Connect with us

Svijet / Zanimljivosti

Biden je odustao od predsjedničke kampanje: Šta dalje?

Published

on

Ima otprilike 4.700 delegata, što ograničava broj mogućih kandidata na oko 15

Predsjednik Joe Biden upravo je objavio da odustaje od predsjedničke utrke, što je seizmički trenutak ne samo za ovogodišnje predsjedničke izbore nego i za američku povijest.

Dakle… šta sada?

Nije potpuno bez presedana da se sadašnji predsjednik ne kandidira za još jedan mandat, ali specifičnosti oko Bidena – i zabrinutost oko njegove sposobnosti da obnaša predsjedničku dužnost i sama veličina modernog aparata za kampanju koji on kontrolira – guraju zemlju u neistražene vode. I to nakon što je već dominirao na predizborima da bi postao vjerovatni kandidat, piše Politico.

Puno je pitanja — i puno nepoznanica — o ovom jedinstvenom trenutku. Evo što znamo do sada.

Je li Biden još uvijek predsjednik?

Da. Iako je Biden najavio da se povlači s liste demokrata, to ga ne uklanja s dužnosti. On ostaje vrhovni zapovjednik zemlje sve dok sljedeći predsjednik ne bude inauguriran u januaru ili ne odluči odstupiti kasnije. On je u svojoj izjavi na društvenim mrežama objavio svoju odluku da će završiti svoj mandat.

“I iako mi je bila namjera tražiti ponovni izbor, vjerujem da je u najboljem interesu moje stranke i zemlje da odustanem i usredotočim se isključivo na ispunjavanje svojih dužnosti predsjednika do kraja svog mandata”, rekao je.

Gotovo nijedan demokrata koji je pozvao Bidena da se povuče s liste nije ga također pozvao da prijevremeno podnese ostavku, iako su neki republikanci u Kongresu iznijeli tu mogućnost.

Teoretski, Bidena bi njegov kabinet također mogao smijeniti s dužnosti putem 25. amandmana – istog amandmana o kojem se često raspravljalo, ali naposljetku nije primijenjen za tadašnjeg predsjednika Donalda Trumpa nakon nereda 6. januara 2021. – ako smatraju da on više ne može poslužiti. Do sada nijedan dužnosnik vlade to nije nagovijestio.

Dakle, ko je sljedeći demokratski kandidat?

Bidenova podrška potpredsjednici Kamali Harris daje joj veliku prednost u borbi za nominaciju, ali to ne znači da je to zakucavanje. Iako se Biden suočio samo s nominalnom opozicijom na predizborima Demokratske stranke i pobijedio na gotovo svim izborima, on još nije bio službeni stranački kandidat i ne može donijeti jednostranu odluku.

Općenito govoreći, kada Amerikanci glasaju na predizborima, oni ne glasuju izravno za kandidata, već započinju proces koji će u konačnici poslati delegate na nacionalnu konvenciju stranke. Ti delegati su ti koji službeno biraju kandidata – a konvencija demokrata još se nije dogodila.

Konvencija je zakazana za 19. – 22. augusta u Chicagu – iako su čelnici stranke razmatrali “virtualnu” prozivku kako bi imenovali kandidata ranije tokom mjeseca. DNC sada mora odlučiti želi li provesti svoj plan.

Svih tih gotovo 3.800 Bidenovih delegata sada su postali slobodni igrači. Čak i uz Bidenovu podršku, delegati koji su mu obećani nemaju obavezu, prema pravilima Demokratskog nacionalnog odbora, slijediti njegovo vodstvo i podržati njegovog izabranog nasljednika.

Ko se može kandidirati za nominaciju?

Svako ko može prikupiti dovoljno potpisa da se njegovo ime uvrsti u nominaciju. Za kandidate su potrebni potpisi najmanje 300, ali ne više od 600 delegata — a delegati mogu potpisati peticiju samo jednog kandidata. Dodatno, kandidat ne može predložiti više od 50 delegata iz određene države – odredba koja osigurava da svi kandidati koji su nominirani dobiju potporu širokog dijela zemlje.

Ima otprilike 4.700 delegata, što ograničava broj mogućih kandidata na oko 15. Ali funkcionalno će ih biti puno manje: pritisak da se izbjegne neuredno glasanje o nominaciji bit će ogroman.

Ko su delegati i kako funkcionira prozivka?

Od 4.700 delegata konvencije, nešto manje od 4.000 su “zavjetovani” delegati dodijeljeni prema rezultatima predsjedničkih izbora ranije ove godine. Biden je osvojio otprilike 95 posto njih, prema The Green Papersu, web stranici koja prati tajanstveni proces odabira delegata.

Postoji još oko 750 “automatskih” delegata – grupa nekada poznata kao “superdelegati”. Oni su izabrani dužnosnici, stranački čelnici i bivše svjetiljke, kao što su bivši predsjednici (Barack Obama, Bill Clinton i Jimmy Carter) i bivši predsjednici DNC-a.

Joe Biden, Kamala Harris ili neko drugi? Pravila konvencije mogu odlučiti.

Nakon kampanje 2016., ovim “automatskim” delegatima oduzeta je njihova uloga u prvom krugu glasanja i mogu glasati za kandidata u sljedećim krugovima samo ako niti jedan kandidat ne dobije većinu u prvom krugu glasanja – ili ako se to pravilo odustane, kao što je bio slučaj 2020., kada je Biden imao potporu većine obećanih delegata.

Postoje pitanja o tome hoće li DNC nastaviti s tim planom sada kada je Biden završio svoju kampanju. Ako se umjesto toga glasanje odvija na kongresnoj dvorani, pravila DNC-a predviđaju 20 minuta nominacijskih govora za svakog certificiranog kandidata prije prvog glasanja.

Ako niti jedan kandidat ne osvoji većinu glasova u tom prvom krugu glasanja, automatski se delegati pridružuju glasovanju za drugi krug — i glasanje se nastavlja sve dok većina kvalificiranih delegata ne glasa za određenog kandidata.

Taj kandidat službeno postaje nominirani “nakon završetka govora o prihvaćanju”, prema pravilima DNC-a.

Šta je s potpredsjedničkim kandidatom?

Funkcionalno, predsjednički kandidat bira svog protukandidata. Ali još uvijek postoji DNC proces, i on je u biti identičan proceduri predsjedničkog imenovanja s jednom velikom razlikom: automatski delegati glasaju na prvom glasanju.

Šta će se dogoditi s infrastrukturom Bidenove kampanje… i novcem?

Do kraja juna, Bidenova kampanja imala je 96 miliona dolara u banci i osoblje – i terenske urede – diljem zemlje. To je ogromna količina infrastrukture… ko to sada dobiva?

Nema stvarnog presedana za zamjenu ulaznica u ovoj eri izbora s velikim novcem. Ali mnogi stručnjaci za finansiranje kampanje tvrdili su da sve dok Harris ostaje na listi – potencijalno kao predsjednička kandidatkinja, ali i ako ponovno bude nominirana za potpredsjednicu – ona može prilično neprimjetno preuzeti kontrolu nad tim bankovnim računom. Novac je, naposljetku, dan odboru Biden-Harris registriranom za njih obojicu, a ne samo za predsjednika.

Ovo gledište nije univerzalno prihvaćeno; Charlie Spies — istaknuti republikanski izborni advokat koji je kratko radio kao glavni savjetnik Republikanskog nacionalnog odbora ranije ove godine prije nego što su ga navodno otjerali Trump i njegovi saveznici — ustvrdio je u autorskom tekstu Wall Street Journala da Harris nije imao pravo na taj novac, povećavajući sablast da će neko pokušati blokirati tu primopredaju na sudu.

Kampanje također mogu vršiti neograničene transfere svojim stranačkim odborima, tako da bi možda najčišći ishod – pogotovo ako Harris nije na listi – bio da Bidenova kampanja da svoj novac Demokratskom nacionalnom odboru, koji bi ga potom mogao potrošiti na nadolazeće izbore.

Ali sve je to područje bez presedana.

Je li se ovo ikada prije dogodilo?

Većina modernih predsjednika tražila je drugi mandat – s Lyndonom B. Johnsonom kao značajnim izuzetkom. Nakon što je preuzeo ostatak mandata Johna F. Kennedyja i osvojio cijeli mandat 1964., Johnson se planirao ponovno kandidirati 1968.

Ali bio je povučen nepopularnim Vijetnamskim ratom, i izvukao je pobjedu samo na predizborima u New Hampshireu. Ranjivi Johnson — suočen s antiratnim Eugeneom McCarthyjem i kasnim ulaskom Roberta Kennedyja — objavio je šokiranoj naciji u martu 1968. da više neće tražiti nominaciju svoje stranke za predsjednika.

Ubrzo nakon toga, Hubert Humphrey – njegov potpredsjednik – pokrenut će vlastitu kampanju. Ubistvo Kennedyja promijenilo je dinamiku utrke, a Humphrey je osvojio nominaciju na prvom glasanju na konvenciji u Chicagu koja je postala nasilna oko rasprave o Vijetnamskom ratu i platformi stranke.

Humphrey je tog novembra izgubio od Richarda Nixona.

Svijet / Zanimljivosti

Nesreća u Austriji, povrijeđeni i bh. državljani

Published

on

By

Saobraćajna nesreća dogodila se na autoputu A-11 Karavanke u pravcu Slovenije.

Nešto poslije 03:30 sati, u subotu ujutro 21. decembra 2024. godine, 30-godišnji slovenački vozač udario je automobil 51-godišnjeg muškarca iz Bosne i Hercegovine.

Kako je saopštila policija, žena nije uspjela da stane na vrijeme zbog poledice nakon što je vozač ispred nje zakočio.

Pored dvojice vozača, u nesreći su povrijeđene i desetogodišnja kćerka Slovenca i 49-godišnja supruga Bosanaca.

Svi povrijeđeni su odvezeni u LKH Villach. Kako je saopštila policija, na oba vozila je pričinjena veća materijalna šteta.

A-11 je bila zatvorena za saobraćaj do 5 sati ujutro.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Osumnjičeni za sinoćnji teroristički napad u Njemačkoj tvrdi da je “kritičar islama”, podržavao AfD

Published

on

By

Teroristički napad na božićnom sajmu u Magdeburgu, gdje je automobil prošao kroz masu ljudi na udaljenosti od najmanje 400 metara, povezan je s 50-godišnjim ljekarom porijeklom iz Saudijske Arabije, a mediji javljaju da, prema prvim informacijama, nije bio povezan sa radikalizmom.
Prema riječima zvaničnika, osumnjičeni je u Njemačku stigao 2006. godine, a posljednjih godina radio je u gradu udaljenom oko 40 kilometara od Magdeburga.Njemački mediji navode da se radi o osobi imena Taleb A. i da nije bio poznat vlastima kao islamistički ekstremista. Ipak, društvene mreže i online objave sugeriraju da je bio kritičan prema islamu.

Taleb A. je bio zaposlen u specijalizovanoj ustanovi za liječenje i sigurnost osoba s kriminalnim ponašanjem povezanim sa zavisnošću. Prema pisanju medija, uživao je profesionalnu reputaciju, ali privatno je bio poznat po kontroverznim stavovima.

Kako doznaje BILD, za Taleba A. se ne kaže da je bio poznat ili upadljiv kao islamist. U intervjuu za “Frankfurter Allgemeine Zeitung” čak je kritizirao islam 2019. “Ja sam najagresivniji kritičar islama u historiji”, rekao je tamo.

Osim toga, tvrdio je da je osnovao online platformu koja pomaže saudijskim ženama u traženju azila u Njemačkoj. Na društvenim mrežama bio je vrlo aktivan, dijeleći teorije zavjere o njemačkoj politici. Na jednoj od svojih platformi optužio je Njemačku za “islamizaciju Evrope” i progon saudijskih azilanata.

Njegov profil sadržavao je slike i objave koje podržavaju radikalne stavove, uključujući fotografiju automatske puške s natpisom “USA”. Dijelio je i sadržaje koji hvale desničarsku stranku AfD, dok je kritizirao bivšu kancelarku Angelu Merkel, optužujući je za “uništavanje Evrope”.

Istražitelji još uvijek nisu otkrili motiv, ali vjeruju da je osumnjičeni djelovao samostalno. Policija ga je uhapsila na licu mjesta, pored zaustavljenog vozila.

Klix

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Bračni par Tahirović poginuo u Mađarskoj: Povrijeđeno njihovo četvero djece

Published

on

By

Stravična nesreća desila se nedaleko od Segedina u Mađarskoj.

U nesreći su život izgubili članovi porodice Tahirović iz Srbije – muž i supruga, dok je njihovo četvoro djece povrijeđeno.

Prema dostupnim informacijama, porodica Tahirović bila je na putovanju ka Njemačkoj, gdje je Tahirović radio kao građevinski radnik. Nesreća se dogodila u ranim jutarnjim satima, na auto-putu poznatom po gustim maglama u ovo doba godine, što je, prema prvim izvještajima, bio jedan od glavnih uzroka ove tragedije. Vozači su upozoreni na smanjenu vidljivost, ali, kako se pretpostavlja, došlo je do lančanog sudara u kojem su stradali Tahirovići, piše Telegraf.rs.

 

Ljekari u bolnici u Segedinu, gdje su djeca zbrinuta, saopštili su da djeca nisu u životnoj opasnosti, ali su povrede ozbiljne i zahtjevaju dalju medicinsku njegu. Djeca su trenutno pod nadzorom ljekarskog tima i socijalnih radnika, koji pomažu u organizaciji njihovog privremenog smještaja dok se ne odluči o daljim koracima.

Očekuje se da će istraga mađarskih vlasti rasvijetliti sve okolnosti koje su dovele do ove nesreće, dok su nadležni u Srbiji izrazili spremnost da pruže pomoć porodici Tahirović u ovim teškim trenucima.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Vozač koji je uletio u masu u Magdeburgu je ljekar: Ubio najmanje dvije osobe od kojih je jedno dijete

Published

on

By

Njemački zvaničnici su saopćili da je muškarac koji se automobilom zaletio u masu na božićnom sajmu u Magdeburgu saudijski ljekar te da je za sada potvrđena smrt dvije osobe.

Osumnjičeni počinitelj je 50-godišnjak koji dolazi iz Saudijske Arabije. To su Magdeburgu saopćili premijer Reiner Haseloff i ministrica unutarnjih poslova savezne države Saske-Anhalt Tamara Zieschang.

Kako piše Zeit muškarac je radio kao ljekar u jednoj kompaniji u Bernburgu i ima dozvolu za stalni boravak, rekao je Haseloff.

Prema informacijama SPIEGEL-a, riječ je o muškaracu Taleb A. koji je rođen u gradu Hofufu u Saudijskoj Arabiji. U Njemačku je došao u martu 2006. godine. Njemu je u julu 2016. godine priznat status izbjeglice. Specijalist je psihijatrije i psihoterapije.

Muškarac se dovezao na božićni sajam u iznajmljenom automobilu minhenskih registarskih oznaka, dodao je premijer Saske.

Prema riječima premijera Reinera Haseloffa, u napadu u Magdeburgu ubijene su najmanje dvije osobe. Kazao je kako je riječ o odrasloj osobi i djetetu. Dodao je kako bi broj poginulih mogao rasti.

Gradska web stranica Magdeburga navodi da je 68 osoba povrijeđeno, od toga je 15 osoba u teškom stanju, od kojih je 37 umjereno povrijeđenih i 16 s lakšim povredama.

Njemački WELT je ranije objavio da je napadač muškarac iz Saudijske Arabije, rođen 1974. godine. On je prije zločina iznajmio automobil BMW i potom se njime odvezao na božićni sajam.

Policija provjerava da li je vozač djelovao sam, a do sada nisu utvrdili postojanje bilo kakve organizovane grupe.

Klix

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Šestero ozlijeđenih, među njima i učiteljica. Jedno dijete je preminulo

Published

on

By

DANAS se u zagrebačkoj OŠ Prečko dogodio napad nožem u kojem je tinejdžer ušao u školu s nožem i napao učiteljicu i šestero djece, a jedno dijete je preminulo, neslužbeno je objavio HRT.

Navodno je napadač ozlijedio i sebe. Na igralište zagrebačke škole je sletio helikopter Hitne i odveo žrtve napada.

Kako je javila HRT-ova novinarka s terena, dio djece je u školi.

“Ušao je u školu s nožem, ušao u prvi razred”

Prema posljednjim informacijama, šest je žrtava, među njima i učiteljica. Jedno dijete je preminulo, a ostali su teško ranjeni.

“Napadač je mladić od 15-ak godina, ušao je u školu s nožem. Prvi razred u koji je ušao bio je prvi razred. Ne zna se jesu li sve žrtve iz tog razreda.

Dio djece je pobjegao iz škole. Svi su u panici. Policija je ogradila školu sa svih strana”, rekla je HRT-ova novinarka u javljanju iz OŠ Prečko.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Horor u Zagrebu: Učenik nožem napao učiteljicu i učenike, navodno ima ozlijeđenih

Published

on

By

U osnovnoj školi u Prečkom dogodio se strašan incident, javlja Večernji list. Kako pišu, građani im javljaju da je jedan učenik nožem napao učiteljicu i nekoliko učenika.

Prema prvim informacijama, navodno ima i ozlijeđenih. Djeca su evakuiranam, javlja Nova TV.

Na mjestu događaja su policija i Hitna pomoć.

Nastavi čitati
Advertisement

Najčitanije