Svijet / Zanimljivosti
Biden je odustao od predsjedničke kampanje: Šta dalje?

Predsjednik Joe Biden upravo je objavio da odustaje od predsjedničke utrke, što je seizmički trenutak ne samo za ovogodišnje predsjedničke izbore nego i za američku povijest.
Dakle… šta sada?
Nije potpuno bez presedana da se sadašnji predsjednik ne kandidira za još jedan mandat, ali specifičnosti oko Bidena – i zabrinutost oko njegove sposobnosti da obnaša predsjedničku dužnost i sama veličina modernog aparata za kampanju koji on kontrolira – guraju zemlju u neistražene vode. I to nakon što je već dominirao na predizborima da bi postao vjerovatni kandidat, piše Politico.
Puno je pitanja — i puno nepoznanica — o ovom jedinstvenom trenutku. Evo što znamo do sada.
Je li Biden još uvijek predsjednik?
Da. Iako je Biden najavio da se povlači s liste demokrata, to ga ne uklanja s dužnosti. On ostaje vrhovni zapovjednik zemlje sve dok sljedeći predsjednik ne bude inauguriran u januaru ili ne odluči odstupiti kasnije. On je u svojoj izjavi na društvenim mrežama objavio svoju odluku da će završiti svoj mandat.
“I iako mi je bila namjera tražiti ponovni izbor, vjerujem da je u najboljem interesu moje stranke i zemlje da odustanem i usredotočim se isključivo na ispunjavanje svojih dužnosti predsjednika do kraja svog mandata”, rekao je.
Gotovo nijedan demokrata koji je pozvao Bidena da se povuče s liste nije ga također pozvao da prijevremeno podnese ostavku, iako su neki republikanci u Kongresu iznijeli tu mogućnost.
Teoretski, Bidena bi njegov kabinet također mogao smijeniti s dužnosti putem 25. amandmana – istog amandmana o kojem se često raspravljalo, ali naposljetku nije primijenjen za tadašnjeg predsjednika Donalda Trumpa nakon nereda 6. januara 2021. – ako smatraju da on više ne može poslužiti. Do sada nijedan dužnosnik vlade to nije nagovijestio.
Dakle, ko je sljedeći demokratski kandidat?
Bidenova podrška potpredsjednici Kamali Harris daje joj veliku prednost u borbi za nominaciju, ali to ne znači da je to zakucavanje. Iako se Biden suočio samo s nominalnom opozicijom na predizborima Demokratske stranke i pobijedio na gotovo svim izborima, on još nije bio službeni stranački kandidat i ne može donijeti jednostranu odluku.
Općenito govoreći, kada Amerikanci glasaju na predizborima, oni ne glasuju izravno za kandidata, već započinju proces koji će u konačnici poslati delegate na nacionalnu konvenciju stranke. Ti delegati su ti koji službeno biraju kandidata – a konvencija demokrata još se nije dogodila.
Konvencija je zakazana za 19. – 22. augusta u Chicagu – iako su čelnici stranke razmatrali “virtualnu” prozivku kako bi imenovali kandidata ranije tokom mjeseca. DNC sada mora odlučiti želi li provesti svoj plan.
Svih tih gotovo 3.800 Bidenovih delegata sada su postali slobodni igrači. Čak i uz Bidenovu podršku, delegati koji su mu obećani nemaju obavezu, prema pravilima Demokratskog nacionalnog odbora, slijediti njegovo vodstvo i podržati njegovog izabranog nasljednika.
Ko se može kandidirati za nominaciju?
Svako ko može prikupiti dovoljno potpisa da se njegovo ime uvrsti u nominaciju. Za kandidate su potrebni potpisi najmanje 300, ali ne više od 600 delegata — a delegati mogu potpisati peticiju samo jednog kandidata. Dodatno, kandidat ne može predložiti više od 50 delegata iz određene države – odredba koja osigurava da svi kandidati koji su nominirani dobiju potporu širokog dijela zemlje.
Ima otprilike 4.700 delegata, što ograničava broj mogućih kandidata na oko 15. Ali funkcionalno će ih biti puno manje: pritisak da se izbjegne neuredno glasanje o nominaciji bit će ogroman.
Ko su delegati i kako funkcionira prozivka?
Od 4.700 delegata konvencije, nešto manje od 4.000 su “zavjetovani” delegati dodijeljeni prema rezultatima predsjedničkih izbora ranije ove godine. Biden je osvojio otprilike 95 posto njih, prema The Green Papersu, web stranici koja prati tajanstveni proces odabira delegata.
Postoji još oko 750 “automatskih” delegata – grupa nekada poznata kao “superdelegati”. Oni su izabrani dužnosnici, stranački čelnici i bivše svjetiljke, kao što su bivši predsjednici (Barack Obama, Bill Clinton i Jimmy Carter) i bivši predsjednici DNC-a.
Joe Biden, Kamala Harris ili neko drugi? Pravila konvencije mogu odlučiti.
Nakon kampanje 2016., ovim “automatskim” delegatima oduzeta je njihova uloga u prvom krugu glasanja i mogu glasati za kandidata u sljedećim krugovima samo ako niti jedan kandidat ne dobije većinu u prvom krugu glasanja – ili ako se to pravilo odustane, kao što je bio slučaj 2020., kada je Biden imao potporu većine obećanih delegata.
Postoje pitanja o tome hoće li DNC nastaviti s tim planom sada kada je Biden završio svoju kampanju. Ako se umjesto toga glasanje odvija na kongresnoj dvorani, pravila DNC-a predviđaju 20 minuta nominacijskih govora za svakog certificiranog kandidata prije prvog glasanja.
Ako niti jedan kandidat ne osvoji većinu glasova u tom prvom krugu glasanja, automatski se delegati pridružuju glasovanju za drugi krug — i glasanje se nastavlja sve dok većina kvalificiranih delegata ne glasa za određenog kandidata.
Taj kandidat službeno postaje nominirani “nakon završetka govora o prihvaćanju”, prema pravilima DNC-a.
Šta je s potpredsjedničkim kandidatom?
Funkcionalno, predsjednički kandidat bira svog protukandidata. Ali još uvijek postoji DNC proces, i on je u biti identičan proceduri predsjedničkog imenovanja s jednom velikom razlikom: automatski delegati glasaju na prvom glasanju.
Šta će se dogoditi s infrastrukturom Bidenove kampanje… i novcem?
Do kraja juna, Bidenova kampanja imala je 96 miliona dolara u banci i osoblje – i terenske urede – diljem zemlje. To je ogromna količina infrastrukture… ko to sada dobiva?
Nema stvarnog presedana za zamjenu ulaznica u ovoj eri izbora s velikim novcem. Ali mnogi stručnjaci za finansiranje kampanje tvrdili su da sve dok Harris ostaje na listi – potencijalno kao predsjednička kandidatkinja, ali i ako ponovno bude nominirana za potpredsjednicu – ona može prilično neprimjetno preuzeti kontrolu nad tim bankovnim računom. Novac je, naposljetku, dan odboru Biden-Harris registriranom za njih obojicu, a ne samo za predsjednika.
Ovo gledište nije univerzalno prihvaćeno; Charlie Spies — istaknuti republikanski izborni advokat koji je kratko radio kao glavni savjetnik Republikanskog nacionalnog odbora ranije ove godine prije nego što su ga navodno otjerali Trump i njegovi saveznici — ustvrdio je u autorskom tekstu Wall Street Journala da Harris nije imao pravo na taj novac, povećavajući sablast da će neko pokušati blokirati tu primopredaju na sudu.
Kampanje također mogu vršiti neograničene transfere svojim stranačkim odborima, tako da bi možda najčišći ishod – pogotovo ako Harris nije na listi – bio da Bidenova kampanja da svoj novac Demokratskom nacionalnom odboru, koji bi ga potom mogao potrošiti na nadolazeće izbore.
Ali sve je to područje bez presedana.
Je li se ovo ikada prije dogodilo?
Većina modernih predsjednika tražila je drugi mandat – s Lyndonom B. Johnsonom kao značajnim izuzetkom. Nakon što je preuzeo ostatak mandata Johna F. Kennedyja i osvojio cijeli mandat 1964., Johnson se planirao ponovno kandidirati 1968.
Ali bio je povučen nepopularnim Vijetnamskim ratom, i izvukao je pobjedu samo na predizborima u New Hampshireu. Ranjivi Johnson — suočen s antiratnim Eugeneom McCarthyjem i kasnim ulaskom Roberta Kennedyja — objavio je šokiranoj naciji u martu 1968. da više neće tražiti nominaciju svoje stranke za predsjednika.
Ubrzo nakon toga, Hubert Humphrey – njegov potpredsjednik – pokrenut će vlastitu kampanju. Ubistvo Kennedyja promijenilo je dinamiku utrke, a Humphrey je osvojio nominaciju na prvom glasanju na konvenciji u Chicagu koja je postala nasilna oko rasprave o Vijetnamskom ratu i platformi stranke.
Humphrey je tog novembra izgubio od Richarda Nixona.
Svijet / Zanimljivosti
VIDEO Walid Ahmad je ime koje se ne smije zaboraviti: Prvi maloljetni zatvorenik koji je umro u izraelskom zatvoru

Walid Ahmad (17) bio je zdrav srednjoškolac prije hapšenja u septembru jer je navodno gađao vojnike kamenjem, tvrdi njegova porodica.
Izraelska zatvorska služba nije odgovorila na pitanja o uzroku smrti. Rečeno je samo da je 17-godišnjak sa Zapadne obale umro u zatvoru Megido, objektu koji je ranije bio optužen za zlostavljanje palestinskih zatvorenika.
Khalid Ahmad, Walidov otac je rekao da je njegov sin bio tinejdžer koji je uživao u igranju fudbala prije nego što je odveden iz kuće na okupiranoj Zapadnoj obali tokom racije hapšenja.
Šest mjeseci kasnije, nakon nekoliko kratkih pojavljivanja pred sudom tokom kojih nije određen datum suđenja, Walid se 23. marta srušio u zatvorskom dvorištu i udario u glavu, nakon čega je umro, kažu palestinski zvaničnici koji se pozivaju na iskaze očevidaca drugih zatvorenika.
Porodica vjeruje da je Walid dobio amebičnu dizenteriju zbog loših uslova u zatvoru, infekcije koja uzrokuje dijareju, povraćanje i vrtoglavicu te koja može biti fatalna ako se ne liječi.
Palestinska uprava, koju podržava Zapad, kaže da je on prvi Palestinac mlađi od 18 godina koji je umro u izraelskom pritvoru.
Dobio šugu u zatvoru
Walid je prisustvovao najmanje četiri puta na sudu putem videokonferencije, navodi njegov otac. Svaka sjednica je trajala oko tri minuta, a drugo ročište zakazano je za 21. april, rekao je Walidov otac.
U februarskoj sjednici, četiri mjeseca nakon što je Walid pritvoren, njegov otac je primijetio da je njegov sin lošeg zdravlja.
“Njegovo tijelo je bilo oslabljeno zbog neuhranjenosti u zatvorima općenito”, rekao je njegov stariji Ahmad te je za AP dodao da mu je rekao da je dobio šugu te da je izliječen.
“Ne brini za mene”, prisjeća se otac njegovih riječi.
Izraelska brutalnost
Izrael je uhvatio hiljade Palestinaca u Pojasu Gaze i na Zapadnoj obali, rekavši da ih sumnjiči za militantnost.
Mnogi su mjesecima držani bez optužnice ili suđenja u takozvanom administrativnom pritvoru, što Izrael opravdava kao neophodnu mjeru sigurnosti.
Drugi su uhapšeni zbog sumnje da su izvršili agresiju na vojnike, ali im se suđenja neprestano odgađaju jer vojska i izraelske sigurnosne službe prikupljaju dokaze.
Klix
Svijet / Zanimljivosti
Vučić: Idemo ka stvaranju vojne alijanse s Mađarskom

Predsjednik Srbije izjavio je da Srbija ima najznačajniju saradnju sa Mađarskom, te da je ovim novim sporazumom konkretizovana saradnja u oblasti odbrane.
On je izrazio uvjerenje da će dogovor o zajedničkim aktivnostima imati nastavak u daljem približavanju i stvaranju vojne alijanse ili vojnog saveza Srbije i Mađarske.
Sporazum o strateškoj saradnji u oblasti odbrane potpisali su ministar odbrane Srbije Bratislav Gašić i ministar odbrane Mađarske Krištof Salai Bobrovnicki.
“Mađarska je uvijek na strani mira i Srbija je Mađarskoj saveznik u tome”, rekao je Bobrovnicki ističući važnost da Srbija postane članica EU.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je rekao da je danas potpisan dokument kojim se operacionalizuje i konkretizuje sporazum o strateškoj saradnji u oblasti odbrane postignut 2023. godine.
“Počastvovan sam što danas imam priliku da razgovaram i da ugostim Krištofa Salai Bobrovnickog, ministra odbrane Mađarske. Zato što je ovo nastavak naše veoma značajne saradnje. Strateška saradnja Srbije i Mađarske u oblasti odbrane je jedan od najvažnijih aspekata naše sveobuhvatne strateške saradnje od svih zemalja regiona, Srbija prema broju i značaju zajedničkih aktivnosti, dakle, najrazvijeniju i najintenzivniju saradnju u oblasti odbrane ima sa Mađarskom”, rekao je Vučić.
Istakao je da su ključni elementi tih odnosa vojno-vojna saradnja koja se ogleda kroz realizaciju bilateralnih i multinacionalnih vježbi, vojno-tehnička saradnja u oblastima nabavke sistema i sredstava naoružanja.
“Dokument koji su potpisali dvojica ministara danas se operacionalizuje i konkretizuje sporazum o strateškoj saradnji u oblasti odbrane postignut 2023. godine. Mi smo dogovorili za ovu godinu najveći broj aktivnosti. Do sada 79, gotovo dvostruko više od 2023. kada smo imali 48, i za nas je od ogromnog značaja ovo što smo dogovorili sa našim mađarskim prijateljima”, rekao je Vučić.
Mađarski ministar odbrane je kazao da je na međunarodnom nivou veoma važno da sa susjednim zemljama, kao što je Srbija, postoji saradnja i da se dvije države uvijek konsultuju.
“Srbija nije u EU, ali imamo konsultacije na najvišem nivou”, izjavio je Salai-Borovnicki.
Salai-Borovnicki je kazao da je, kada je riječ o vojnoj saradnji, Mađarska uvijek istrajavala da pomogne Srbiji u očuvanju mira.
Klix
Svijet / Zanimljivosti
SAD nakon izraelske egzekucije 15 humanitaraca: “Sve što se događa u Gazi krivica je Hamasa”

“Sve što se događa u Gazi događa se zbog Hamasa”, kazala je glasnogovornica Bijele kuće Tammy Bruce.
SAD su rekle da očekuje da se “sve strane na terenu” u Gazi pridržavaju međunarodnog humanitarnog prava, ali je odbio potvrditi provodi li vlastitu procjenu ubistva 15 ljudi – bolničara, radnika civilne zaštite i dužnosnika UN-a koje je počinila izraelska vojska.
Humanitarna agencija UN-a rekla je da su pet ambulantnih vozila, vatrogasno vozilo i vozilo UN-a pogođeni “jedno po jedno” 23. marta te da je 15 tijela, uključujući bolničare koji su još u uniformama, prikupljeno i pokopano u masovnoj grobnici.
Izraelska vojska rekla je da su njeni vojnici pucali na vozila koja su “sumnjivo napredovala” bez farova ili signala za hitne slučajeve i da su među ubijenima i Hamasov operativac i drugi militanti, ali nije komentarisala izvještaje o tijelima koja su skupljena i zakopana u pijesku.
Međunarodno humanitarno pravo zabranjuje ciljanje civila i poziva na posebnu zaštitu medicinskog osoblja.
SAD, najveći izraelski opskrbljivač oružjem, također je vezan vlastitim zakonima koji zabranjuju korištenje njegovog oružja stranim vojskama kršeći humanitarno pravo.
Jonathan Whittall, šef UN-ove humanitarne agencije u Gazi, rekao je da je masovna grobnica bila “označena” svjetlom za hitne slučajeve iz jednog od ambulantnih vozila pogođenih u napadu.
“To što se ovdje dogodilo je pravi užas”, rekao je u videu na X-u, dodajući da “zdravstveni radnici nikada ne bi trebali biti meta”.
Izrael je obnovio svoju zračnu i kopnenu kampanju u Gazi 18. marta nakon što su pregovori o sporazumu o prekidu vatre s Hamasom zapeli.
Od tada je više od 1.000 ljudi ubijeno u Gazi, prema tamošnjem ministarstvu zdravstva.
Svijet / Zanimljivosti
VIDEO Žena išla prema autu, za dlaku izbjegla smrt

KORAČALA je prema Hondi, a onda je doletio kamionet. Nesvakidašnji video snimljen je u Brazilu, gdje je potkraj prošlog mjeseca još jedan događaj podsjetio kako je pješacima mjesto na pločniku.
Događaj se zbio potkraj veljače u Brazilu, a sretnu pješakinju naučio je da ubuduće više pazi gdje korača, ali i da bi mogla ići uplatiti loto i još jednom okušati sreću. U slučaju vlasnice Honde, lako je zaključiti da je trebala s više pažnje približiti se vozačevim vratima.
Jer za ovo što joj se dogodilo doista treba sreće. Kako snimka pokazuje, pješakinja se kreće uz bijelu Hondu HR-V. Potom odostraga nalijeće pick-up vozilo, udara desnim krajem u stražnji lijevi kraj Honde te biva katapultirano u zrak. Prevrće se na krov, a pritom doslovno nedostaju milimetri pa da u svojem pohodu “pokupi” i pješakinju.
Zasigurno u šoku, pješakinja se vratila na pločnik, vjerojatno nesvjesna što se točno dogodilo i koliko je malo nedostajalo da životno strada.
Prema podacima Vojne policije, vozač, koji je nosio uniformu i upravljao službenim vozilom, prijavio je da je bio u žurbi jer se uputio na sajam. U nesreći je tek lakše ozlijeđen, a kasnijim izvidom je utvrđeno kako nije bio pod utjecajem alkohola.
Index.hr
Svijet / Zanimljivosti
Šešelj: Mađarima ćemo vratiti izlaz na Jadran, sve što preostane je Velika Srbija

SRBIJANSKI ratni zločinac Vojislav Šešelj pojavio se sinoć na režimskoj televiziji Informer gdje je održao novi ratnohuškački govor.
“Hrvati su sklopili savez s Albancima i Šiptarima s Kosova, antisrpski savez. Sklopit ćemo i mi obrambeni savez s bratskom Mađarskom. Krajnje je vrijeme da Mađarska vrati izlaz na Jadran”, kazao je Šešelj.
Rijeka je mađarska luka, nikad nije pripadala hrvatskoj banovini. Nju su Mađari izgradili. Iznad koridora koji će vezati Mađarsku za more je kajkavski kraj, to da se vrati Sloveniji. To zaslužuje Melanija Trump. Sve ostalo je Velika Srbija”, rekao je Šešelj uz pljesak i smijeh okupljenih.
Šešelj: Rijeka pripada Mađarskoj, a Hrvatsko zagorje Melaniji Trump pic.twitter.com/1EDalpXUtJ
— Maxportal.hr (@mmarko631) March 30, 2025
Šešelj: Mađarima ćemo vratiti izlaz na Jadran, a Srbe katolike ćemo osvijestiti
“Sve što preostane je Velika Srbija. Čim Mađarima omogućimo široki koridor, oni će svoj interes ostvariti, a srpske zemlje će opet biti na okupu. Ako muslimani neće s nama, njihovu džamahiriju ćemo ostaviti.
Ove Srbe katolike ćemo na ovaj ili onaj način osvijestiti i vratiti sve što je srpsko. I Srbija mora imati izlaz na more. Izgleda da nam svjetske prilike postaju povoljnije”, kazao je Šešelj na Informeru.
Inače, pred Informerom je jučer održana studentska blokada pod nazivom “Dezinformer”. Prosvjednici su, uz jake policijske mjere osiguranja, bili odvojeni zaštitnim ogradama od samog ulaza u zgradu. Dio sudionika, odjeven u zaštitna odijela, simbolično je “deratizirao” prostor ispred redakcije, aludirajući na ono što smatraju štetnim medijskim djelovanjem Informera, jednog od medija najsklonijih predsjedniku Aleksandru Vučiću.
Index.hr
Svijet / Zanimljivosti
Buknuo novi diplomatski rat: Erdogan poželio da “Allah uništi cionistički Izrael”, oštro reagovao Tel Aviv

Dvije zemlje su već bile u sukobu tokom vikenda nakon što je Turska kritikovala izraelske zračne napade na Liban, koji su izvedeni kao odgovor na raketne napade na izraelsku teritoriju.
Nakon što je posjetio džamiju povodom proslave Bajrama, koji obilježava kraj svetog mjeseca ramazana, Erdogan je okupljenima rekao: “Vidimo šta se dešava u Palestini. Neka Allah uništi cionistički Izrael u svom svetom imenu”.
“Moramo vidjeti šta se tamo dešava i zato moramo biti ujedinjeni, jaki i bratski nastrojeni. Neka Allah uvijek osnaži naše jedinstvo”.
Kao odgovor, Sa’ar je na platformi X napisao da je “diktator Erdogan sada razotkrio svoje antisemitsko lice.””Erdogan je opasan za regiju, kao i za vlastiti narod, što se pokazalo proteklih dana. Nadajmo se da će članice NATO-a to shvatiti – i to što prije, to bolje”, napisao je ministar vanjskih poslova.
Ova razmjena teških riječi uslijedila je nakon sukoba između ministarstava vanjskih poslova dviju zemalja tokom vikenda. U petak su s teritorije Libana ispaljene dvije rakete prema sjevernom Izraelu.
Iako je Hezbollah negirao odgovornost, Izrael je izveo napade na nekoliko ciljeva, uključujući i glavni grad Bejrut, što je izazvalo osude Libana, Francuske, Ujedinjenih nacija i Turske.
Tursko ministarstvo vanjskih poslova osudilo je napade, navodeći da su oni “kršenje sporazuma o prekidu vatre” između Izraela i Libana.
“Ovi napadi još jednom su razotkrili očigledno nepoštivanje međunarodnog prava od strane Izraela i njegovu stalnu prijetnju sigurnosti i stabilnosti regije. Međunarodna zajednica mora stati ujedinjeno protiv izraelskih pokušaja da stvori trajno stanje sukoba u regiji”, navodi se u turskom saopćenju.
Izraelsko ministarstvo vanjskih poslova uzvratilo je u subotu, ističući “licemjerstvo” Erdogana, koji propovijeda “visoke moralne vrijednosti međunarodnoj zajednici”, dok istovremeno “nasilno suzbija vlastite građane i masovno hapsi političke protivnike”.
Protekle sedmice Tursku su potresli masovni protesti nakon što je sud u Istanbulu naredio hapšenje Ekrema Imamoglua, gradonačelnika Istanbula i glavnog Erdoganovog političkog rivala.
“U Erdoganovoj Turskoj nema pravde, nema zakona i nema slobode. Izraelu nisu potrebne Erdoganove smiješne moralne propovijedi. Izrael djeluje kako bi zaštitio sebe i svoje građane od stvarnih prijetnji i konkretnih napada – i nastavit će to činiti”, navodi se u izjavi izraelskog ministarstva vanjskih poslova.
Klix
-
Smrtovniceprije 3 dana
Na Ahiret preselio Ćatić (Sakib) Safet
-
Smrtovniceprije 3 dana
Na ahiret preselila Jakupović (Avdić) Zumreta
-
USKprije 5 dana
Uprava pogriješila dužinu staze: Hoće li Airbus moći slijetati u Bihać?
-
Cazinprije 5 dana
Kreće izgradnja ceste u Krajini kojom će se BiH povezati s Europskom unijom
-
USKprije 4 dana
Afera Saniteks: Bivšem direktoru Agencije za privatizaciju USK dvije godine zatvora
-
BiHprije 4 dana
Srušili smo Dodikov i Bakirov san – Bosna cijela na tri dijela! Naš san: Bosna bez entiteta i kantona!