U Kantonalnoj bolnici “Prim dr.Irfan Ljubijankić” tim plastično-rekonstruktivnih hirurga (prim.dr. Anis Alagić,dr. Admir Dervišević,dr. Šemsudin Porčić) je izveo detekciju sentinel limfnoga čvora kod malignog melanoma i karcinoma dojke koristeći savremeni aparat Sentimag razvijen na Sveučilištu u Cambridgeu, a koji ne koristi radioaktivnost.

Piše: KRAJINA.BA

U Kantonalnoj bolnici “Prim dr.Irfan Ljubijankić” tim plastično-rekonstruktivnih hirurga (prim.dr. Anis Alagić,dr. Admir Dervišević,dr. Šemsudin Porčić) je izveo detekciju sentinel limfnoga čvora kod malignog melanoma i karcinoma dojke koristeći savremeni aparat Sentimag razvijen na Sveučilištu u Cambridgeu, a koji ne koristi radioaktivnost.

Sentinel limfni čvor je prvi limfni čvor stražar u tijelu koji prima limfu koja dolazi iz primarnog sijela tumora.

Detekcija sentinel limfnoga čvora je neophodna za određivanje stadijuma bolesti ujedno je i jedan od glavnih faktora koji utječe na donošenja odluke o vrsti terapije i o dužini primjene terapije.

Zahvaljujući stručnom timu patologa Kantonalne bolnice (dr.Mirsad Zornić) analiza limfnog čvora je urađena u vremenu dok je pacijent još na stolu te se na taj način izbjegava potreba za dodatnim operacijama. Kod karcinoma dojke je istovremeno urađena i primarna rekonstrukcija dojke ugradnjom ekspander implantata a kod melanoma rekscizija sa kožnim transplantatom. Anesteziološki tim je vodila dr. Amra Duraković.

Ovo je značajan korak za zdravstvo Unsko-sanskog kantona,a naročito ako se uzme u obzir da smo ove pacijenti ranije slali u kliničke centre van našeg kantona.

Općinsko vijeće Sanski Most odbilo je na svojoj posljednjoj sjednici dati saglasnost kojom bi se koncesija za eksploataciju mrkog uglja na širem području sela Kamengrad prenijela sa kompanije “Lager” iz Posušja na privredno društvo “Lager Mining”.

Pomenuta kompanija se još prošle godine obratila Ministarstvu privrede USK sa zahtjevom za prenos prava koncesije na novoosnovano sestrinsko privredno društvo, čija bi osnovna djelatnost bila vezana za rudarstvo, odnosno iskop uglja, piše Ljudski.ba.

Inače, kako se navodi u obrazloženju, “Lager” u svom poslovanju ima širok spektar djelatnosti, među kojima su, između ostalog, i realizacija projekata iz oblasti obnovljivih izvora energije, ali da evropske i svjetske banke izbjegavaju finansirati rudnike uglja i društva koja u svojoj djelatnosti imaju poslove sa ugljem.

Iz navedenih razloga, kako su naveli, namjeravaju izvršiti prenos koncesionih prava na novo društvo, što bi im u velikoj mjeri olakšalo poslovanje, a za što im je potrebna saglasnost Općinskog vijeća. Međutim, vođeni ranijim iskustvima, kao i prethodnom svojom odlukom, Općinsko vijeće i ovoga puta jednoglasno nije podržalo takvu odluku.

Podsjetimo da je ovaj predstavnički organ prije nekoliko mjeseci izglasao poništenje saglasnosti o dodjeli koncesije koja je izdata 2015. godine firmi “Lager” i to na površini od preko hiljadu hektara. Ovoj odluci prethodili su protesti mještana i poljoprivrednika iz sela koja su ugrožena eksploatacijom uglja.

Od Vlade USK, kao organa koji je izdavalac koncesije, zatraženo je da se poništi ranije sklopljeni ugovor, a od nadležnih federalnih ministarstava i institucija također je zatraženo poništavanje rješenja i ukidanje dozvola za eksploataciju. Međutim, nadležne kantonalne i federalne institucije su utvrdile kako ne postoje nikakvi zakonski preduslovi da se raskine ugovor s koncesionarom koji je nastavio nesmetano obavljati iskopavanje uglja.

Već duže vrijeme stanovnici sela koja gravitiraju ugljenokopima tvrde kako je prekomjerna eksploatacija uglja ugrozila poljoprivrednu proizvodnju i životni okoliš, kao i zdravlje mještana. Njihove primjedbe se uglavnom odnose na uzurpaciju privatne imovine od strane eksploatatora, odlaganje jalovine na zemljišne parcele u privatnom vlasništvu, uništavanje putnih komunikacija usljed saobraćaja teretnih kamiona, ugrožavanje lokalnih vodotoka i druge posljedice po prirodni okoliš.

S druge strane, predstavnici kompanije “Lager” ističu kako su u proteklom periodu ispunili i ispoštovali sve zakonske uslove vezane za eksploataciju uglja, uključujući i okolišne dozvole. Naveli su kako su u revitalizaciju rudnika u Kamengradu uložili na desetine miliona maraka, te generisali otvaranje oko 600 radnih mjesta, što lokalnoj zajednici, ali i šire, donosi veliku ekonomsku korist.

Također, kako su istakli, zahvaljujući njihovoj eksploataciji uglja u značajnoj mjeri se održava stabilnost energetskog sistema u Bosni i Hercegovini.