Connect with us

BiH

Crne prognoze evropske organizacije: BiH nikad neće u EU! S. Makedonija? Za 402 godine

Published

on

Inicijativa za evropsku stabilnost (ESI) objavila je detaljan izvještaj o napretku šest država zapadnog Balkana prema Evropskoj uniji.

U najkraćem, proces je u dubokom ćorsokaku.

Ovom brzinom, ulazak u EU moguće je za Crnu Goru za nešto više od 18 godina, Albaniju – 29, Srbiju – 38, Sjevernu Makedoniju čak 402 godine.

Bosna i Hercegovina (i Kosovo) nikada neće postati članice EU, ako se bude radilo kao u proteklih sedam godina.

“Albanija je članica Vijeća Evrope od 1995. godine, članica NATO-a od 2009. godine, kandidat za članstvo u EU od 2014. godine i od tada je zaglavila na pristupnom putu. Prema sopstvenim ocjenama Evropske komisije, Albanija je danas spremnija kada je riječ o pitanjima poput vladavine prava ili nezavisnosti pravosuđa od Srbije.

Crna Gora je članica Vijeća Evrope od 2007. godine, nakon sticanja nezavisnosti u maju 2006. godine. U NATO je od 2017. i pregovara o pristupanju sa EU od juna 2012. Više od decenije kasnije, EU još uvijek nije spremna reći da bi mogla biti spremna da Crna Gora do nekog fiksnog datuma (januar 2026? januar 2027?) postane 28. država članica ako ispuni sve kriterijume. EU je to činila u prethodnim proširenjima. Zašto ne sada?

Sjeverna Makedonija je članica Vijeća Evrope od 1995. godine, članica NATO-a od marta 2020. godine i zvanični kandidat za pristupanje EU od 2005. godine. Sjeverna Makedonija je zaglavila zbog niza bilateralnih veta različitih država članica: Grčke, Francuska, sada Bugarska. EU također očekuje da će Sjevernoj Makedoniji trebati još mnogo godina da otvori sva pregovaračka poglavlja. Malo ko ističe koliko je ovo apsurdno. Prema vlastitim procjenama spremnosti Evropske komisije, Sjeverna Makedonija je danas već pripremljena ili bolje pripremljena u 23 od 33 poglavlja od Crne Gore koja je već otvorila sva poglavlja.

EU smatra neka pitanja, kao što je vladavina prava, od “fundamentalnog” značaja u pristupnim pregovorima. Ovo ima smisla.

Evropska komisija je utvrdila da su Albanija, Sjeverna Makedonija i prvakinja Crna Gora podjednako spremne, a po tim pitanjima sve ispred Srbije i Turske. Kakvu razliku zapravo pravi fokus na osnovama tokom pristupnih pregovora? I kako takav proces može potaknuti teške reforme?

Odgovor je: ništa!

Posljednjih godina ni Srbija ni Bosna i Hercegovina ni Severna Makedonija nisu napredovale…

Ovo je opasno.

No, ne mora biti tako. Popravke i promjene su moguće, ako postoji volja.

Jedan od načina da se odmah oživi proces pristupanja jeste da EU pokaže da je još uvijek moguće da zemlje koje ispunjavaju kriterije za članstvo, prema objektivnoj procjeni Evropske komisije, postanu članice.

Evropsko vijeće bi 2022. godine moglo proglasiti da je spremno da Crna Gora, najnapredniji kandidat sa najdužim pozitivnim iskustvom, postane članica do početka 2026. godine, ako ispuni kriterijume.

Istovremeno bi Evropska unija mogla poslati snažan signal cijelom regionu: svaka evropska demokratija koja ispunjava kriterije, uključujući poštovanje ljudskih prava i vladavinu prava, kako je ocijenila Evropska komisija u svojim godišnjim izvještajima, trebala bi dobiti pristup na jedinstveno evropsko tržište i na četiri slobode – slobodno kretanje roba, ljudi, usluga i kapitala. Njeni građani i preduzeća bi tako uživali mnoga od istih prava kao i oni iz članica EU ili Norveške i Islanda danas.

Time bi proces ponovo živio, a napredak u procesu proširenja ponovo postao važan”, stoji u izvještaju ESI pod naslovom “Balkanska utrka kornjača – Upozorenja za Ukrajinu.

Kako navodi Politički.ba, ESI detaljno analizira metriku evropskih institucija i upozorava da se ona, kao i cijeli proces, bitno mora inovirati.

Ukoliko se to ne desi, ukoliko Evropsko vijeće i dalje bude insistiralo na starim principima, koje je napustilo u slučaju Ukrajine i Moldavije, štete su ogromne.

“Način na koji funkcionira dosadašnja metodologija proširenja EU je veoma opasan”, upozorava ESI.

BiH

Dodik: “Sve što je urađeno na evropskom putu, urađeno je zahvaljujući RS-u!”

Published

on

By

Predsjednik SNSD Milorad Dodik rekao je da će danas poslije dužeg vremena s partnerima iz Federacije BiH razgovarati o funkcioniranju vlasti i međusobnim odnosima, te da će se ponovo dogovarati o dogovorenim, ali nerealizovanim pitanjima zbog straha, nesigurnosti i odsustva želje partnera iz FBiH.

Dodik je pozvao partnere da sprovedu već dogovoreno ako žele da budu od koristi za sva tri naroda i oba entiteta.

“Ponovo ćemo se dogovarati o pitanjima koja smo već dogovorili i potpisali kao Principe za formiranje Savjeta ministara. Ponovo ćemo se dogovarati o pitanjima koja smo opet dogovorili, prvo na sastanku u Laktašima, a potom na sastanku u Sarajevu”, istakao je Dodik, prenosi portal Srpskainfo.

On je naveo da je čitao najave da treba da dogovore plan rasta, odnosno tri preostale stavke, ali niko ne govori da je Federacija kroz četiri kantona odbila svih 120 tačaka.

“Šta ćemo s tim? Čitam da nam je zbog toga na čekanju 70 miliona evra, ali niko ne govori da nam je zbog opstrukcije Federacije na čekanju i da propada naših 700 miliona KM”, naglasio je Dodik na društvenoj mreži “X”.

On je rekao da je sve što je urađeno na evropskom putu, urađeno zahvaljujući Republici Srpskoj.

“I nije mi problem da pored toga slušam da, kao, ja nešto blokiram, ali od takvih besmislica niko nema koristi. Ako hoćemo da bude koristi za sva tri naroda i oba entiteta, sprovedimo već dogovoreno. Ili možemo unedogled da se dogovaramo”, rekao je Dodik.

Sastanak predstavnika političkih stranaka partnera u vlasti na nivou BiH biće održan danas u Sarajevu. Sastanak je planiran u 15.00 sati u zgradi Parlamentarne skupštine BiH, a konferencija za novinare u 16.30 časova, najavljeno je iz Parlamentarne skupštine BiH.

Nastavi čitati

BiH

Helez poziva OHR da reaguje zbog antiustavnog djelovanja NSRS: Slično je i Hitler pripremio spajanje Austrije Njemačkoj

Published

on

By

Ministar odbrane BiH Zukan Helez oglasio se nakon što je Narodna skupština RS danas usvojila dopune Zakona o upotrebi zastave, grba i himne, kojim se omogućava isticanje simbola stranih država te Zakon o izmjenama zakona o sprovođenju odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, kojima je iz sintagme “nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine” izbrisana Bosna i Hercegovina.

Zakonom o upotrebi zastave, grba i himne omogućuje se da se grb Nemanjića i himna “Bože pravde” mogu koristiti kao zvanična obilježja RS.

Ističe da je usvajanje oba ova zakona antidejtonski i antiustavni čin te da predstavljaju nastavak napada na suverenitet, teritorijalni integritet i cjelovitost Bosne i Hercegovine.

“Na sličan način je Hitler krajem 30-tih godina prošlog vijeka pripremio spajanje Austrije Njemačkoj. Grb Nemanjića i himna Bože pravde su simboli pod kojima su počinjeni najteži ratni zločini uključujući udruženi zločinački poduhvat i genocid nad Bošnjacima.

Naravno da predstavnici vlasti manjeg bh. entiteta RS djeluju u potpunoj koheziji sa režimom Aleksandra Vučića, a zvanična politika Srbije od 90-tih godina i Slobodana Miloševića pa sve do danas je ista. Srbija na sve načine pokušava da se proširi na zapadnu stranu Drine. Prvo su to pokušali otvorenom agresijom 90-tih godina protiv suverene i međunarodno priznate države Bosne i Hercegovine, a sada antiustavnim djelovanjem”, navodi Helez.

Dodaje da je pauza u implementiranju velikosrpske politike bila samo kada su u BiH bili imenovani ‘snažni’ visoki predstavnici koji su koristili Bonska ovlaštenja i kada je iza njih stajala međunarodna zajednica.

“Kako god mnogo je posla za Visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta koji mora poništiti ovaj antidejtonski i anticivilizacijski zakon. Osokoljeni agresijom Rusije na Ukrajinu, predsjednik manjeg bh. entiteta RS Milorad Dodik i vlasti RS su intenzivirali implementaciju velikosrpske politike, odnedavno uobličenu na svesrpskom saboru”, naveo je.

Pozvao je članice NATO-a i EU, naše partnere da posvete više pažnje secesionističkoj politici RS i velikosrpskoj politici režima Aleksandra Vučića.

Građanima manjeg bh. entiteta RS poručuje da se odreknu političara koji provode secesionističku politiku, piše Raport.

“U 30 godina pokušaja mijenjanja granica na Zapadnom Balkanu građani manjeg bh. entiteta RS su samo postali taoci takve promašene politike te najsiromašniji građani u Evropi.

Usvajanjem ovih zakona u Narodnoj skupštini RS vlasti neće konkretno pomoći nijednom građaninu na prostoru ovog entiteta. Ovo je još jedan u nizu promašenih i nepotrebnih poteza vlasti manjeg bh. entiteta RS koji mogu samo narušiti sveukupne odnose u Bosni i Hercegovini.

Bosna i Hercegovina je dovoljno velika za sve nas. Učinimo je državom, članicom EU i NATO-a, u kojoj će svi njeni građani ugodno živjeti od svog rada2, zaključio je ministar Helez.

Nastavi čitati

BiH

Iz opticaja se povlače određene novčanice apoena 10, 20, 50 i 100 KM, provjerite imate li ih

Published

on

By

Centralna banka Bosne i Hercegovine najavila je povlačenje iz opticaja novčanica konvertibilne marke u apoenima od 10, 20, 50 i 100 KM iz perioda 1998–2009. godine.

Ovim novčanicama će se moći plaćati do 31. decembra 2024. godine, dok od 1. januara 2025. prestaju biti zakonsko sredstvo plaćanja i biće podložne isključivo zamjeni, navedeno je na internet stranici Centralne Banke BiH.

Novčanice ovih apoena koje ostaju u opticaju razlikuju se po zaštitnoj mikrooptičkoj niti “Motion™”, koja nije prisutna na starim izdanjima. Na osnovu ovog zaštitnog obilježja lako je razlikovati novčanice koje ostaju važeće od onih koje se povlače iz opticaja.

Cilj ove promjene je povećanje kvaliteta novčanica u opticaju i jačanje zaštite od krivotvorenja. Zamjena povučenih novčanica u 2025. godini obavljaće se u komercijalnim bankama, dok će nakon isteka roka u komercijalnim bankama zamjenu preuzeti Centralna banka BiH, u periodu od deset godina, počevši od 1. januara 2026. godine.

Novčanice apoena od 200 KM ostaju u opticaju i ne podliježu ovom procesu povlačenja.

Klix

Nastavi čitati

Najčitanije