Connect with us

BiH

Čović: Niko nam neće oduzeti pravo da Mostar zovemo svojim stolnim i rodnim gradom

Published

on

Predsjedavajućui Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, predsjednik Hrvatskog narodnog sabora i HDZ-a BiH Dragan Čović u intervjuu za Večernji list govorio je o lokalnim izborima i očekivanjima ali i viđenju političke situacije u BiH, napretku prema Evropskoj uniji i reformama koje su nužne kako bi BiH u budućnosti funkcionirala, suradnji i dogovoru s partnerima te o refleksiji svjetskih sukoba na ova područja.

Kao čelnik vodeće hrvatske stranke Čović je kazao kako očekuje apsolutnu pobjedu.

Snaga i znanje

”S razlogom smo stožerna stranka našega naroda. Imamo snagu, znanje, iskustvo, upornost i zajedništvo. Znamo kako uspješno predvoditi i braniti interese našega naroda, kako u područjima gdje nismo demografski izloženi tako i u područjima gdje još uvijek osnažujemo našu poziciju.

Uvjeren sam kako će naši žitelji prepoznati potrebu još jednog snažnog odgovora svima onima koji danas misle ugroziti poziciju, zajedništvo i prava Hrvata jer upravo HDZ BiH to neće dopustiti, kao što nismo nikad dosada”, kazao je Čović.

Advertisement

Na pitanje ugrožava li poziciju HDZ-a i HNS-a pojava novih regionalnih stranaka, Čović navodi kako je  višestranačje u Bosni i Hercegovini iskorak kojemu streme, te kako to nije politička floskula već realnost.

“Istodobno, to ne znači prepuštanje naše pozicije lidera hrvatskoga naroda, dapače, mi ćemo u bilo kakvim uvjetima – i onim izraženo pluralističkim – očuvati našu funkciju kao predvodnika Hrvata u BiH. Ovo bi samo značilo da hrvatski narod mora imati jednako pravo na izbor ili, ako želite, luksuz, kao što to već odavno imaju druga dva konstitutivna naroda.

Praktičan prikaz

Upravo smo se zbog toga odlučili na korak da političke sastavnice Hrvatskog narodnog sabora BiH nastupaju samostalno na svim razinama gdje prava i interesi našega naroda nisu ugroženi, jednako kao što nastupamo zajednički na područjima gdje jesu.

Advertisement

To je praktičan prikaz onoga o čemu govorimo, a to je da se ne bojimo pluralizma. Naprotiv, mi ga zagovaramo, uvjereni da i u tim uvjetima branimo ime stožerne stranke Hrvata u BiH”, poručio je Čović.

O tome može li HDZ s koalicijskim partnerima ponoviti rezultat od prije četiri godine u Mostaru i centralnoj Bosni, koji su ključni za Hrvate Čović je kazao kako očekuje da HDZ BiH u ovom izbornom ciklusu ponovi svoje prethodne uspjehe.

”Koliko god neko smatrao da ne polažemo pravo na taj naziv, opet ću kazati činjenično – Mostar je stolni grad hrvatskoga naroda u domovini nam Bosni i Hercegovini.

Advertisement

To niko ne može osporiti i niko nam neće oduzeti pravo da ga zovemo svojim stolnim i rodnim gradom, koliko god zapaljive retorike uputili prema nama. Upravo zbog toga je Mostar strateški važan. Jednako tako i na području centralne Bosne imamo vrlo jasan plan kako dalje osnažiti ulogu Hrvatske demokratske zajednice BiH u svim sredinama gdje nam naša brojnost omogućuje da izaberemo načelnike odnosno gradonačelnike i gdje možemo povećati broj naših predstavnika u općinskim odnosno gradskim vijećima.

Centralna Bosna je strateški preznačajna za hrvatski narod i kroz ove lokalne izbore također želimo osnažiti ulogu HDZ-a BiH u svakoj od tih lokalnih sredina pojedinačno i ukupno”, kazao je Čović u intervjuu za Večernji list.

Rezultati izbora

Ukoliko rezultati izbora pokažu neke nove trendove u popularnosti pojedinih stranaka, Čović je istaknuo kako im ne bi smetalo da bilo koja druga politička opcija kroz jedan ozbiljan pristup poveća svoju zastupljenost nakon ovih izbora, ”ali ću istodobno i kazati da vrijeme izborne kampanje nije jedino vrijeme kada se treba oglašavati i raditi.

Advertisement

To morate raditi svakodnevno, sve četiri godine, kao što to radi HDZ BiH”.

Po njegovim riječima, izborna kampanja je nažalost zasjenila sve druge političke aktivnosti u BiH, a to se odnosi na ambiciju evropskog napredovanja.

”Međutim, ovaj vremenski ciklus izbora privodimo kraju i realno je već idućeg tjedna očekivati da napravimo potrebne i jasne planove o tome što možemo i moramo ponuditi, kao iskorake, našim prijateljima iz Evropske unije kako bismo osigurali da izvješća o nama budu pozitivna i prikažu ozbiljan pristup i iskorake s naše strane.

Tako bismo, uvjeren sam, do kraja otvorili pregovarački proces, što je danas prijeko potreban korak za evropsku perspektivu i željenu izgradnju našega društva”, naveo je Čović.

Advertisement

Osvrnuo se i na postizbornu situaciju u EU i formiranje nove Europske komisije kazavši kako bi se proces unutarnjih izbora u Europskoj uniji trebao privesti kraju u idućih mjesec dana.

”Taj vremenski rok ostavlja nam dovoljno vremena da napravimo planove i iskoristimo to vrijeme kako bismo postigli spremnost u pogledu imenovanja novog saziva Europske komisije. Kako će sam saziv u konačnici izgledati, jest odabir nekih drugih dužnosnika. Ono što je nama danas bitno jest upravo to da se unutar svih institucija Europske unije u Bruxellesu, bez obzira na to tko tamo sjedi, bezrezervno i snažno zadrži pozornost na Bosni i Hercegovini”, istaknuo je.

Plan rasta

Govoreći o Planu rasta i problemima oko toga, Čović je naveo kako je nažalost, Plan rasta samo je jedan od primjera naše neučinkovitosti u realizaciji europskog puta za koji smo se opredijelili.

”I u ovoj smo godini, nakon vidnog uspjeha u početnim mjesecima, usporili europske procese zbog zaoštravanja unutarnjih odnosa.

Advertisement

Plan rasta trenutačno je primjer kako ne smijemo pristupati ovako ozbiljnim prilikama, odnosno primjer kako ne znamo ući na vrata Europske unije koja su nam danas otvorena. Moramo biti svjesni kako za nas nitko neće ništa učiniti dok mi sami to ne učinimo te proaktivnim i ozbiljnim pristupom uvjerimo naše europske prijatelje da uistinu želimo ovaj iskorak”, kazao je.

Što se tiče samoga novca iz Plana rasta, Čović je izrazio uvjerenje u to kako su svi svjesni da se ta sredstva jednostavno moraju iskoristiti te kako sva mudrovanja u Bosni i Hercegovini oko ovoga pitanja moraju prestati u najskorijem roku.

U intervjuu za Večernji list Čović je govorio i o  tome kakvu ulogu Hrvatske očekuje ubuduće za BiH i bh. Hrvate – i kada je u pitanju bilateralna suradnja, ali i djelovanje unutar institucija EU-a.

”Republika Hrvatska je i do sada bila ključni partner Bosne i Hercegovine na europskom putu, partner koji je nebrojeno puta praktično dokazao svoju privrženost našoj europskoj perspektivi.

Advertisement

Ponovno ću istaknuti, jer smatram nužnim, ulogu predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića koji se praktički pokazao najvećim zagovarateljem europskog puta Bosne i Hercegovine u posljednjem desetljeću.

Pozitivna uloga

Uvjeren sam kako će i u budućnosti njegova pozitivna uloga i dalje biti vodeća, uzimajući u obzir i samu činjenicu da je strateški interes i nas, i Republike Hrvatske i svih europskih partnera da Bosna i Hercegovina postane stabilna, uređena, moderna i evropska država.

Naravno, u tom kontekstu osobito promatramo nas Hrvate u Bosni i Hercegovini na koje Republika Hrvatska gleda kao na ustavno jednakopravan konstitutivan narod kojem se moraju osigurati sva prava koja pripadaju jednom konstitutivnom narodu. Tu govorimo o pravu na izbor svojih političkih predstavnika u tijela vlasti namijenjena za zaštitu kolektivnih prava jednog naroda, do svih drugih prava koja nam Ustavom pripadaju”, kazao je Čović.

Osvrnuo se i na suradnju s ”trojkom”, ali i na odnose Hrvata i Bošnjaka koji još uvijek nisu relaksirani u dovoljnoj mjeri, istaknuvši pri tom kako se odnosi Hrvata i Bošnjaka moraju normalizirati.

Advertisement

”Ne postoji alternativa takvom razmišljanju, ono je tek trezvena činjenica našega društva. Normalizacija ovih odnosa zadatak je svih nas koji danas djelujemo u politici, bez obzira na to o kojoj je političkoj opciji riječ i bez obzira na to koja politička opcija obnaša vlast.

Ovi se odnosi ne smiju ugrožavati i nadam se da su kolege toga svjesni. S “trojkom” danas radimo vrlo korektno, ali svi bošnjački predstavnici morat će shvatiti da oni Hrvatima kao konstitutivnom narodu ne trebaju niti mogu išta davati i da mi kao narod svoja prava crpimo iz Ustava Bosne i Hercegovine.

Ono što oni danas moraju učiniti jest rasteretiti se potrebe da nama nameću političke predstavnike i da biraju u naše ime, ugrožavajući time ne samo naša prava već i naše odnose. Primjer potrebe izbora legitimnog hrvatskoga člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine zorno prikazuje prepreku koja i danas postoji u stabilizaciji ovih odnosa.

Ustav BiH se mora poštovati

Takva pitanja moraju biti riješena bez odgađanja. Ustav BiH mora se poštivati”, poručio je Čović.

Advertisement

O tome hoće li priča o reformi Izbornog zakona BiH konačno biti uspješno završena Čović je izrazio uvjerenje kako će taj proces uspjeti privesti kraju.

”Međutim, istodobno sam svjestan činjenice da se u bošnjačkom političkom tijelu vodi ključna rasprava o tome kako onemogućiti Hrvate da izaberu svoje predstavnike.

Odnosno, da budem precizan, oni se danas ne bave pitanjem kako napraviti bolju i uspješniju Bosnu i Hercegovinu, već raspravama o tome tko je manje prava “dao” Hrvatima ili tko je bolje spriječio Hrvate u njihovu osiguravanju vlastite ustavne jednakopravnosti.

Takvo je razmišljanje destruktivno ne samo za naše odnose već i za samu Bosnu i Hercegovinu koja zaslužuje ustavno domoljublje te ozbiljnu i praktičnu opredijeljenost za međusobni dijalog, stabilnost, mir i napredak”, smatra Čović.

Advertisement

Na upit koliko globalna pitanja, ruska agresija na Ukrajinu, rat na Bliskom istoku pa američki predsjednički izbori utječu na odnose unutar BiH, ali i na međunarodnu politiku prema BiH, Čović je naveo kako je BiH takva zemlja da je nažalost,  u potpunosti izložena utjecaju iz okruženja upravo kroz ove sigurnosne izazove kao što su ratovi i sukobi diljem europskog tla i cijeloga svijeta.

Po njegovim riječima, koliko god željeli da takva pitanja ne opterećuju svakodnevni politički dijalog, ona ipak vidno i nepredvidivo utječu na ukupne odnose.

”Nejasna i neusuglašena vanjska politika dodatan je problem koji redovito destabilizira unutarnje odnose koje pokušavamo izgraditi.

Upravo bi europski put kojem, kao hrvatski narod i njegova stožerna stranka, stremimo mogao biti poveznica političkih predstavnika triju konstitutivnih naroda.

Advertisement

Snažnija uloga EU

Upravo to je i razlog više da Evropska unija i njene institucije snažnije djeluju prema daljnjoj izgradnji partnerstva i vidljivosti u Bosni i Hercegovini kako ne bismo ostavljali prostora brojnim izazovima koji dolaze iz okruženja”, istaknuo je Čović.

Jedan od najvećih izazova za BiH u vremenu pred nama je, kako je kazao Čović, ”naša neusklađenost u djelovanju, osobito u pogledu vanjske politike”.

”Ilustracija ovakvih samostalnih političkih djelovanja ogleda se u djelovanju različitih predstavnika Bosne i Hercegovine koji u svojim vanjskopolitičkim nastupima izlaze iz okvira svojih dužnosti i zastupaju privatna ili stajališta svojih političkih opcija.

Takvi istupi su ne samo zabrinjavajući – oni imaju realan destruktivan učinak. Zbog toga i svjedočimo suprotstavljene stavove i burne reakcije, što možemo očekivati kada nemamo ujednačeno stajalište koje prepoznajemo kao zajedničku vanjsku politiku BiH”, naveo je.

Advertisement

Poručio je kako je izazova bilo i da će ih uvijek  biti – to je Bosna i Hercegovina, sa svim svojim nesavršenostima kojih smo duboko svjesni.

Međutim, i u takvom položaju mi danas imamo jedan okvir za djelovanje, a to je Ustav Bosne i Hercegovine, kazao je Čović istaknuvši kako je ustavno domoljublje jedini smjer koji treba slijediti, te da on obvezuje na suradnju triju konstitutivnih naroda i njihovu bezrezervnu ravnopravnost.

FENA

Advertisement

BiH

Inzko poziva na slanje trupa u Brčko: “Ne smijemo ponoviti grešku s Dodikom”

Published

on

By

Bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko izjavio je za austrijski agenciju APA da ne vidi neposrednu opasnost od rata u BiH, ali je upozorio na ponavljanje greške “udovoljavanja” predsjedniku bh. entiteta Republlika Srpska (RS) Miloradu Dodiku, te pozvao na slanje međunarodnih trupa u Brčko. Također je ispričao kako je došao do odluke “na koju je i danas ponosan” – da uvede zabranu negiranje genocida u BiH, iako je za to imao “malo podrške”.

Inzko je za APA izjavio da međunarodna zajednica u BiH ima “više instrumenata” za djelovanje, poput demilitariziranog distrikta Brčko, koji dijeli RS na dva dijela. “Tamo bi međunarodne trupe mogle igrati odlučujuću ulogu”, rekao je on. Objasnio da bi to “paraliziralo” djelovanje zapadnog dijela RS-a, gdje se nalazi Banja Luka, jer ovaj dio više ne bi imao direktnu kopnenu vezu sa Srbijom.

Kako bi se spriječila opasnost od rata, također se zalagao za “još snažniju prisutnost vojnika EUFOR-a u cijeloj zemlji”.

Nakon rata, u Bosni i Hercegovini je bilo 60.000 vojnika.

Advertisement

To nije više moguće niti potrebno, ali pojačana, vidljiva prisutnost svakako jeste”, rekao je Inzko, no nije naveo konkretne brojeve.

Dodao je da je “sretan i zahvalan” što EUFOR već pojačava svoju prisutnost. Trenutno ova trupa broji oko 1.000 vojnika, a Austrija je najveći izvor trupa sa 227 vojnika.

“Dodik živi od haosa, ne smijemo ponoviti grešku”

Nikako ne smije doći do politike udovoljavanja sa evropske strane, politike ustupaka i ponovnog izlaska u susret Dodiku”, naglasio je Inzko.

Ovu grešku smo već prečesto pravili, čak i tokom mandata EU visokih predstavnika (Javier) Solane i (Catherine) Ashton. Dodik živi od haosa, konflikata i prijetnji, a da bi ga smirili, uvijek se ponovo ustupalo. Ovaj put, molim vas, ne. Jer ko želi uništiti državu, mora računati s posljedicama”, objasnio je.

Advertisement

U tekstu se navodi da je Inzko bio visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini od 2009. do 2021. godine.
Već na početku svog mandata bio je meta Dodikovih napada, koji mu je slao hiljade razglednica s natpisom „Inzko, go home“, od kojih su neke bile s ručno ispisanim prijetnjama smrću”, piše APA.

“Balkan nije prioritet za Rusiju”

Rekao bih da Balkan trenutno nije prioritet za Rusiju, ali da Rusija veoma pažljivo prati događaje tamo”, rekao je Inzko.
U tekstu se navodi da Dodik nije imao sreće ni sa Sjedinjenim Američkim Državama.

Naručio je crvenu bejzbol kapu, osvijetlio svoj radni prostor sa Trumpovim parolama i američkom zastavom, ali je ministar vanjskih poslova, republlikanac Marco Rubio ponovo potvrdio nepovredivost granica Bosne, kao što su to ranije činili republikanski predsjednici Bush stariji i Bush mlađi” rekao je Inzko.

“Mir na Balkanu znači i mir u Austriji”

Prema mojoj procjeni, do oružanog sukoba neće doći, ali mogući su pojedinačni, ograničeni incidenti”, odgovorio je Inzko na pitanje o trenutnoj opasnosti od rata u Bosni i Hercegovini.

Advertisement

Međutim, naglasio je da ljudi u zemlji trenutno imaju strah i osjećaju nesigurnost.

Nikada nisam dobio toliko poziva kao sada. Neki su već spakovali kofere”, rekao je bivši visoki predstavnik.

On je istakao da se Austrija u vezi BiH ponaša “veoma oprezno” i šalje svoje vojnike samo tamo gde je to odobreno od strane Vijeća sigurnosti UN-a.

Zahvalio se novoj ministarki vanjskih poslova Beate Meinl-Reisinger na njenim nedavnim “kristalno jasnim riječima” o Bosni i Hercegovini.

Advertisement

Nema podjele zemlje i potrebno je jačanje vladavine prava! Tu nema neutralnosti”, rekao je, aludirajući na pitanje uvođenja sankcija Dodiku. Istakao je da Balkan ne smije postati “crna mrlja na karti”, te dodao: “Mir na Balkanu znači i mir u Austriji”.

“Uklanjanje međunarodnih sudija i OHR-a bi bila ogromna greška”

Inzko je skeptičan prema idejama da bi se Bosna i Hercegovina mogla politički stabilizirati brzom prijemom u EU.

Stanovništvo bi to zaslužilo, ali neki političari ne. Jedan od načina da se otkloni opasnost od rata bila bi masovna prisutnost međunarodnih snaga”, rekao je.

Također je istakao da je bila “ogromna greška” poslati međunarodne sudije i tužioce kući. Istakao je da bi to trebalo da se desi tek nakon trajne stabilizacije zemlje, uporedivši situaciju s okupacijom Austrije nakon Drugog svjetskog rata. Naglasio je da se treba zadržati funkcija međunarodnog visokog predstavnika, navodeći da je on “dio delikatne ravnoteže predviđene Dejtonskim sporazumom”.

Advertisement

Visoki predstavnik je “utoliko jači koliko više podrške dobije od međunarodne zajednice”, rekao je Inzko. On je istakao da je ponosan što je tokom svog mandata “branio i jačao” državne institucije poput Ustavnog suda, Centralne banke, Izborne komisije, pravosuđa i Granične policije.

“Zakon na koji sam i danas ponosan”

Međutim, naveo je da je imao “malo podrške” kada je iskoristio svoja ovlaštenja da donese zakon o zabrani negiranja genocida nakon što su dvojica srpskih lidera, Radovan Karadžić i Ratko Mladić, pravosnažno osuđeni za genocid u Srebrenici.

Inzko je u intervjuu opisao kako je došao do odluke o donošenju zakona koji je, kako je rekao, smatrao da “duguje preko 8.000 ubijenih mladića i odraslih”.

U pet sati ujutro otišao sam u Srebrenicu, razmijenio misli s mrtvima i u podne u Sarajevu potpisao zakon”, rekao je.

Advertisement

Naveo je da ga je tada čak i tadašnji evropski komesar za proširenje, Oliver Varhelyi, optužio za destabilizaciju.

Međutim, istakao je da je “na zakon, koji kriminalizuje i veličanje ratnih zločinaca, i danas ponosan”.

N1

Advertisement
Nastavi čitati

BiH

Članica EU uvodi sankcije: Dodiku, Stevandiću i Viškoviću bit će zabranjen ulazak u Njemačku

Published

on

By

Njemačke vlasti uvest će mjere prema trojici čelnika Republike Srpske, saznaje Istraga iz više diplomatskih izvora. Mjere će biti uvedene najkasnije do kraja ove sedmice.
Prema informacijama Istrage, pod “sankcije” će predsjednik RS Milorad Dodik, predsjednik Narodne skupštine RS Nenad Stevandić i premijer RS Radovan Višković.

 

 

Ove mjere podrazumijevaju zabranu ulaska navedenom trojcu na teritoriju Njemačke. Akti su, kako saznajemo, već pripremljeni i uskoro se očekuje konačni potpis koji će značiti da sankcije stupaju na snagu.

Advertisement

Podsjetimo, Dodik, Stevandić i Višković su pod istragom zbog sumnje da su počinili krivično djelo napad na ustavni poredak BiH. Za njima je raspisana centralna potraga. Međutim, Generalni sekretarijat Interpola je odbio zahtjev Bosne i Hercegovine za raspisivanje međunarodne potjernice. To znači da se Dodik može nesmetano kretati van granica BiH.

Zbog mađarskog veta, EU ne može uvesti sankcije prema Dodiku. Stoga države članice EU odlučuju samostalno djelovati. Prva u nizu je Njemačka, a očekuje se da slične sankcije usvoji i Austrija.

Nastavi čitati

BiH

Stevandić likuje zbog odluke Interpola: Ovu priliku nećemo propustiti, hvala Vučiću na uspravnom držanju

Published

on

By

Odluka Interpola da odbije rapisivanje potjernice predstavlja šamar visokom predstavniku Christianu Schmidtu i pravosuđu BiH koje radi po njegovom nalogu. Ovo je kazao predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić, za kojim je raspisana centralna potjernica Suda BiH.

Stevandić, naime, smatra da je takva odluka najvećim dijelom rezultat promjene geopolitičkih okolnosti, ali i jačanja Srbije, koja je, kao što je poznato, prva poslala žalbu Interpolu.

– Prije 15 godina niko ne bi obraćao pažnju na međunarodno pravo. Uz snagu Srbije i mi smo stasali. Bio sam u bar desetak parlamenta u evropskim zemljama, komunicirao sam sa velikim brojem evroparlamentaraca… To prije 15 godina to ne bih mogao. Prije 15 godina bi predsjednik Srbije klečao pred engleskim ambasadorom, a sada je predsjednik Aleksandar Vučić rekao britanskom ministru spoljnih poslova da je Republika Srpska crvena linija i da se on u to ne treba miješati, kazao je Stevandić za TV Pink, a prenio je RTRS.

Upravo zbog toga, dodao je Stevandić, obojena revolucija nije samo u Srbiji, nego je i u Banjoj Luci, po sistemu spojenih posuda.

Advertisement

– Nisu oni slučajno odabrali ovaj momenat da pokušaju nas da eliminišu, čak i fizički, kada se Srbija pokušava zaljuljati blokadama. Samo neobrazovani ljudi ili oni koji se politikom bave po narudžbi i plaćanju, ne razumiju šta se sada dešava. Dešavaju se velike svetske promjene. Malo kada je Srbija bila na nogama, sada je ta prilika. Prema tome, odabrali su trenutak kada bi sječama nas u Republici Srpskoj poslali poruku i Srbiji, ustvrdio je Stevandić.

Međutim, dodao je da je da su “dobili su šamar i obrazloženje Interpola da se u BiH radi o političkom progonu zvaničnika RS-a”.

– To je za nas otvorilo novu perspektivu odnosa unutar BiH i mi to nećemo propustiti. Hvala predsjedniku Vučiću na uspravnom držanju. Znamo koliko ima pritisaka koje on ne spominje, šta se sve ispod žita nudi da bi se dobile naše glave. Ovovremenska Srbija se ničeg nije odrekla, iako je u nemogućim istorijskim uslovima kada pokušavaju da joj zaustave ekonomski napredak, vojno snaženje, geopolitičku ulogu, ali i ulogu lidera na Balkanu. Srbija se nije odrekla ni Srba na Kosovu, ni suvereniteta Republike Srpske, ni bratskih odnosa sa Srbima u Crnoj Gori, zaključio je Stevandić.

Advertisement
Nastavi čitati

BiH

Isak pozvao institucije na odgovornost: Postaje neozbiljno, da sam ja na čelu SIPA-e, Dodik bi bio uhapšen

Published

on

By

Uvjeti za raspisivanje međunarodne potjernice za Miloradom Dodikom i Nenadom Stevandićem bili su ispunjeni, kaže nam federalni ministar unutrašnjih poslova Ramo Isak, a nakon što je Generalni sekretarijat Interpola odbio zahtjev Bosne i Hercegovine.
Dodaje ministar kako to pokazuje i praksa.

– To je ono što sam i ranije govorio, ako se bude postupilo kako se do sada postupalo, bit će raspisana. Desio se neki presedan da nije raspisana. Da li je to poruka da mi sami riješimo taj problem ili nešto drugo, ne znam – započeo je Isak.

Potom je istakao kako bi se nadležne državne institucije trebale uhvatiti ukoštac te riješiti trenutnu situaciju.

Advertisement

– Ako ne mogu riješiti, kakvu poruku onda šalju? Ako se Dodik ne može lišiti slobode, a radi ovo što radi, onda se te institucije trebaju prestati baviti tim poslovima. Mi imamo nadležnost na prostoru FBiH, nemamo na prostoru RS-a. Ukoliko dođe na teritoriju FBiH, nebitno koji kanton, ili će kantonalna ili federalna policija reagovati.

Tamo SIPA, Granična policija i MUP RS-a imaju obavezu djelovati. Nek’ rade svoj posao. Ovo postaje malo neozbiljno. Ako ne mogu raditi svoj posao, onda neko treba da odgovara za ovo – mišnjenja je ministar.

Tvrdi da bi svoj posao odradio da je FUP dobio nalog na bilo kojem području.

Advertisement

– Jesmo li do sada sve lišavali slobode, nebitno iz kojeg naroda. Lišeni su slobode i zvaničnici iz srpskog, bošnjačkog i hrvatskog naroda. Zbog čega je ovo? Ja ne kažem da se nešto treba nezakonito raditi već da osobe moraju biti lišene slobode, predate u nadležnost tužilaštva i sudova, a da te institucije odluče je li neko odgovoran ili ne, odnosno utvrđuju krivicu. Ali da se kreće slobodno po prostorima gdje neka od agencija ima nadležnost, ja smatram da treba dovesti u pitanje odgovornost te agencije, nebitno o kojoj se radi.

Ja da sam na čelu SIPA-e, Dodik bi bio lišen slobode. Ili da sam na čelu bilo koje institucije koja ima ingerencije na prostorima RS-a, ili eventualno da mi dobijemo nalog u saradnji sa određenim policijskim agencijama da to uradimo, mi nećemo bježati od toga. Ovo je toliko neozbiljna poruka građanima – kaže Isak za Faktor.

Pozvao je Sud i Tužilaštvo da odmah poduzmu potrebne mjere te poručio da agencije moraju odgovoriti njihovom zadatku.

Advertisement

– Ako ne, da se pokrenu potrebne procedure protiv svih onih koji opstruišu rad – kaže ministar te dodaje:

– Stojim iza najjače policijske agencije u BiH. I treba li to da znači da mene sutra niko ne može lišiti slobode? To je smiješno. Ako sam odgovoran, prvo ne bih ni dozvolio da me neko lišava slobode već bih sam otišao da na sudu dokažem svoju nevinost. Ne bih nikad ugrožavao bilo koga. Mi koji obnašamo dužnost u ovoj državi moramo biti primjer građanima. Pred zakonom smo svi isti – zaključuje ministar.

Advertisement
Nastavi čitati

BiH

Helez: Srbija javno krije 64 optuženika za ratne zločine u BiH, te štiti Dodika i Stevandića

Published

on

By

Ministar odbrane Zukan Helez je oštro je odgovorio funkcionerima Srbije koji se miješaju u unutrašnju politiku Bosne i Hercegovine.

Osuđenik i optuženik

U svom postu na društvenim mrežama ministar Helez je podsjetio da: “Srbija javno krije 64 optuženika za ratne zločine u BiH te štiti osuđenika Milorada Dodika i optuženika Nenada Stevandića.”

On je kazao da je uputio pisma Visokom predstavniku u BiH Christianu Schmidtu, zemljama članicama PIC-a, šefu Delegacije EU u BiH ambasadoru Luigi Soreci, komandantu NATO Štaba u Sarajevu brigadnom generalu Matthew A. Valasu, komandantu EUFOR-a generalu Florinu-Marianu Barbu u kojem je naveo da Srbija po ko zna koji put zloupotrebljava institut dvojnog državljanstva i tzv. specijalne veze u zaštiti kriminalaca i ratnih zločinaca.

Njegov status prenosimo u cijelosti:

Cijeli svijet zna da su najtraženiji svjetski ratni zločinci Radovan Karadžić i Ratko Mladić decenijama krili u Srbiji, kao što se i danas zna da Srbija javno krije 64 optuženika za ratne zločine u BiH te štiti osuđenika Milorada Dodika i optuženika Nenada Stevandića.

Advertisement

Uputio sam pismo Visokom predstavniku u BiH Christianu Schmidtu, zemljama članicama PIC-a, šefu Delegacije EU u BiH ambasadoru Luigi Soreci, komandantu NATO Štaba u Sarajevu brigadnom generalu Matthew A. Valasu, komandantu EUFOR-a generalu Florinu-Marianu Barbu u kojem sam naveo da Srbija po ko zna koji put zloupotrebljava institut dvojnog državljanstva i tzv. specijalne veze u zaštiti kriminalaca i ratnih zločinaca.

Ivica Dačić, ministar unutrašnjih poslova Srbije u tehničkom mandatu je 27. marta izjavio da su Milorad Dodik i Nenad Stevandić državljani Srbije i da međunarodne potjernice na koje se Bosna i Hercegovina poziva ne predstavljaju osnov za postupanje jer nisu prošle kontrolu o ispunjenosti uslova i da je angažiranje Srbije spriječilo raspisivanje potjernice Interpola za predsjednikom manjeg bosanskohercegovačkog entiteta Miloradom Dodikom i predsjednikom Skupštine RS Nenadom Stevandićem.

Milorad Dodik je objavio da je dobio informaciju od predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da je Interpol odbio zahtjev Suda BiH za raspisivanje crvene potjernice za njim i Nenadom Stevandićem.

Šezdeset četiri bivša pripadnika VRS-a, MUP-a RS-a i civilnih struktura vlasti RS-a optuženih za ratne zločine i genocid se nalaze u bjekstvu i kriju u Srbiji. Srbija je zločincima dala državljanstva da bi ih zaštitila krivičnog progona i tako sakrila od ruke pravde, jer Srbija ne izručuje svoje državljane te pri tom blokira i opstruira suđenja u Srbiji.

Advertisement

Najviše ih je optuženih za zločine protiv čovječnosti vezane za genocid u Srebrenici – njih devet. Predvodi ih Milenko Živanović, nekadašnji komandant Drinskog korpusa VRS-a.
Dugogodišnji bjegunac pred rukom pravde je i Tomislav Kovač, nekadašnji komandant Štaba policijskih snaga i ministar unutrašnjih poslova RS. Njega optužnica, potvrđena pred Sudom Bosne i Hercegovine 18. januara 2018., tereti da je komandovao policijskim snagama koje su sudjelovale u genocidu u Srebrenici.

Optužnicu protiv Milomira Savčića Sud Bosne i Hercegovine je potvrdio 13. januara 2020. Tereti ga da je, kao komandant 65. zaštitnog motorizovanog puka Glavnog štaba VRS-a, u čijem sastavu je bio i bataljon vojne policije, pomagao u genocidu. Milomir Savčić je bio predsjednik Boračke organizacije RS-a i Sud mu je nakon potvrđivanja optužnice zabranio obavljanje te dužnosti.

Šest bjegunaca optuženih da su počinili teške ratne zločine na području općine Prijedor također se nalaze u Srbiji

U bjekstvu i pod zaštitim Srbije su po četiri optužena za zločine počinjene na području Foče, Vlasenice, Sarajeva i Ključa.

Duško Kornjača je u bjekstvu skoro deset godina, živi u Novom Sadu. Za njega je Aleksandar Vučić, aktuelni predsjednik Republike Srbije, rekao da nikada neće biti izručen BiH. Optužnica je potvrđena na Sudu Bosne i Hercegovine 8. juna 2015. godine tereti ga da je, kao predsjednik Kriznog štaba, te predsjednik Skupštine opštine Čajniče i ministar odbrane u vladi SAO Hercegovine, kao učesnik udruženog zločinačkog poduhvata, planirao i naredio progon nesrpskog stanovništva općine Čajniče.

Advertisement

Istu metodologiju i zloupotrebu sa državljanstvima, Srbija je koristila prema Interpolu i u slučajevima Dodika i Stevandića, lica koje potražuje Sud BiH. Srbija danas sa Rusijom i Mađarskom uvodi nove međunarodne standarde, a to je da štiti svoje državljanine —kriminalce iz BiH, koji prijete državnim institucijama i javno zagovaraju sukob regionalnog karaktera.

Tražim podršku PIC-a da se na vrijeme i efikasno obračunamo sa srbijanskim državljanima koji podrivaju Ustav BiH i zloupotrebljavaju entitetske institucije.

Pozivamo članice PIC da daju podršku institucijama BiH da uspješno odgovore na odluku Interpola, jer je Srbija od ranije poznata kao država koja je zloupotrebljava sistem Interpola za raspisivanje potjernica.

Cijeli svijet zna da su najtraženiji svjetski ratni zločinci Karadžić i Mladić decenijama krili u Srbiji, kao što i danas zna da Srbija javno krije 64 optuženika za ratne zločine u BiH te štiti osuđenika Dodika i optuženika Stevandića.

Advertisement

Nastavi čitati

BiH

Kamo dalje, Konače: Trojka se “obračunava” sa Dodikom dajući Čoviću sve što zatraži!

Published

on

By

Da je general Mehmed Alagić kalkulisao, kao što današnji policijski generali poslije bitke kalkulišu, Vlašić bi bio Republika Srpska. Da devetorica sarajevskih policajaca nisu položila svoje živote hapseći Mušana Topalovića Cacu, pobuna dijela Armije RBiH bi bila uspješna. I ko zna kako bi danas izgledala država Bosna i Hercegovina.

Piše: Avdo Avdić

 

 

Advertisement

Danas, trideset i tri godine nakon što je, preko Yutela, uvjeravao građane Sarajeva da se JNA ukopava na brdima kako bi štitila grad, Predrag Kojović, ponovo, preko današnjih yutela, uvjerava građane da će pobuna Republike Srpske biti ugušena hapšenjem Milorada Doodika. Samo je bitno, kaže Kojović, da se ne vrši pritisak na policijske agencije da hapse. I bitno je, kaže, da se ne srlja.

Prolazi već drugi mjesec kako nas zvaničnici iz sarajevske Trojke uvjeravaju da “država ima odgovor”, da će “Dodik biti uhapšen”, da će “Milorad pobjeći”. Prolazi već drugi mjesec, a mi čekamo one garancije što ih je u Predsjedništvo BiH donio Denis Bećirović. Prolazi već drugi mjesec od početka napada na ustavni poredak, a Kaje Kallas i njenog EUFOR-a nema. Prolazi već drugi mjesec otkako je Sabina Ćudić “izbacila” SNSD iz vlasti. Prolazi već drugi mjesec otkako je Ramo Isak najavio hapšenje Milorada Dodika, a Elmedin Konaković “prizemljenje” Dodikovih letjelica. Prolazi već drugi mjesec otkako su nam Dragan Mioković i drugi obećali da će Milorad Dodik uskoro biti u Vojkovićima i da neće moći putovati.

Gdje je Milorad Dodik danas? U Banjoj Luci. Gdje je bio jučer? U Moskvi. Nekoliko dana ranije je bio u Izraelu. U međuvremenu je bio u Srbiji i telefonski razgovarao sa Orbanom. Otkako je Sud BiH za njim raspisao “centralnu” potjernicu Milorad Dodik je imao više međunarodnih susreta i posjeta nego ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković, Koji nas je vratio na “svjetsku političku scenu” tako uvjerljivo da danas ni Interpol ne prihvata zahtjeve Bosne i Hercegovine.

 

Advertisement

 

Evo, prolazi već drugi mjesec otkako je Republika Srpska srušila ustavni predak Bosne i Hercegovine. SIPA u RS-u hapsi sitne prijestupnike, Granična policija statira, MUP RS-a salutira bjeguncima, a Džermin Pašić, državni tužilac heroj mjeseca iz vremena kada je brao srebrene maline, odmara. Jer, znate, nije Milorad Dodik isto što i Fadil Novalić. Fadila su ganjali čak i poštari, a Dodika ne smiju ni specijalci.

Prolazi, evo, već drugi mjesec otkako Dodika hapse i izbacuju iz vlasti. Proći će, siguran sam, još najmanje pet puta toliko, a Dodik neće biti uhapšen, niti će njegovi ministri u Vijeću ministara BiH biti smijenjeni. A i tada će nas Peđa Kojović, baš kao danas i baš kao 92., uvjeravati da se ne trebamo brinuti. Jer ovo što Dodik radi ne ugrožava općinu Centar i Vladu Nihada Uka. I koga u tom biračkom tijelu NS-a boli ona stvar za nekim Kozarcem, koji je, za Peđu Kojovića, tamo negdje u blizini Jelaha.

Sjećate li se ove izjave?

Advertisement

Nećemo u slučaju nepoštivanja nekih sudskih odluka i presuda, slati naoružane ljude na naoružane ljude, jer Milorad Dodik kontroliše jedan dio MUP-a RS. On traži procese, skandale ili incidente koji bi pomogli njegovom ostanku na vlasti. Institucije BIH će pobijediti, ali odluke će biti zasnovane na racionalnim argumentima, a ne na padanju u vatru, jer kad utakmicu gubi Dodiku treba incident kako bi scovie iza toga sakrio”.

 

 

Ovo je, prije tačno mjesec dana, u rijetkim trenucima iskrenosti, izgovorio predsjednik vladajućeg NiP-a Elmedin Konaković. Bosna i Hercegovina, dakle, neće slati policiju na Dodika. A Interpol je rekao da ni druge države neće slati svoje policajce na Dodika. Što, u zbiru, znači da niko neće slati policiju na Dodika.

Advertisement

Prema tome, Milorad Dodik će ostati na slobodi. I nastavit će rušiti ustavni poredak Bosne i Hercegovine, sve dok neki “međunaordni faktori” ne kažu – vrijeme je za pregovore.

Državni udar, kaže ministar Konaković u svom redovnom stanju obmana i laži, jenjava. Baš jenjava. Eno, Vlada RS najavila prekid finansiranja pravosudnih institucija koje ne provode (neustavne) zakone  RS. Konaković to nije ni primijetio. Jer, znate, Bakir, Sebija, Komšić, SDA, režim, Senja, Reuf, Jahja i slični su smetnja relaksaciji odnosa.

Da bi Milorad Dodik pao, uvjerava nas Trojka, nije nužno da SIPA ode u Banja Luku i da ga uhapsi. Dodikova sila i nepravda se, ako slušate doskorašnjeg NS-ovca Damira Nikšića, ruši imenovanjem Zorana Krešića u Upravni odbor Federalne televizije. Ili, ako slušate NiP-adiju, izmjene Izbornog zakona i “treća” izborna jedinica su najefikasnije metode za obračun za rušiteljima ustavnog poretka iz Republike Srpske.

 

Advertisement

 

Da Dragan Čović neće izdati Milorada Dodika shvatio je to, malo prekasno, i Nebojša Vukanović, “haman” ministar sigurnosti BiH. Siguran sam, nekako, da to shvataju i sarajevski trojkaši. Ali neki od njih, poput Konakovića, to ne smiju javno priznati zbog ranije preuzetih “obveza” prema službenom Zagrebu, dok neki svjesno, baš kao Peđa Kojović 92., uspavljuju “objektivnu” sarajevsku javnost riječima da je sve ok.

Hvali se, jučer, ratnik iz dijaspore Denis Zvizdić da je Ustavni sud BiH zaustavio proces konstituisanja VSTV-a RS. Čime? Suspenzijom Pravinika i prijavom Tužilaštvu BiH? Onom istom Tužilaštvu koje nije naredilo provođenje akcije hapšenje Milorada Dodika zbog napada na ustavni poredak BiH. A koliko vlasti RS poštuju odluke Ustavnog suda BiH pokazuje i ona zastava Srbije koja još nije uklonjena, iako nas je Denis Bećirović izvijestio da Zakon o zastavi RS, zahvaljujući baš njemu, više ne vrijedi, piše Istraga.

Prolazi, evo, već drugi mjesec otkako je Dodik srušio ustavni poredak Bosne i Hercegovine. I proći će još najmanje pet puta toliko dok i građani shvate da ih lažu kada kažu da će Dodikovi policajci pucati na SIPA-u. Evo, čak i da ne lažu, ne mogu meci Dodikovih par policajaca biti prepreka za odbranu države. Dodiku ne odgovara rat. Ne odgovaraju mu oružani incidenti. Njemu treba mir. Za mirni razlaz. Jer, rekog, da Alagićevi, Dudakovićevi i drugi vojnici Armije RBiH nisu spremni bili ići na metke, danas bi Bosne i Hercegovine bilo na još manjem prostoru.

Advertisement

 

Nastavi čitati
Advertisement

Najčitanije