BiH

BiH “zamijenila” Ukrajinu: Ogrjev nikad nije bio skuplji, razlog – izvoz u Evropu

Published

prije 2 godine

26. Maja 2022.

Bella

Prema njegovim riječima, domaći proizvođači ogrijeva pokušavaju podmiriti tržište Evropske unije (EU), nakon što je zbog rata obustavljen uvoz ogrijevnog drveta i peleta iz Ukrajine. Ta zemlja je bila jedan od glavnih dobavljača ovih energenata za potrošače u EU

Građane Bosne i Hercegovine su zabrinule skoro udvostručene cijene ogrijevnog drveta i drvenog peleta.

Mumin Japić, penzioner iz Cazina, na sjeverozapadu BiH, kaže da zbog male penzije još uvijek nije nabavio ogrijev za narednu zimu.

“Mala penzija. Čekam boljih uslova da malo nakupim para”, kaže Japić i objašnjava da sa penzijom od 450 maraka nije lako prikupiti 1.000 KM, koliko je prošle godine platio za deset metara drva.

Kaže da će ako ne uspije sam za nabavku ogrijeva morati tražiti pomoć od djece.

U sličnom problemu su i građani koji se griju na pelet, poput Alena iz Doboja, na sjeveru BiH. On troši oko pet tona peleta godišnje.

“Cijena prošle godine bila je 350 maraka. Ove godine između 550 i 600 KM”, kaže Alen, i objašnjava da je u proteklih pet godina cijena peleta porasla sa 250 na 600 maraka.

“Znači idu poskupljenja u nedogled i biće sve skuplje i skuplje. Od osnovnih životnih namirnica, preko ogrijeva, energije, svega”, kaže Alen.

ZAŠTO JE KRIZA SA OGRIJEVOM U ZEMLJI BOGATOJ ŠUMOM

Firma “Drvosječa” prodaje ogrijevno drvo i drveni pelet na domaćem i stranom tržištu. Zapošljava oko 200 radnika u pet najvećih bosanskohercegovačkih gradova: Sarajevo, Banja Luka, Mostar, Tuzla i Zenica.

Uprava firme je 24. maja uputila dopis na adrese Vijeća ministara BiH i još sedam nadležnih institucija na nivou države i dva entiteta. Od Vijeća ministara BiH su zatražili da hitno zabrani izvoz svih vrsta ogrijeva sve do potpunog podmirenja potreba domaćeg tržišta, kako bi zaštititili domaće stanovništvo.

“Problem je izvoz drveta, iscjepanog i spremnog za loženje, kao i peleta”, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Muhamed Helać, menadžer firme “Drvosječa”, i objašnjava da se iz BiH dnevno izveze 30 do 50 šlepera peleta ili oko 500 do 700 tona.

“Kupci u Njemačkoj plaćaju trenutno 430 eura po toni peleta, a u Grčkoj čak 490 eura po toni”, objašnjava Helać i dodaje kako je to privuklo domaće privrednike da počnu izvoziti na evropsko tržište.

“Ako se ta mjera ne donese mi ćemo doći u situaciju da nećemo imati doslovno na šta da se grijemo”, poručuje Helać.

Istovremeno, Mirsad Hubanić, sekretar Sektora šumarstva u Privrednoj komori Federacije BiH (jedan od dva bh. entiteta) navodi da BiH ima privilegiju da ima blizu 60 posto teritorije pokrivene šumom. Objašnjava da u FBiH posluje deset kantonalnih javnih šumarskih preduzeća, koje isporučuju sirovinu za proizvodnju ogrijeva, ali i tehničko drvo za firme iz drvne industrije koje proizvode namještaj.

“I prije krize u Ukrajini je Rusija zabranila izvoz trupaca, pa čak i rezane građe(daske i grede op.a.)”, kaže Hubanić.

Objašnjava da je to uradila većina država poput Bugarske, Mađarske, Norveške, te da jedino vlasti u BiH odbijaju zabraniti izvoz trupaca, ali i drugih šumskih sortimanata poput ogrijeva i rezane građe.

ŠTA KAŽU NADLEŽNE DRŽAVNE INSTITUCIJE?

Zbog hronične nestašice sirovine sa kojom se drvoprerađivači suočavaju već godinama, Udruženje poslodavaca FBiH je još 2017. godine zatražilo da državna vlast zabrani izvoz trupaca i drugih drvnih sortimenata.

Samo godinu kasnije su su se i dvije entitetske vlade složile da od Vijeća ministara BiH zatraže zabranu izvoza šumskih drvnih sortimenata, kako bi zaštitile drvoprerađivače i potrošače u BiH.

Nadležno Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH je pripremilo Odluku o privremenoj zabrani izvoza određenih šumskih drvnih sortimenata, i uputilo je Vijeću ministara BiH na usvajanje u martu ove godine.

Resorni ministar Staša Košarac za RSE kaže da je prijedlog odluke prošao usaglašavanje u svih deset kantona i u oba entiteta. Dodaje da nije bilo primjedbi niti protivljenja, ali da odluka nije usvojena na sjednici Vijeća ministara BiH “zbog protivljenja bošnjačkih ministara”.

Košarac objašnjava da je argumentacija bila da neko može da tuži BiH zbog zabrane izvoza i da iz odluke treba izdvojiti firme koje imaju već sklopljene ugovore.

“Ne želim da vjerujem da neko štiti pojedine izvoznike oblovine suprotno interesima primarnih proizvođača i prerađivača koji zapošljavaju veliki broj radnika”, kaže on.

Izvoz drvnog sektora BiH raste, pa je od 2019. godine porastao sa 1,3 na 1,7 milijardi maraka u prošloj godini.

Oko polovine tog izvoza čine finalni proizvodi, a drugu polovinu poluproizvodi i sirovina. Najznačajnija izvozna tržišta su zemlje EU, te zemlje okruženja te Kina i Albanija.

Povezane teme:BiH ogrjev Rat u Ukrajini

Ostavi komentar

You must be logged in to post a comment Login

BiH

Episkop zvorničko-tuzlanski traži od SPC-a da u BiH bude više mitropolija “da se ne pojavi bosanska pravoslavna crkva”

Published

prije 1 minuta

11. Maja 2024.

Bella

Episkop zvorničko-tuzlanski Fotije izjavio je danas da je sada bitno da u BiH ne bude samo jedna Mitropolija, nego možda dvije-tri, čime bi bila spriječena mogućnost da se ovdje pojavi ideja bilo kakve bosanske pravoslavne crkve.

Episkop Fotije rekao je da je ovih dana Svetom arhijerijskom Sinodu za Sveti Sabor, za komisiju za Ustav SPC, predat dokument da Eparhija zvorničko-tuzlanska dobije rang mitropolije, koji je imala do 1920. godine.

Vladika Fotije je ocijenio “da su sada stečeni uslovi da to bude korigovano, promijenjeno, te naglasio da je sada bitno da u BiH ne bude samo jedna Mitropolija”.

– Ako bi Eparhija zvorničko-tuzlanska dobila status mitropolije time bismo spriječili mogućnost da se ovde pojavi ideja bilo kakve bosanske pravoslavne crkve, odvajanje od Beograda, od matice… – rekao je Fotije nakon liturgije u Hramu Svetog velikomučenika Dimitrija u Bosanskom Šamcu povodom eparhijske slave Živonosnog Istočnika.

On je napomenuo da “treba na vrijeme misliti i reagovati, što je učinjeno dopisom koji su poslali Svetom Sinodu”.

– Vidjećemo kakav će odgovor biti. U svakom slučaju ideja je u narodu ovde pozdravljena. Nadamo se pozitivnom odgovoru. Mi ne želimo nešto što nije bilo, ova eparhija je bila mitropolija. Mi samo to hoćemo da vratimo, zato se danas posebno ljudi raduju, a to je za mene najvažnije – da smo taj proces pokrenuli. Čekamo majski Sabor i da vidimo kakav će biti odgovor – rekao je, prenosi RTRS.

Nastavi čitati

BiH

Ademović: „Radovan Karadžić će morati platiti odštetu, a možda i RS. Ovo je početak Dodikovog kraja!

Published

prije 2 sata

11. Maja 2024.

Bella

Nedim Ademović, sarajevski advokat, gostujući u programu Face TV kazao je kako će „Radovan Karadžić morati platiti odštetu, a možda i RS! Karadžić nema taj novac, ali treba ga teretiti kao javnog dužnosnika!”

“Dodikova politika je toliko loša! Pogubio se! Teško će se izvući iz procesa pred Sudom BiH! Nema šta Dodik da prihvata ili ne! On pokušava da ostane na vlasti! Neprihvatanje može voditi ka novim krivičnim postupcima! Dodik mora prihvatiti Schmidta! Postupak protiv Dodika vrlo ozbiljan! Činjenice na strani Tužilaštva!“, ističe pravni stručnjak Nedim Ademović!

Hadžifejzović: „Kakav je značaj i šta se krije u i iza rezolucije o Srebrenici?“

Ademović: „Rezolucija nije posvećena niti zločincima ni Srbima ni Srbiji, već žrtvama i srodnicima koji su izgubili najmilije! Svaka država bit će natjerana da obilježava sjećanje na genocid u Srebrenici! Cilj Srbije je da isprovocira strah kod država da ne glasaju i da budu suzdržani! To Srbiji ne ide kako treba! Trebamo zastupati tezu da je rezolucija dug prema Srebreničanima! To nije rezolucija BiH! Mi je nismo potaknuli! To nije akt kojim se nešto potvrđuje! Genocid je utvrđen! Pročitao sam Nacrt rezolucije! Rezolucija je dobro napisana!“

Hadžifejzović: “Da li postoji način da se preko rezolucije o Srebrenici realizuje ogromna ratna odšteta od Srbije?”

Ademović: „Već ima dvadeset presuda pred američkim sudovima! Karadžić je učestvovao u tim procesima! Postavlja se pitanje: kako izvršiti presude! Mora se odgovoriti ko je odgovoran da to plati! Ishod će biti neizvjestan! To je postupak gdje će sudovi imati veliki politički pritisak!“

Hadžifejzović: „Jesu li, ako se rezolucija o Srebrenici usvoji, moguće nove tužbe, novi procesi protiv Srbije?“

Ademović: „Politička klima i globalni stav se promijenio! To može utjecati na odluku da li revidirati zaključke u vezi sa postupkom Srbije! Pravo mora biti jasno! Kad pokrenuti?! To je nešto drugo! Globalna politika nije kratkoročna! Traje izvjesno vrijeme!“

Hadžifejzović: „Izborni zakon po mjeri HDZ-a?“

Ademović: “Međunarodna zajednica shvatila da je pozicija legitimnog Hrvata prevaziđena i to je OHR shvatio! Okrenuli su politiku, rekli HDZ-u da to više neće proći! Odstupa od koncepta građanske države i poslali su poruku da to ne dolazi u obzir!“

Hadžifejzović: „Ustavni sud BiH je blokiran. Šta Vi mislite o izboru Marina Vukoje kao sudije Ustavnog suda BiH?“

Ademović: “Prije je bilo da se četvero sudija bira po etničkoj opredijeljenosti: dva Hrvata i dva Bošnjaka, što je neustavno… prešutni dogovor da se jedni drugima ne miješaju u posao! Nema više tog političkog konsenzusa! Ne mogu se dijeliti po etničkoj opredijeljenosti, a iako se predlaže, mora biti politički neutralan. Vukoja je tijesno povezan sa HDZ-om! Misle da će taj sudija biti informant i moći će lobirati za sve situacije u kojima imaju interesa i da će staviti Ustavni sud pod političku kontrolu! Sudije ne smiju imati veze sa politikom! Ustavni sud će ostati funkcionalna institucija! Ustavni sud je najvažnija institucija jer ne zavisi ni od entitetskog ni od etničkog veta! Ustavni sud može spriječiti secesiju! Daje međunarodnim snagama pravo da reaguju! Ustavni sud će raditi jer sam uvjeren da visoki predstavnik može imenovati privremene sudije!”

Hadžifejzović: “Ako se ne izabere, Schmidt može imenovati sudije?”

Ademović: „Tako je! OHR može imenovati ad hoc privremene sudije! On je zaslužan za implementaciju Dejtona! Schmidt brine za Ustavni sud i ukoliko je on ugrožen; to će uraditi Schmidt! Schmidt je i prije otkočio mehanizme!“

Hadžifejzović: „Šta Vi, kao vrhunski pravnik, mislite o medijima i političarima? Strašni su pritisci…”

Ademović: „Novinari se moraju bolje educirati, a političari ne smiju vršiti pritisak! Svaki novinar mora naučiti kako da radi da bi se zaštitio od sudskih postupaka! Moramo znati šta su medijske slobode! Evropska konvencija donijela je novi standard u kojem postoje vrlo jasni kriteriji – šta ko smije da radi! Ne može se tumačiti kako ko hoće! Postoje vrlo decidno odrđena prava novinara i onih koji smatraju da su oštećeni! Pitanje je koliko smo kapacitirani da to ispoštujemo!“

Nastavi čitati

BiH

Dodik u Subotici: RS i Srbija su jedna država, bez obzira šta o tome mislili sa Zapada. Mi nismo nikakvi bosanski Srbi

Published

prije 2 sata

11. Maja 2024.

Bella

Predsjednik bh. entiteta Republika Srpska Milorad Dodik prisustvovao je manifestaciji “10. večeri Republike Srpske u Srbiji”, koju organizuje Zavičajna zajednica “Republika Srpska” iz Subotice.

– Srpska i Srbija su jedna država, bez obzira šta o tome mislili sa Zapada, jer u njoj živi jedan srpski narod. Mi nismo nikakvi bosanski Srbi, uvijek smo Srbi i nikad nismo dozvolili da nas odvoje od Srbije. Mi iz Srpske volimo Srbiju i nikad nismo uradili ništa protiv Srbije, kazao je Dodik.

Dodik je odao posebnu zahvalnost predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću zbog, kako je kazao, realizacije projekata u opštinama širom RS-a, te je pozvao okupljene da na izborima podrže listu oko predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, te kazao da su svi predsjednici Srbije uvijek gajili bratsku ljubav prema Republici Srpskoj, ali da sa Vučićem nema priče, nego imaju projekti.

– Srbija koja ima dosta svojih unutrašnjih izazova, prisutna je u Republici Srpskoj i zahvalan sam Vučiću, jer je u svim lokalnim zajednicama u Srpskoj, a ima ih 63, izgradio neki objekat gd‌je je Srbija pomogla i značajno donirala ili potpuno izgradila vrtiće, škole ili neke komunalne objekte”, rekao je Dodik.

On je kazao da Srbi iz Republike Srpske ne daju na Srbiju, jer znaju da je jedino ona njihov garant.

Govoreći o Crnoj Gori, Dodik je rekao da ga malo pogađa to što se dešava nakon što je najavljena podrška rezoluciji o Srebrenici u UN-u.

– Srbi koji žive u Crnoj Gori su naši. Oni nisu crnogorski Srbi, nego su Srbi. Nema ni hrvatskih Srba, nego ima Srba. A neki koji nisu spremni da brane naš narod do kraja, uvijek na kraju zaključe da su pogriješili. To je bolno za nas, ali i satisfakcija. Neka se naljute, ali danas sam rekao da sram bude Crnu Goru, rekao je Dodik.

-Ako iko treba da ima tu rezoluciju, onda je to Crna Gora, jer je Milo Đukanović obezbjeđivao logistiku za to što se desilo u Srebrenici, kazao je Dodik.