Religija
Darivanje i presađivanje organa u šerijatskom pravu
Doniranje organa je dozvoljeno u šerijatu, naravno uz određene uvjete i na propisan način. Vitalni organi se mogu darovati samo nakon nastupanja smrti u bolnici, ako se davalac za to unaprijed pismeno izjasnio, ako su organi zdravi i nakon što se medicinski ustanovi definitivna smrt davaoca organa.
Savremeno doba naglog i nezaustavljivog naučno-informacijskog progresa u svim sferama i aktivnostima ljudskog života nameće muslimanima obavezu da se jasno odrede prema određenim pojavama i pitanjima. Sa tim pitanjima se nisu sretali muslimani prije nas, to su pitanja samo našeg vremena, prema kojima se možemo odnositi pozitivno ili negativno, prihvatiti ih ili odbaciti, ili možemo uvjetovati njihovo prihvatanje.
Takva su na primjer pitanja iz oblasti savremene medicine poput kloniranja, genetike, vještačke oplodnje, darivanje i presađivanje organa.
Obeveza šerijatskih pravnika je da ljudima u duhu vremena i uvažavajući njihove realne potrebe ponude nove odgovore na sva novonastala pitanja, vodeći računa o obaveznosti očuvanju temeljnih islamskih principa i pravila.
Prostranost šerijata
Allahovom milošću, naša vjera je uzvišena a šerijat dovoljan pravni okvir za svako vrijeme i prostor. Šerijatsko pravo svojim intencijama, principima, pravilima i propisima ima rješenja za takva pitanja. Zakonodavac Šerijata je Gospodar ljudi i On najbolje zna šta je dobro ili loše za ljude.
O propisima se u Objavi načelno govori i samo neki su detaljno normirani.
Oni se razumijevaju iz općih fikhsih pravila koja uvažavaju često nužne i nepredvidive životne situacije. Ulema je odobrila princip po kojem se pravno mišljenje (fetva) može promijeniti sa promjenom vremena, mjesta, običaja i stanja ljudi.
Odgovor postoji
Islam nikad nije ostao bez odgovora na neku novu situaciju ili pojavu.
Islamski pravnici su u svakom vremenu nalazili odgovore na izazove sa kojima su se prvi puta sretali. Tako je i danas. Možemo govoriti o fikhu medicine u savremenom dobu na način da islamski pravnici putem akademija šerijatskog prava ili Islamske organizacije za medicinske znanosti tokom redovnih godišnjih višednevnih susreta sa medicinskim stručnjacima zajednički analiziraju i iznalaze odgovore na takva pitanja.
Legitimnost liječenja u šerijatu
Jedno od takvih pitanja jeste i darivanje i presađivanje ljudskih organa, kod nas poznato i kao transplantacija organa.
Ono je u šerijatu pozicionirano u oblasti liječenja ljudi, o kojem Poslanik, a.s., kaže: „Liječite se, o Allahovi robovi, zaista je Allah taj koji je spustio bolest i spustio lijek“.
Odgovarajući beduinima koji su ga pitali trebaju li se liječiti, poručio je njima i nama da: „Allah nije dao bolest a da za nju nije dao lijek, poznat onima koji ga poznaju a nepoznat onima koji ga ne poznaju“. Na pitanje ashaba da li se liječenjem može promijeniti Božije određenje, Poslanik, a.s., je odgovorio: „Ono je dio Allahovog određenja“.
Čitajući životopis (siru) Poslanika, a.s, nalazimo slučaj ashaba Katade ibn Numana, r.a., kojem je u bici na Bedru ili Uhudu izbijeno oko, sa kojim on dolazi Poslaniku, a.s., koji mu postavlja oko na njegovo ranije mjesto, poslije čega ovaj ashab postaje jedan od ljudi sa najboljim vidom. Pojedini istraživači spominju pomenuti slučaj kao poslaničku nadnaravnost (mudžizu) ali i kao moguće prvo presađivanje organa.
Klasični hanefijski, malikijski, šafijski i hanbelijski pravnici u svojim temeljnim pravnim djelima spominju mogućnost i uvjete obdukcije i presađivanja organa poznatih u njihovo doba. Azharska ulema je 1936. donijela fetvu o dozvoljenosti obdukcije i darivanja krvi.
U Jordanu je 1956. donesen Zakon o korištenju očiju umrlih osoba za medicinske potrebe. Najpoznatije fetve o darivanju organa su Fetva Jordanskog vijeća za fetve o uzimanju organa od druge žive ili umrle osobe iz 1977. godine, fetva Rabitine Akademije fikha o presađivanju organa iz 1985. i 1988. godine, broj 26, i 54-58. Najpoznatija savremena institucija za proučavanje savremenih medicinskih pitanja je kuvajtska Islamska organizacija za medicinske znanosti koja organizira godišnje susrete šerijatskih pravnika i ljekara.
Mišljenje šerijatskih pravnika o doniranju organa
Osnova u svim stvarima je dozvoljenost (el-aslu alel ibahati), za njih se ne mora imati šerijatski validan dokaz (delil), ali mora za ono što je zabranjeno. Ne postoji dokaz o zabranjenosti doniranja organa. Tačno je da je stvarni vlasnik ljudskog tijela Allah, dž.š. koji je vlasnik svega. Istina, čovjek može donirati neki organ jednako kao i pokloniti dio svoga imetka, iako je u stvarnosti i taj imetak Božije vlasništvo. Imovina je Božiji dar i opskrba ljudima, pa opet čovjek daje zekat, donacije, trajne (vakufe), jednokratne, obavezne ili dobrovoljne milostinje (sadake). Zašto ne bi mogao darovati dio svoga tijela kada se svi ljudi slažu da se može darovati krv? Bez krvi nema života pa opet je dozvoljeno darivanje. Jednako kao što je ženi dozvoljeno zadojiti dijete druge žene, mlijekom koje je dio nje. Općenito, doniranje organa je dozvoljeno u šerijatu, naravno uz određene uvjete i na propisan način.
Uvjeti darivanja organa
Starosna dob davaoca, ljekari preporučuju minimalno 21 godinu, a i po šerijatu je to vrijeme pune duhovne zrelosti i poslovne sposobnosti (rušd). Obzirom da se radi o odluci koja može značajno promijeniti uvjete života, odluku može donijeti samo odrasla osoba.
Dobrovoljni izbor davaoca organa, niko nema pravo prisiliti drugoga da daruje organ. Ovdje se darivanje ne može posmatrati kao obavezna pokornost roditeljima (birrul validejn), ono može biti isključivo čin dobre volje (mendub), nikako obaveze (farz).
Medicinski nalazi trebaju ukazivati na veliku vjerovatnoću uspješnosti operacije i razumsko vremensko trajanje tog organa u tijelu primaoca.
Vitalni organi se mogu darovati samo nakon nastupanja smrti u bolnici, ako se davalac za to unaprijed pismeno izjasnio, ako su organi zdravi i nakon što se medicinski ustanovi definitivna smrt davaoca organa.
Nije dozvoljeno unakažavanje leša amputiranjem vanjskih organa radi presađivanja.
Transplantaciju je dozvoljeno uraditi samo onda kada je ona jedino rješenje za ozdravljenje pacijenta.
Prodaja i kupovina ljudskih organa
Šerijat ne poznaje nijedno stanje u kojem ljudsko tijelo ili neki njegov dio može postati predmetom trgovine, na način da se proda ili kupi. Allah, dž.š., je čovjeka odlikovao velikim počastima, te stoga nije dozvoljeno da on postane roba za trgovanje.
Na žalost, siromaštvo nekih ljudi ih prisiljava na čin prodaje vlastitih organa.
Po islamu je to neprihvatljivo. Šerijatski pravnici trgovinu definiraju kao razmjenu jedne vrste imovine za drugu uz obostrani pristanak.
Insan ne može biti imovina i zato je njegova prodaja haram i nelegalna.
Može se nekome ko donira, na primjer, bubreg dati određena nagrada ili iznos na ime zahvalnosti, ali se ne može kupiti na način da bolesnik ponudi za bubreg 10 hiljada a davaoc ne prihvati manje od 12 hiljada. U slučaju da davaoc organa bude neko od rodbine, nema smetnje da mu se uzvrati davanjem poklona. Inače, čovjek, bio on musliman ili nemusliman, se ne može prodati, kao ni slobodna osoba, po hadisu: „Trojici ću ja biti parničar na Sudnjem danu… i čovjeku koji proda slobodnu osobu i za to novac uzme.“
Ukoliko su organi donirani bankama organa ili uzeti nakon smrti u nekoj od nesreća, dozvoljena je kupovina takvih organa od tih ustanova.
Presađivanje organa nemuslimana
Dozvoljeno je zato što organi nisu muslimani, nego su ljudi muslimani. Svaki organ u čovjeku veliča Allaha i tespih Mu čini, kao i cijela priroda. Jednako kao što je muslimanu dozvoljeno uzeti organ od nemuslimana, dozvoljeno mu je da nemuslimanu daruje organ.
Ne mogu nemuslimani biti preči od muslimana u činjenju dobra, pa uzimati a ne uzvraćati darove, po ajetu: „Allah vam ne zabranjuje da činite dobro i da budete pravedni prema onima koji ne ratuju protiv vas zbog vjere vaše i koji vas iz zavičaja vašeg ne izgone.“
Koji organi se ne mogu darivati
Nije dozvoljeno darivati vitalne organe od kojih zavisi život ili stabilno stanje, kao ni organe reproduktivnog sistema koji i nakon presađivanja nastavljaju reprodukciju genetskog materijala, u cilju očuvanja pripadnosti potomstva biološkim roditeljima. Mnogo etičkih pitanja bi se time otvorilo bedz mogućnosti postizanja konsenzusa oko njih.
Opći principi darivanja organa
Prvo: dozvoljena je transplatacija organa sa jednog na drugo mjesto istog tijela, pod uslovom da je očekivana korist veća od moguće štete, da se to čini kako bi se nadomjestio izgubljeni organ, povratio njegov oblik ili uobičajena funkcija, ili otklonila neprijatnost koja pacijentu pričinjava tjelesnu ili duševnu bol.
Drugo: dozvoljeno je presađivanje organa iz tijela jednog u tijelo drugog čovjeka ukoliko je moguća vlastita reprodukcija istih, poput krvi i kože, i u slučaju da je davalac odrasla osoba sa punim pravom raspolaganja.
Treće: dozvoljeno je presađivanja organa odstranjenog radi određenog oboljenja, poput rožnjače oka.
Četvrto: zabranjeno je presađivanje vitalnog organa na kojem život počiva, poput srca, žive osobe drugoj osobi.
Peto: zabranjeno je presađivanje organa žive osobe ukoliko se time ne bi ugrozio sam život ali bi se u potpunosti ugrozilo stabilno stanje davaoca, poput darivanja obje rožnjače. Ukoliko bi stanje bilo djelomično ugroženo onda je presađivanje uvjetno dozvoljeno.
Šesto: dozvoljeno je presađivanje organa umrle osobe živoj osobi kojoj život ili stabilno stanje ovisi od posjedovanja tog organa, pod uvjetom da davalac organa ili njegov najbliži srodnik daju pismenu saglasnost za to. U izuzetnim slučajevima i kada je identitet davaoca nepoznat, sud može izdati potrebnu saglasnost.
Sedmo: navedeni slučajevi dozvoljenog darivanja organa su valjani samo uz uvjet da se do organa nije došlo putem prodaje organa, jer se ljudski organi ne mogu prodavati, dozvoljeno je davaoca nagraditi i počastiti.
Osmo: svaku drugu situaciju darivanja i presađivanja organa potrebno je posmatrati kao pojedinačne slučajeve i prema njima kao takvim se i odrediti, te u datim okolnostima donijeti pojedinačan stav o njima.
Umjesto zaključka
Navedeno pitanje je vrlo osjetljivo obzirom da se tiče onog najvažnijeg – života ljudi. Kao i mnoge druge plemenite ideje i ova je jako zloupotrebljena. Interesi su teško pomirivi: želja za životom bolesnih i prilika za bogaćenjem pohlepnih. Uspjeh ove i sličnih u osnovi humanih ideja zavisi od povjerenja ljudi u nju. Koliko bude spremnosti da svi imamo približno jednake šanse da dođemo do potrebnog lijeka, toliko će biti i odziva davalaca. Sve ostalo može biti samo lijepa priča. Šerijat je pravda i malo je pitanja o kojima su šerijatski pravnici jednoglasni u stavu da se ovdje mora biti krajnje oprezan i davati fetvu po strožijem mišljenju. Sve u cilju očuvanja prava ljudi i onemogućavanja činjenja još veće nepravde ionako obespravljenim i siromašnim.
Autor: Senad Ćeman
Izvor:islam.ba
Religija
Prihvatanje Božije odredbe: Kada stvari krenu po zlu vjerujmo u Allahov plan
Neki se ljudi previše fokusiraju na kader (božiju odredbu) sa filozofskog aspekta i zbog toga ne ostvare prave benefite vjerovanja u kader. Da, postoje određeni aspekti kadera koji su van granica ljudskog razuma, zbog toga što smo mi ograničena stvorenja, koja pokušavamo razumijeti nešto neograničeno znanje i mudrost Stvoritelja, a to je nešto što ljudska bića nisu u stanju shvatiti u potpunosti.
Koncept kadera jasno je pojašnjen u Kur’anu i Sunnetu. Mi (muslimani) vjerujemo da Allah sve zna i da njegova moć obuhvata sve i da se ništa ne može desiti mimo Njegove volje. On nam je podario slobodnu volju da bi nas iskušao, a već unaprijed zna rezultate. Islamski koncept kadera nije fatalistički, već je zapravo ohrabrujući. Kao muslimani, mi vjerujemo da trebamo dati sve od sebe u svakom poslu, a to podrazumijeva naš porodični život, našu karijeru i naše ibadete. Trudimo se i dajemo sve od sebe, ali postoje stvari koje su van naše kontrole i zbog toga se, u pogledu rezultata, pouzdajemo u Allaha, dž.š. Prihvatamo to da Allah, dž.š., zna ono što je najbolje za nas. Kada stvari krenu po zlu, vjerujemo u Allahov plan, prihvatamo kader i čvrsto vjerujemo da je ono što se događa najbolje za nas.
Ovakvo vjerovanje je vrlo ohrabrujuće u teškim vremenima, ulijeva nam nadu i jača samopouzdanje i tjera nas da
se, umjesto na problem, fokusiramo na šanse i rješenja. Ovakav mentalni sklop je ključan za samopouzdanje.
Izvor: Ismail Kamdar „Best of Creation – An islamic guide to self-confidence“
Za Akos.ba preveo Fahrudin Vojić
akos.ba
Religija
Duhovni put ka Allahu: Zahvalnost na blagodatima
Potrudimo se da svaki dan riječima i djelima zahvaljujemo Uzvišenom Allahu na neizmjernim blagodatima koje nam je podario i razmišljajmo o tome kako blagodati koristimo – da li ih koristimo u onome što je dozvoljeno i s čime je Uzvišeni Allah zadovoljan ili ih koristimo na nedozvoljen način
Rekao je šejh Ibn Ataullah el-Iskenderi: ”Onaj ko je nezahvalan na blagodatima izlaže se njihovom nestanku, a onaj ko je zahvalan na njima vezuje ih za sebe”.
Jedna od zakonitosti Uzvišenog Allaha, preko koje teče opskrba, svaka vrsta opskrbe, jeste da zahvalnost Uzvišenom Allahu na blagodati povećava samu tu blagodat ili je zamjenjuje još boljom od nje. Rekao je Uzvišeni Allah: Ako budete zahvalni, Ja ću vam, zacijelo, još više dati. (Kur’an, Ibrahim, 7. ajet) Onaj koji zahvaljuje na blagodatima sigurno ih vezuje za sebe, jer je Allahovo obećanje naknade za zahvalu istinito obećanje.
Zahvalnost se ne iskazuje samo riječima elhamdulillahi, već se zahvalnost, također, treba iskazati i djelima. Kaže Uzvišeni Allah: Trudite se i budite zahvalni, o čeljadi Davudova! (Kur’an, Sebe’, 13. ajet) Zahvalnost djelom zahtijeva odgovore na slijedeća pitanja: Šta sam uradio s ovom blagodati? Da li sa učestvovao sa njom ili jednim njenim dijelom, u nekom dobru ili nekoj dobroj nakani? Ili sam je upotrijebio na nedozvoljen ili ružan način?
Potrudimo se da svaki dan riječima i djelima zahvaljujemo Uzvišenom Allahu na neizmjernim blagodatima koje nam je podario i razmišljajmo o tome kako blagodati koristimo – da li ih koristimo u onome što je dozvoljeno i s čime je Uzvišeni Allah zadovoljan ili ih koristimo na nedozvoljen način.
Iz knjige: Džasir Auda, Duhovni put ka Allahu, El-Kelimeh, Novi Pazar, 2012, str. 101-102.
akos.ba
Religija
Za bereket i blagostanje u kući, svaki dan, neko od ukućana, treba da…
– prouči barem jednu stranicu Kur'ana (što više to bolje)
– pročitati i po mogućnosti, naučiti jedan hadis Poslanika, a.s.
– donijeti najmanje 100 salavata i selama na Poslanika, a.s.
– izgovoriti najmanje 100 x riječ istigfara: “estagfirullah”
– udijeliti nešto sadake ( nije nužno svaki dan)
Spomenute radnje, bilo bi najbolje raditi porodično u halki, jer će tada efekat biti bolji ako Bog da.
Saudin Cokoja,prof. islamske vjeronauke
Religija
Poučna priča o mladiću koji je putovao sa Isaaom alejhiselam
Piše: Abdusamed Nasuf Bušatlić
Prenosi se da je jedan mladić tražio od Isaa, a.s., da zajedno sa njim putuje kako bi se uvjerio u njegove poslaničke mu'džize (čuda), te postao vjernik i njegov sljedbenik. Isa, a.s., mu je dozvolio i krenuli su na put. Nakon izvjesnog vremena sjeli su na jednom mjestu da se odmore.
Isa, a.s., je abdestio i ustao da klanja namaz, a svom saputniku je dao novac da ode kupiti tri somuna za ručak. On je to prihvatio, otišao je i kupio somune, ali kad se vratio Isa, a.s., je još uvijek klanjao. Mladić je bio jako gladan, nije mogao čekati dok Isa, a.s., klanja namaz, pa je pojeo jedan somun. Nakon što je Isa, a.s., klanjao, sjeli su da jedu. U toku jela Isa, a.s., je upitao mladića za treći somun, a on mu je rekao da je kupio samo dva. Nedugo zatim naišla je gazela i stala je ispred Isaa, a.s. On ju je oborio na zemlju i zaklao, a zatim je uputio dovu Allahu, dž.š., da je oživi i ona je oživjela. Misleći da će ga mu'džiza i čudo koje je vidio svojim očima natjerati da bude iskren, Isa, a.s., je ponovo upitao mladića za treći somun, a on je odgovorio: ”Allaha mi, bila su samo dva somuna.” Zatim su naišli pored rijeke i tu se odmorili. Dok su sjedili na obali rijeke, Isa, a.s., je napravio tri mala brežuljka od pijeska, a onda je uputio dovu Allahu, dž.š., i brežuljci su se pretvorili u zlato. Nakon toga ih je podijelio i rekao mladiću: ”Jedan zlatni brežuljak tebi, jedan meni, a jedan vlasniku trećeg somuna.” Tada je mladić uzviknuo: ”Tako mi Allaha, ja sam vlasnik trećeg somuna!” Pošto se uvjerio u njegovo nevjerstvo, tvrdoglavost i opijenost dunjalukom, Isa, a.s., mu je rekao: ”Nema problema, tebi pripadaju sva tri zlatna brežuljka, ali ja te napuštam i ne želim da s tobom nastavim putovanje.” Isa .a.s. je otišao svojim putem, a mladić je, sav sretan, prebacivao hrpe zlata preko svojih ruku, govoreći: ”Ovo je nevjerovatno, ovo je istinska sreća, postao sam bogat čovjek!” Dok se on radovao svom bogatstvu, naišla su trojica drumskih razbojnika i ubili ga, a zlato podijelili na tri jednaka dijela. Bili su umorni i gladni i odlučili su da se odmore i ručaju. Jednog su spremili po hranu, a druga dvojica su naložili vatru i čekali da se treći vrati sa hranom. Nakon toga je jedan od one dvojice rekao: ”Mislim da bi bilo najbolje da ubijemo našeg druga kad se vrati sa hranom i da njegov dio zlata međusobno podijelimo.” To je drugi razbojnik sa zadovoljstvom prihvatio. Što se tiče razbojnika koji je otišao po hranu, on je, razmišljajući kako da se domogne cijelog bogatstva, odlučio da u hranu stavi otrov i da se tako riješi svojih saputnika. Kada je on donio hranu, ona dvojica su odmah skočili i ubili ga. Nakon toga su podijelili njegov dio i sjeli da ručaju. Pošto je hrana bila otrovana obojica su, nakon što su se najeli, umrli.”
Dunjaluk je ahiretska njiva
Iz ove priče mogu se uzeti mnogobrojne pouke. Prva od njih jeste prolaznost ovog svijeta koju musliman i muslimanka uvijek moraju imati na umu. Dunjaluk je ahiretska njiva, a nije kuća vječnog ostanka. On je od početka do kraja samo jedan trenutak, poslije kojeg neminovno dolazi dan u kojem će se ljudi sjećati tog života i gorko se kajati što ih je taj prolazni užitak obmanuo. Opisujući dunjaluk, Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: ”Njegov početak je zaokupljenost srca njime, a njegov kraj je konačni nestanak. Za njegov halal će se polagati račun, a za haram slijedi kazna. Ko ga bude imao u izobilju bit će iskušan, a ko bude čeznuo za njim osjetit će žalost i tugu.”
Ljudska pohlepa je nezasita
Druga pouka iz ove priče jeste nezasitna ljudska pohlepa za dunjalukom i njegovim čarima, ukrasima i bogatstvom. Sa te strane dunjaluk je uistinu iskušenje zbog kojeg veliki broj ljudi tumara u tminama zablude i nevjerstva i zbog njega su spremni da pogaze sve moralne principe i da se upuste u najveće grijehe.
Opisujući ovaj svijet, jedan islamski učenjak je rekao: ”Dunjaluk je poput zmije, njegova vanjština je glatka i nježna, a njegova nutrina krije smrtonosni otrov od kojeg strahuju razboriti, a oni koji posjeduju dječiju pamet ne obraćaju pažnju na njega.” Istinu je rekao Muhammed, s.a.v.s.: ”Kada bi čovjek imao jednu dolinu zlata on bi poželio da ima drugu, i treću. Zaista čovjeka ne može zasititi ništa osim zemlja.”
Šta posiješ to ćeš i požnjeti
Treća pouka jeste način iskorištavanja dunjalučkih blagodati. Islam ne zabranjuje rad, niti stjecanje bogatstva. U Kur'anu se spominje da je Allah dž.š. podučio Davuda, a.s., izrađivanju pancira i obradi metala, Zekerija, a.s., bio je stolar, Muhammed, s.a.v.s., je čuvao ovce i bavio se trgovinom, itd. Sve to upućuje na zaključak da je zarađivanje za život vlastitim rukama i trudom vrlina i osobina istinskih vjernika.
Seid ibn Musejjeb je rekao: ”Nema dobra u onom čovjeku koji ne radi da bi vratio dug ako je dužan i da bi zaštitio svoju čast i obezbjedio sebi i svojoj porodici sredstva za život.” Abdurahman ibn Eslem prenosi da je rekao poznatom učenjaku Ebu Hazimu: ”Ja osjećam nešto što me rastužuje.” Ebu Hazim je upitao: ”A šta je to?” Odgovorio sam: ”Ljubav prema dunjaluku.” On mi je onda rekao: ”Znaj sinko, da ja sebe ne korim zbog ljubavi i naklonosti koju ju je Allah stvorio u nama, a Allah je dao da volimo dunjaluk. Mi trebamo sebe koriti onda kada nas ta ljubav navede da radimo ono što Allah mrzi i da ne izvršavamo ono što Allah voli. U suprotnom, ljubav prema dunjaluku ne škodi.”
saff.ba
Religija
Prvi imam Aja Sofije danas predvodi džuma-namaz u bihaćkoj Fethiji
Prvi imam Aja Sofije Ferruh Mustuer sutra će predvoditi džuma-namaz u Fethiji – bosanskoj Aja Sofiji u Bihaću.
Fethija je sagrađena 1266. godine u gotičkom stilu te je i jedna od rijetkih evropskih džamija u gotičkom arhitektonskom stilu.
Današnja Fethija džamija se smatra najstarijom građevinom gotičkog stila na području Bosne i Hercegovine. Proglašena je za nacionalni spomenik BiH, a Krajišnici je zadnjih godina nazivaju i bosanskom Aja Sofijom, zbog njene historije.
Osmanska vojska, koju predvodi segedinski sandžak-beg Hasan-paša Predojević, zauzima Bihać juna mjeseca 1592. godine i tad crkva postaje džamija. Takva je bila praksa i šire, slično se desilo u s crkvom u Beogradu 1521. godine pa sa crkvom sv. Luke u Jajcu, sv. Petra u Livnu, sv. Barbare u Bihaću, pa tako i sa crkvom sv. Ante u Bihaću. Zato je ponijela ime Fethija (Osvojena).
Na Fethiji džamiji nalaze se dva natpisa. Stariji je smješten u podnožju munare i isklesan u kamenoj ploči. Ispod toga je manja ploča sa datumom.
Adnan Bajrić, inicijator posjete zainteresirao je prvog imama Aja Sofije tokom jednog susreta u Istanbulu, pokazujući kako je nastalo poređenje Aja Sofije u Istanbulu koja je 24. jula 2020. godine, nakon 86 godina ponovo otvorena za vjerske obrede i Fethije, koja nikada nije bila zatvorena – muzej, nego uvijek aktivna džamija.
A to poređenje među prvima je podržao i Abdul Aziz, imam Fethije i Kenan Šurković, glavni urednik časopisa Islamic Arts Magazine.
Religija
Krajiški gradić čuva najstariju i najveću drvenu evropsku džamiju sagrađenu bez ijednog eksera
Sve vrijeme obnove temelja u njoj se i dalje klanjalo. Proglašena je nacionalnim blagom BiH.
-
Smrtovniceprije 7 dana
Na ahiret preselila Bajrić (rođ. Hadžalić) Fatima -Babica
-
Smrtovniceprije 22 sata
Na ahiret preselila Ćoralić (rođ. Mustedanagić) Zuhra
-
Svijet / Zanimljivostiprije 7 dana
Izraelski ministar odbrane se oglasio nakon žestokih udara po Jemenu: “Naša duga ruka će doći do vas”
-
BiHprije 6 dana
Doktor Peško: Čuo sam se s Dodikom, kaže da ima potrebu da podriguje, savjetujem mu da nigdje ne putuje
-
Smrtovniceprije 6 dana
Na ahiret preselio Mujanić (Midhet) Faruk
-
Smrtovniceprije 5 dana
Na ahiret preselila Topić (rođ. Selimović Mehe) Zuhra