshireu. Ranjivi Johnson — suočen s antiratnim Eugeneom McCarthyjem i kasnim ulaskom Roberta Kennedyja — objavio je šokiranoj naciji u martu 1968. da više neće tražiti nominaciju svoje stranke za predsjednika.
Ubrzo nakon toga, Hubert Humphrey – njegov potpredsjednik – pokrenut će vlastitu kampanju. Ubistvo Kennedyja promijenilo je dinamiku utrke, a Humphrey je osvojio nominaciju na prvom glasanju na konvenciji u Chicagu koja je postala nasilna oko rasprave o Vijetnamskom ratu i platformi stranke.
Humphrey je tog novembra izgubio od Richarda Nixona.
Sukob u Ukrajini
Lavrov direktno zaprijetio Zapadu: Napadnete li Rusiju nećete se sakriti ni preko Atlantika
“Naši protivnici ne bi trebali biti u zabludi. U slučaju agresivnih postupaka NATO-a ili njegovih članica protiv naše zemlje, poduzet ćemo adekvatne mjere u skladu sa suverenim pravom Rusije na samoodbranu, koristeći sve dostupne mjere za osiguranje naše sigurnosti, kao što je predviđeno Poveljem UN-a. Nikome neće biti omogućeno da se sakrije preko Atlantskog okeana ili Lamanša,” izjavio je Lavrov u intervjuu za Sputnjik.
Lavrov je istakao da Moskva ne može ignorisati činjenicu da NATO otvoreno pokazuje neprijateljski stav prema Rusiji. Podsjetio je da Alijansa Rusiju označava kao “najznačajniju i najdirektniju prijetnju sigurnosti”, dok njeni lideri neprestano izjavljuju da bi Rusija mogla napasti neku od članica NATO-a u narednim godinama.
Pritom je upozorio da se militarizacija Evrope ubrzava, a NATO snage tokom vježbi uvježbavaju ofanzivne operacije protiv Rusije. “Ukoliko Kijev počne koristiti zapadno oružje dugog dometa za napade na duboko rusku teritoriju, to će značiti da ne samo Ukrajina, već i zemlje NATO-a već otvoreno ratuju protiv Rusije, više ne skrivajući prisustvo ‘plaćenika’, ‘dobrovoljaca’, instruktora i drugih osoba ‘pod lažnim zastavama’,” naglasio je Lavrov.
Lavrov je također naglasio da je antiruska politika SAD-a zasnovana na unutrašnjem konsenzusu. “Antiruska i rusofobna orijentacija američke politike ima dvopartijsku podršku. Ukrajina se smatra ključnim elementom hibridnog rata protiv Rusije,” komentarisao je Lavrov, osvrćući se na budućnost odnosa dviju zemalja u kontekstu američkih predsjedničkih izbora.
Na kraju, Lavrov je izjavio da je Rusija spremna za ravnopravan dijalog sa SAD-om, ali pod jednim uvjetom. “Naš stav, kako ga je formulirao predsjednik Putin, jasan je. Spremni smo na ravnopravan dijalog ukoliko američka strana pokaže ozbiljne namjere da pregovara pošteno, uz priznavanje ruskih nacionalnih interesa i principa reciprociteta,” zaključio je ruski ministar vanjskih poslova, naglasivši važnost diplomatskih kontakata između dvije nuklearne sile.
Klix
Svijet / Zanimljivosti
Zbog poziva UN-u za uvođenje embarga, Izrael se obrušio na Tursku: “Akcije su vam vođene zlom”
“Šta se drugo može očekivati od zemlje čije su akcije vođene zlom u pokušaju stvaranja sukoba uz potporu zemalja ‘Osovine zla'”, rekao je ambasador Danny Danon, koristeći pejorativni izraz za opis arapskih zemalja koje su potpisale pismo.
Ministarstvo vanjskih poslova Turske saopćilo je u nedjelju da je predalo pismo Ujedinjenim nacijama, a među potpisnicima su Arapska liga i Organizacija islamske suradnje.
Izrael se suočio s međunarodnim kritikama zbog vođenja svog rata u Gazi, gdje je njegova ofanziva ubila najmanje 43.374 ljudi, od kojih su većina civili, prema brojkama ministarstva zdravstva.
“Ovo pismo je još jedan dokaz da UN vode neke zlokobne zemlje, a ne liberalne zemlje koje podržavaju vrijednosti pravde i morala”, rekao je Danon.
Tursko pismo, u koje je AFP imao uvid u ponedjeljak, naziva “zapanjujući” broj civilnih žrtava “nesavjesnim i nepodnošljivim”.
“Stoga upućujemo ovaj zajednički poziv da se poduzmu hitni koraci kako bi se zaustavila opskrba ili prijenos oružja, streljiva i srodne opreme Izraelu, okupacijskoj sili, u svim slučajevima kada postoje razumni razlozi za sumnju da bi se mogli koristiti u Okupirani palestinski teritorij”, navodi se u pismu.
Dodalo se da Vijeće sigurnosti UN-a (VSUN) mora poduzeti korake kako bi osiguralo poštivanje svojih rezolucija “koje se flagrantno krše”.
Vijeće sigurnosti UN-a pozvalo je u martu na prekid vatre u Gazi, ali mučilo se govoriti jedinstvenim glasom o tom pitanju zbog veta ključnog izraelskog saveznika, Sjedinjenih Američkih Država.
Klix
Svijet / Zanimljivosti
‘Jurio’ 40 km/h: Nijemci zaustavili traktoristu iz BiH
Saobraćajna patrola iz njemačkog Memingena jučer je zaustavila traktoristu u blizini Midelhajma koji je vozio traktor sa prikolicom i to brzinom od 40 km/h.
Dodatni problem je što prikolica nije imala registarske tablice.
Tokom legitimisanja vozača, utvrđeno je da je riječ o 30-godišnjem državljaninu Bosne i Hercegovine, koji je pokazao vozačku dozvolu koja ne podrazumijeva upravljanje poljoprivrednim mašinama niti upravljanje vozilom sa prikolicom ove težine.
Inače, dozvoljena brzina za ovu vrstu vozila je 25 km/h, što je bio dodatni prekršaj.
On će biti prijavljen za vožnju bez odgovarajuće dozvole kao i za prekoračenje brzine. Policija ga je odmah isključila iz saobraćaja i zabranila dalje putovanje.
-
BiHprije 7 dana
Stevandić u NSRS-u prozvan zbog 90-ih: “Tada sam stvarao RS, dobio sam metak, povrijedila me granata”
-
Sportprije 5 dana
Velika tragedija u Španiji: Nogometaš poginuo u katastrofalnim poplavama
-
Cazinprije 2 dana
Doborac okupio bh. rukometaše u Cazinu. Stručni štab Zmajeva jači za jedno ime
-
Sportprije 1 dan
UZNEMIRUJUĆE Munja pokosila četvoricu nogometaša, jedan umro na mjestu
-
Svijet / Zanimljivostiprije 2 dana
Slučaj u Njemačkoj: Nijemac napao Bosanke, razlog – smetalo mu je što su pričale na maternjem jeziku u autobusu
-
Svijet / Zanimljivostiprije 2 dana
SAD raspoređuju stratešku avijaciju na Bliski istok: Stiže šest bombardera B-52
-
BiHprije 2 dana
Dodik još jednom poručio kako podržava Trumpa: “Mnogo će bolje razumjeti situaciju u BiH”
-
BiHprije 1 dan
Cijene kafe u ugostiteljskim objektima u BiH i do 5 KM