Svijet / Zanimljivosti
Biden je odustao od predsjedničke kampanje: Šta dalje?
Predsjednik Joe Biden upravo je objavio da odustaje od predsjedničke utrke, što je seizmički trenutak ne samo za ovogodišnje predsjedničke izbore nego i za američku povijest.
Dakle… šta sada?
Nije potpuno bez presedana da se sadašnji predsjednik ne kandidira za još jedan mandat, ali specifičnosti oko Bidena – i zabrinutost oko njegove sposobnosti da obnaša predsjedničku dužnost i sama veličina modernog aparata za kampanju koji on kontrolira – guraju zemlju u neistražene vode. I to nakon što je već dominirao na predizborima da bi postao vjerovatni kandidat, piše Politico.
Puno je pitanja — i puno nepoznanica — o ovom jedinstvenom trenutku. Evo što znamo do sada.
Je li Biden još uvijek predsjednik?
Da. Iako je Biden najavio da se povlači s liste demokrata, to ga ne uklanja s dužnosti. On ostaje vrhovni zapovjednik zemlje sve dok sljedeći predsjednik ne bude inauguriran u januaru ili ne odluči odstupiti kasnije. On je u svojoj izjavi na društvenim mrežama objavio svoju odluku da će završiti svoj mandat.
“I iako mi je bila namjera tražiti ponovni izbor, vjerujem da je u najboljem interesu moje stranke i zemlje da odustanem i usredotočim se isključivo na ispunjavanje svojih dužnosti predsjednika do kraja svog mandata”, rekao je.
Gotovo nijedan demokrata koji je pozvao Bidena da se povuče s liste nije ga također pozvao da prijevremeno podnese ostavku, iako su neki republikanci u Kongresu iznijeli tu mogućnost.
Teoretski, Bidena bi njegov kabinet također mogao smijeniti s dužnosti putem 25. amandmana – istog amandmana o kojem se često raspravljalo, ali naposljetku nije primijenjen za tadašnjeg predsjednika Donalda Trumpa nakon nereda 6. januara 2021. – ako smatraju da on više ne može poslužiti. Do sada nijedan dužnosnik vlade to nije nagovijestio.
Dakle, ko je sljedeći demokratski kandidat?
Bidenova podrška potpredsjednici Kamali Harris daje joj veliku prednost u borbi za nominaciju, ali to ne znači da je to zakucavanje. Iako se Biden suočio samo s nominalnom opozicijom na predizborima Demokratske stranke i pobijedio na gotovo svim izborima, on još nije bio službeni stranački kandidat i ne može donijeti jednostranu odluku.
Općenito govoreći, kada Amerikanci glasaju na predizborima, oni ne glasuju izravno za kandidata, već započinju proces koji će u konačnici poslati delegate na nacionalnu konvenciju stranke. Ti delegati su ti koji službeno biraju kandidata – a konvencija demokrata još se nije dogodila.
Konvencija je zakazana za 19. – 22. augusta u Chicagu – iako su čelnici stranke razmatrali “virtualnu” prozivku kako bi imenovali kandidata ranije tokom mjeseca. DNC sada mora odlučiti želi li provesti svoj plan.
Svih tih gotovo 3.800 Bidenovih delegata sada su postali slobodni igrači. Čak i uz Bidenovu podršku, delegati koji su mu obećani nemaju obavezu, prema pravilima Demokratskog nacionalnog odbora, slijediti njegovo vodstvo i podržati njegovog izabranog nasljednika.
Ko se može kandidirati za nominaciju?
Svako ko može prikupiti dovoljno potpisa da se njegovo ime uvrsti u nominaciju. Za kandidate su potrebni potpisi najmanje 300, ali ne više od 600 delegata — a delegati mogu potpisati peticiju samo jednog kandidata. Dodatno, kandidat ne može predložiti više od 50 delegata iz određene države – odredba koja osigurava da svi kandidati koji su nominirani dobiju potporu širokog dijela zemlje.
Ima otprilike 4.700 delegata, što ograničava broj mogućih kandidata na oko 15. Ali funkcionalno će ih biti puno manje: pritisak da se izbjegne neuredno glasanje o nominaciji bit će ogroman.
Ko su delegati i kako funkcionira prozivka?
Od 4.700 delegata konvencije, nešto manje od 4.000 su “zavjetovani” delegati dodijeljeni prema rezultatima predsjedničkih izbora ranije ove godine. Biden je osvojio otprilike 95 posto njih, prema The Green Papersu, web stranici koja prati tajanstveni proces odabira delegata.
Postoji još oko 750 “automatskih” delegata – grupa nekada poznata kao “superdelegati”. Oni su izabrani dužnosnici, stranački čelnici i bivše svjetiljke, kao što su bivši predsjednici (Barack Obama, Bill Clinton i Jimmy Carter) i bivši predsjednici DNC-a.
Joe Biden, Kamala Harris ili neko drugi? Pravila konvencije mogu odlučiti.
Nakon kampanje 2016., ovim “automatskim” delegatima oduzeta je njihova uloga u prvom krugu glasanja i mogu glasati za kandidata u sljedećim krugovima samo ako niti jedan kandidat ne dobije većinu u prvom krugu glasanja – ili ako se to pravilo odustane, kao što je bio slučaj 2020., kada je Biden imao potporu većine obećanih delegata.
Postoje pitanja o tome hoće li DNC nastaviti s tim planom sada kada je Biden završio svoju kampanju. Ako se umjesto toga glasanje odvija na kongresnoj dvorani, pravila DNC-a predviđaju 20 minuta nominacijskih govora za svakog certificiranog kandidata prije prvog glasanja.
Ako niti jedan kandidat ne osvoji većinu glasova u tom prvom krugu glasanja, automatski se delegati pridružuju glasovanju za drugi krug — i glasanje se nastavlja sve dok većina kvalificiranih delegata ne glasa za određenog kandidata.
Taj kandidat službeno postaje nominirani “nakon završetka govora o prihvaćanju”, prema pravilima DNC-a.
Šta je s potpredsjedničkim kandidatom?
Funkcionalno, predsjednički kandidat bira svog protukandidata. Ali još uvijek postoji DNC proces, i on je u biti identičan proceduri predsjedničkog imenovanja s jednom velikom razlikom: automatski delegati glasaju na prvom glasanju.
Šta će se dogoditi s infrastrukturom Bidenove kampanje… i novcem?
Do kraja juna, Bidenova kampanja imala je 96 miliona dolara u banci i osoblje – i terenske urede – diljem zemlje. To je ogromna količina infrastrukture… ko to sada dobiva?
Nema stvarnog presedana za zamjenu ulaznica u ovoj eri izbora s velikim novcem. Ali mnogi stručnjaci za finansiranje kampanje tvrdili su da sve dok Harris ostaje na listi – potencijalno kao predsjednička kandidatkinja, ali i ako ponovno bude nominirana za potpredsjednicu – ona može prilično neprimjetno preuzeti kontrolu nad tim bankovnim računom. Novac je, naposljetku, dan odboru Biden-Harris registriranom za njih obojicu, a ne samo za predsjednika.
Ovo gledište nije univerzalno prihvaćeno; Charlie Spies — istaknuti republikanski izborni advokat koji je kratko radio kao glavni savjetnik Republikanskog nacionalnog odbora ranije ove godine prije nego što su ga navodno otjerali Trump i njegovi saveznici — ustvrdio je u autorskom tekstu Wall Street Journala da Harris nije imao pravo na taj novac, povećavajući sablast da će neko pokušati blokirati tu primopredaju na sudu.
Kampanje također mogu vršiti neograničene transfere svojim stranačkim odborima, tako da bi možda najčišći ishod – pogotovo ako Harris nije na listi – bio da Bidenova kampanja da svoj novac Demokratskom nacionalnom odboru, koji bi ga potom mogao potrošiti na nadolazeće izbore.
Ali sve je to područje bez presedana.
Je li se ovo ikada prije dogodilo?
Većina modernih predsjednika tražila je drugi mandat – s Lyndonom B. Johnsonom kao značajnim izuzetkom. Nakon što je preuzeo ostatak mandata Johna F. Kennedyja i osvojio cijeli mandat 1964., Johnson se planirao ponovno kandidirati 1968.
Ali bio je povučen nepopularnim Vijetnamskim ratom, i izvukao je pobjedu samo na predizborima u New Hampshireu. Ranjivi Johnson — suočen s antiratnim Eugeneom McCarthyjem i kasnim ulaskom Roberta Kennedyja — objavio je šokiranoj naciji u martu 1968. da više neće tražiti nominaciju svoje stranke za predsjednika.
Ubrzo nakon toga, Hubert Humphrey – njegov potpredsjednik – pokrenut će vlastitu kampanju. Ubistvo Kennedyja promijenilo je dinamiku utrke, a Humphrey je osvojio nominaciju na prvom glasanju na konvenciji u Chicagu koja je postala nasilna oko rasprave o Vijetnamskom ratu i platformi stranke.
Humphrey je tog novembra izgubio od Richarda Nixona.
Svijet / Zanimljivosti
O stavu roditelja ovisi hoće li dijete imati radne navike
Mnogim roditeljima je već dosta 15-godišnjaka koji ne znaju složiti krevet za sobom, koji ne peru suđe, koji ne posuđuju sami knjige za lektire već čekaju da sve to obave njihovi roditelji. Roditelji, sada već srednjovječni, koji su sve to činili u tih 15 godina sada žele malo odmora i vremena za sebe i smatraju da je red na njihovoj djeci. No pitanje je kako?
Piše: Kristina Bačkonja, dipl. psiholog
U svojoj praksi često se srećem s vrlo sličnim pitanjima i problemima roditelja. Jedno od njih, koje se opetovano ponavlja jest kako da njihova djeca – koja su sada već dovoljno odrasla – počnu konačno preuzimati odgovornost za kućne poslove i postanu samostalnija.
Mnogim roditeljima je već dosta 15-godišnjaka koji ne znaju složiti krevet za sobom, koji ne peru suđe, koji ne posuđuju sami knjige za lektire već čekaju da sve to obave njihovi roditelji. Roditelji, sada već srednjovječni, koji su sve to činili u tih 15 godina sada žele malo odmora i vremena za sebe i smatraju da je red na njihovoj djeci. No pitanje je kako? – prenosi ordinacija.vecernji.hr
Iako bi bilo idealno da dolaskom kod stručnjaka možemo dobiti recept nakon čije primjene stvari funkcioniraju bez problema, to je gotovo nemoguće. Taj “kako“ ne stane u jedan savjet i jednu pilulu koju je dovoljno jednom popiti da bi došlo do promjene. Taj “kako“ se gradi godinama, puno prije nego do problema uopće dođe.
Ako ste ikada pokušali promijeniti neku svoju naviku koja egzistira već godinama, sigurno ste primjetili da to baš i nije jednostavno. Ako već godinama imamo običaj popiti kafu prije doručka, trebat će nam neko vrijeme da se naviknemo na promjenu u kojoj ćemo prvo doručkovati a tek potom popiti kafu. Nije nemoguće, no isto tako je i prilično nerealno za očekivati da ćemo nakon prvog puta odmah usvojiti novi obrazac.
Navike se usvajaju od najranije dobi
Iz navike radimo puno stvari: zaključavamo vrata po izlasku iz stana, palimo svjetla na automobilu, zatvaramo vodu kada operemo ruke… Ali isto tako navika je i spremiti tanjir za sobom, oprati posuđe, složiti krevet, brinuti o svojim obavezama. Navika koja se usvaja od najranije dobi.
Kako to da onda nemaju svi 15-godišnjaci te navike? Odgovor na to pitanje imaju roditelji koji tih 15 godina sve čine umjesto djece.
Mogu razumjeti roditelje koji su sami imali teško djetinjstvo i stroge roditelje i koji su željeli svoju djecu osloboditi obaveza, dopustiti im da uživaju kako oni nikada nisu mogli. Mogu razumjeti roditelje u procesu rastave braka ili samohrane roditelje koji pokušavaju djetetu smanjiti stres i pritom čine sve kako bi ono bilo sretno. Međutim, ako dijete godinama nije imalo obaveze, ako nikada nije moralo pospremiti krevet, oprati suđe ili posuditi knjigu za lektiru (neovisno o razlozima) zašto bi ono odjednom to htjelo (ili znalo) u starijoj dobi?
Sa sigurnošću mogu reći da se nijedno dijete neće samoinicijativno uhvatiti posla u starijoj dobi ako do tada nije steklo radne navike i ako su do tada roditelji sve radili za njega. Godine same po sebi ne znače ništa ako tokom njih nismo ništa naučili. Drugim riječima, same godine ne garantiraju da će 20-godišnjak znati oprati posuđe a 10-godišnjak neće. To ovisi o njegovom prijašnjem iskustvu i stavu roditelja.
Sjećam se posjeta prijateljici koja je sa svojom trogodišnjom kćerkicom spremala posuđe u mašinu za pranje suđa – ponos koji je u tom trenutku zasjao na malom licu ne može se ni opisati. Prijateljica mi je tada objasnila da se njezina kćerkica voli tako igrati s njom: kada je mama pospremala kuću, malena je imala svoju igračku metlu koju je vukla po podu; kada je mama slagala ormar i malena je s veseljem i ponosom pomagala. Je li dijete od tri godine pomelo pod? Nije. Je li to isto dijete dobro posložilo posuđe u stroj za pranje? Nije. Jesu li majice u ormaru bile dobro posložene? Nisu. No to nije ni bila poenta. Majčin cilj nije bio da njezino dijete odradi posao umjesto nje; cilj je bio da dijete kroz igru i druženje stiče radne navike koje ne možemo usaditi nabrzinu i odjednom. Za to je potreban dobar primjer nas odraslih i vrijeme.
Nikada nije kasno
Rekla bi da nikada nije prerano (a ni prekasno) da se bavimo djetetom i naučimo ga sve što želimo da usvoji. Dok će nam u mlađoj dobi biti jednostavnije (dijete će vjerojatno s guštom i ponosom učiti kako se slaže krevet i veseliti se malim ritualima čišćenja, kuhanja i slično), u starijoj dobi se stvari malo kompliciraju. Da bi privolili našeg adolescenta da se osamostali potrebno je osluškivati što je njemu važno, kakav je njegov tempo. Primjer, ako znamo da je naše dijete jako motivirano da se jednog dana odseli od nas, tada mu i obaveze kao što su kuhanje i pospremanje možemo prezentirati kao nešto u čemu će jednog dana uživati u vlastitom domu. Rečenica poput “Pa sigurno nećeš visiti kod mame na ručku svaki dan – to nije cool” itekako bi ga mogla nagnati da uzme stvari u svoje ruke. Naravno da se stvari neće promijeniti preko noći i da ih neće prihvatiti s oduševljenjem – no, ništa se ne usvaja preko noći.
Na kraju bih voljela reći svim roditeljima da ne vjerujem u greške – samo u povratne informacije koje dobivamo od okoline. Neka svoju djecu i godine do kojih su došli iskoriste kao povratnu informaciju koja će im dati odgovor na pitanje kako (ne) dalje.
akos.ba
Svijet / Zanimljivosti
5 navika za zdraviji um i život
Top pet navika za neurološki napredak. Ove navike će značajno smanjiti stres, povećati sive mase mozga, pomoći vam da iskoristie vašu podsvijest za rješavanje problema i da otkrijete nevjerovatani potencijal.
Napade sam počela dobivati u dobi od 5. godina. One napade kakve ste gledali u filmovima: padanje na tlo, tresenje kao da vas struja udara, kolutanje očima… Ovakvi napadi danas se nazivaju toničko-klonički napadi, a kad sam bila mala te napade su nazivali “grand mal” što znači “big bad” – veliki belaj.
Možda su promijenili ime iz razloga što kada nešto nazivate “big bad” pacijentu ne ostavlja baš puno nade. Niko još nije sa sigurnošću utvrdio zašto sam počela da dobivam te napade. Međutim, ta bolest me natjerala da već u ranoj dobi shvatim kako ta kašasta masa unutar naše lobanje funkcionira.
Počela sam da studiram i učim o nervima, nakon što sam uradila prvi EEG (snimak glave) u dobi od 11. godina. Na glavu su mi zalijepili masu nekih malih žica. Izgledala sam poput dijeteta vanzemaljaca iz naučno-fantastičnih filmova. To me nagnalo da se zapitam – Što oni s tim ispitivaju? Zašto? i Kako mogu kontrolirati te stvari koje nazivaju moždani valovi i električni impulsi? Strašno je imati takve napade koji su nalik na smrt i shvatiti kako ste bespomoćni. Kasnije
sam otkrila da bi ovi napadi možda mogali i biti pod kontrolom bez lijekova. Tada je nauka postala ustvari moj spasitelj. Kada sam imala 15. godina, bez znanja mog doktora i mojih roditelja, prestala sam uzimati lijekove i nisam ih od tada nikada više trošila.
Uporedo sa sticanjem doktorske titule iz oblasti kliničke psihologije i aktivnog učešća u neuro-naučnim studijima, te rada na UCLA neuropsihijatrijskom Institutu, naučila sam kako možemo proširiti kapacitet našeg mozga, ne samo zbog našeg zdravlja, već i zbog napredovanja na način na koji to prije nismo mogli ni zamisliti.
Tako sam otkrila pet top navika za neurološki napredak. Ove navike su bile uzrok da napadi koje sam imala prestanu. U posljednjih 25. godina, imala sam samo dva toničko-klonična napada.
Za vas, ove navike će značajno smanjiti stres, povećati sive mase mozga, pomoći vam da iskoristite vašu podsvijest za rješavanje problema i da otkrijete nevjerovatani potencijal.
Evo pet dnevnih navika koje već danas možete započeti praktikovati u okviru vaših svakodnevnih navika:
1. Spavanje umanjuje stres
Da li ste se ikada zapitali šta se dešava sa svim tim stresom kojeg akumuliramo u toku jednog dana? To auto koje ste skoro udarili? Vaše dijete koje vrišti na vas? Postoji čak i nesvijesni stres u vidu samokritike i osude? Gdje to sve odlazi?
Vaš mozak to prikuplja i čuva za onaj period kada budete spavali, a zatim to dalje obrađuje. Da ponovim još jednom. Kada spavate, vi obrađujete stres i traume koje ste doživjeli. Dakle, jedna od najjednostavnijih i najefikasnijih stvari koje možete učiniti, jeste da u vremenskom periodu od punih sedam do devet sati zatvorite vaše oči i spavate.
2. Budite se sa prvim izlaskom sunca
Vaš mozak koristi splet nervnih ćelija koji se zove suprahijazmatska jezgra i nalazi u se vašem hipotalamusu, a služi za regulaciju nečeg što se zove “cirkadijski ritam.” to je neka vrsta “sata” u vašem mozgu koji sinhronizuje sve ostale “satove” (ritmove) vašeg tijela. Abnormalni cirkadijalni ritam je povezana sa gojaznosti, dijabetesom, depresijom, poremećajima sna, hormonskim poremećajima, bipolarnim poremećajima i sezonskim afektivnim poremećajima.
Drugim riječima, probudite se u vrijeme izlaska sunca i nemojte više spavati. Ako ste roditelj, ova navika će vam dobro doći, jer većina djece se budi u to vrijeme.
3. Konzumirajte riblje ulje
Riblje ulje ima pozitivne efekte na zdravlje mozga. Moja djeca su veliki ljubitelji fermentiranog (visoko kvalitetna i ekstra obrađena hrana) bakalara i jednostavno smo ih navikli tokom godina da to jedu svakodnevno, iako ukus nije baš prijatan. Uzimajte to po kašiku, ali možete ga koristiti i u obliku kapsula dostupne su na tržištu i imaju ugodan limunski ukus.
4. Budite koncentrisani i meditirajte
Meditacija je odmah ispod svijesti i ima bezbroj neuroloških prednosti. Ne znate kako to svakodnevno postići i kako da na najjednostavniji način meditirate? Ja volim “Headspace”(čisto razmišljati i biti slobodan od pristiska) to je za vaš um kao odlazak u teretanu. Putem meditiranja i tehnika za postizanje svijesti i sabranosti, možete istrenirati vaš um za sretniji, zdraviji i ugodniji život.
5. Kreirajte sebi neugodnosti
Vašem um su potrebe nove stvari kako bi napredovao. Kako znati da li je ono što radite dovoljno? Kada se osjeća nelagodno, neugodno, čudno ili vas nešto plaši. Radeći svakodnevno stvari koje zahtjevaju veći napor a samim tim uzrokuju i neugodnost, stvarate vašem umu podlogu za razvoj novih grana na neuronskom stablu, umjesto da uništavate to vaše stablo.
Da budem iskrena, mogla sam i knjigu napisati o ovome, jer cijeli moj život živim vrteći se oko ovoga. Iako ima još mnogo stvari, voljela bi za početak da počnete sa ovih pet. Na kraju, možete li samo zamisliti koliko bi čudesno bilo da svi živimo u okviru naših potencijala koje imamo?
Izvor: success.com
Autor: Jennifer Jones
Za Akos.ba preveo Fahrudin Vojić
Svijet / Zanimljivosti
Zabavni načini da djeci odagnate dosadu
Iako je roditeljstvo definitivno najodgovorniji posao koji ćete u životu raditi, ponekad je potrebno da se poslužite nekim zabavnim metodama da dijecu naučite pameti. Djeci je tokom zime kada ne mogu napolje stalno dosadno i od nas očekuju da ih zabavimo.
Iako je roditeljstvo definitivno najodgovorniji posao koji ćete u životu raditi, ponekad je potrebno da se poslužite nekim zabavnim metodama da dijecu naučite pameti. Djeci je tokom zime kada ne mogu napolje stalno dosadno i od nas očekuju da ih zabavimo. Slijedeći put kad se djeca požale da im je dosadno predložite im neke od slijedećih „zanimacija“.
Autor: Jelena Računica
Grlite se. Insistirajte na tome da se stalno grlite sa djecom. Kad god klinci zakukaju da im je dosadno vi ih zovite da se mazite. Ovo će biti posebno odbojno tinejdžerima.
Igrajte se k’o pisne… Ovo uvijek pali jer djeca ne mogu dugo da šute, a ne vole ni da gube zato kad god klinci požele da ih zabavljate predložite igru šutnje i veoma brzo će naći način da se zabave sami.
Gledajte najdosadnije i najdugotrajnije filmove. Iz arhive izvucite sve one stare, dosadne filmove koji traju duže od dva sata i predložite filmski maraton tokom hladnih večeri.
Igra skrivača, ali ne ona klasična igra skrivača, već vi sjedite na kauču, brojite do sto, a klinci treba da vas sakriju jastucima sa sofe i svim onim što nađu u dnevnom boravku, ako ne uspiju dok izbrojite do 100, igra prestaje.
Čitajte sastojke sa namirnica. Ako predložite djeci da razgovarate o zdravoj harni i kako bi bilo dobro da čitate sastojke sa omiljenih prehrambenih proizvoda sigurno će glavom bez obzira pobjeći u svoju sobi i naći neku zanimaciju.
Pričajte o tome kako nastaju bebe. Ako vaše dete tinejdžerskog uzrasta stalno kuka kako mu je dosadno, predložite da razgovarate o tome kako dijeca dolaze na svijet i kažite da imate i film koji baš o tome govori. Vjerujte nam na riječ, više vas neće gnjaviti.
Ovo su sve mali zabavni trikovi namenjeni za nešto stariju decu koja bi trebalo da znaju kako da se zabave sami bez pomoći roditelja i koji na kraju krajeva razumiju ironiju i šalu. I ne brinite zbog ovoga nećete biti loš roditelj, naprotiv.
akos.ba
-
Cazinprije 3 dana
Odlični rezultati za TKD BOSNA Cazin u Bugarskoj
-
Svijet / Zanimljivostiprije 5 dana
Zabavni načini da djeci odagnate dosadu
-
Religijaprije 5 dana
Ljubav prema majci je ibadet, a ljubav prema ženi je sreća
-
Cazinprije 4 dana
Najava tribine – Kako ostvariti uspjeh u životu: Muhammedov alejhi selam primjer
-
Svijet / Zanimljivostiprije 4 dana
5 navika za zdraviji um i život
-
Svijet / Zanimljivostiprije 2 dana
O stavu roditelja ovisi hoće li dijete imati radne navike
-
Religijaprije 3 sata
Bol i patnja nas uče da budemo zahvalni kad smo dobro