Connect with us

Religija

Šerijatski stav o abortusu

Published

on

 

Šerijatski pravnici prilikom definiranja stava o abortusu uzimaju u obzir slijedeće dvije okolnosti:

 

Prva: abortus nakon udahnuća duše u plod je zabranjen (haram) po jednoglasnom stavu (idžma) islamskih pravnika.

Advertisement

Druga okolnost: abortus prije udahnuća duše u plod je:
dozvoljen (džaiz) kod hanefija i šafi‘ija;
dozvoljen prije četrdesetog dana trudnoće kod hanbelija;
apsolutno zabranjen kod malikijskih pravnika kao i kod dijela šafi‘ijskih i hanbelijskih pravnika.

U odnosu na starosnu dob zametka u materici, islamski pravnici pitanje abortusa posmatraju kroz slijedeće tri faze:
– Prva faza: abortus nakon stotinu dvadeset dana od početka trudnoće smatra se nedozvoljenim ubistvom (katlun-nefs elleti harremellah).

Prema pouzdanim hadisima duša biva udahnuta u plod nakon navršenih stotinu dvadeset dana trudnoće, kao što je hadis kojeg prenosi Ibn Mes’ud, r.a.: “Pričao nam je Allahov Poslanik, a.s., a on je istinoljubiv i istinu govori: ‘Čovjek se stvara u utrobi majke četrdeset dana kao sjeme (nutfe). Zatim bude isto toliko vremena zakvačak (‘aleka), pa bude isto toliko kao gruda mesa (mudga). Zatim Allah pošalje meleka da mu udahne dušu, i naredi da mu zapiše četiri stvari: nafaku, dužinu života, njegova djela i hoće li na Ahiretu biti nesretan ili sretan…“ (muttefekun alejhi). Konsenzusom islamskih učenjaka (idžma) abortus nakon tog perioda nije dozvoljen, osim u dva slučaja:
ako pouzdani medicinski nalazi pokažu da je majka životno ugrožena nastavkom trudnoće;
ako se utvrdi da je nastupila smrt ploda u maternici.
– Druga faza: abortus u periodu kraćem od stotinu dvadeset, a dužem od četrdeset dana trudnoće smatra se, prema mišljenju većine islamskih učenjaka (džumhur), zabranjenim (haram) iako Šerijat taj čin ne tretira jednako ubistvu (katlu-n-nefs).

– Treća faza: abortus u periodu kraćem od četrdeset dana trudnoće je, također, zabranjen (haram) po mišljenju većine klasičnih islamskih pravnika i savremenih šerijatskih akademija prava. Na temelju ovog mišljenja se danas daju fetvu po ovom pitanju, smatrajući da:
abortus nije dozvoljen u različitim fazama, osim iz opravdanog šerijatskog razloga i u krajnje ograničenim slučajevima;
abortus u trećoj fazi, u periodu do četrdesetog dana trudnoće, dozvoljen je (džaiz) samo u slučaju legitimnog šerijatskog interesa (masleha) ili otklanjanja očekivane štete (darer mutevekka’a). Nije dozvoljen (gajru džaiz) abortus u ovoj fazi iz bojazni od poteškoća u odgoju djece ili ubjeđenja da je dovoljno to što supružnici imaju od djece.
Islamski učenjaci danas daju fetvu prema gore navedenim fazama, vodeći se time da je abortus štetan po potomstvo, da otvara vrata neredu koji treba prevenirati, shodno 205. ajetu sure El-Bekare: „…nastoji napraviti na Zemlji nered,  ništeći usjeve i potomstvo. – A Allah ne voli nered!“

Advertisement

Na pitanja o abortusu u više navrata je odgovarao i fetva-i-emin IZ u BiH dr. Enes Ljevaković. Odgovori se mogu pogledati na internet stranici: www.rijaset.ba na pitanja naslovljena kao: Asistiranje pri obavljanju abortusa; Abortus u 4. sedmici zbog zdravlja; Abortiranje malformisanog djeteta; Zlostavljanje i abortus; Abortus zbog komplikacija; Stav o abortusu; Abortus; Kefaret za abortus i dr.

Keffaret za abortus

Na pitanje da li je moguće ili je obavezno platiti kefaret (iskup) za namjerno učinjen abortus, fetva-i-emin je odgovorio: „Prema stavu našeg mezheba za namjerno izazvani abortus nije obavezan keffaret, ali je preporučen.

Neke pravne škole (šafi‘ije i hanbelije) smatraju da je keffaret u ovom slučaju obaveza, a ne samo preporuka. Keffaret se ne sastoji u plaćanju, nego u postu dva mjeseca uzastopce, kako se navodi u suri En-Nisa’, 92. ajet. Abortus je zabranjen bez opravdanog razloga u bilo kojoj fazi života zametka, a nakon 120 dana od momenta začeća  apsolutno je zabranjen osim u krajnjoj nuždi, radi spasa života majke.

Advertisement

Za namjerno izazvani abortus neophodno je učiniti teobu i istigfar – pokajanje i traženje oprosta grijeha od Allaha.“

Iz navedenog se može jasno uočiti intencija (mekasid) Šerijata da se abortus ne čini osim u iznim slučajevima krajnje nužde i uvažavanja dijagnoze pouzdanih ljekara o zdravstvenom stanju majke i djeteta. Kao i to da oni koji izaberu abortus iz straha za nafakom čine grijeh i krše zabranu iz 31. ajeta sure El-Isra: „Ne ubijajte djecu svoju iz straha od neimaštine, i njih i vas Mi hranimo, jer je ubijati njih doista veliki grijeh.“
Prema pozitivnim zakonskim regulativima u BiH, prekid trudnoće se može izvršiti do navršene desete sedmice trudnoće. Izuzetno se može izvršiti i nakon desete sedmice kada je:
– majka teško zdravstveno ili životno ugrožena,
– moguće na osnovu medicinsko-naučnih saznanja utvrditi da će se roditi dijete sa teškim tjelesnim ili duševnim nedostacima,
– do začeća došlo izvršenjem krivičnog djela.

Abortus nakon počinjenog bluda

Ukoliko je plod nastao kao posljedice počinjenog bluda, onda se uz grijeh činjenja bluda činom abortusa, radi uklanjanja rezultata zinaluka, čini jasno neprijateljstvo i prelazak Allahovih granica (hududullah), o čemu se u 1. ajetu sure Et-Talak kaže: „ …To su Allahovi propisi. Onaj koji Allahove propise krši – sâm sebi nepravdu čini. Ti ne znaš, Allah može poslije toga priliku pružiti.“

Advertisement

Abortus u slučaju malformisanog djeteta

Po pitanju medicinskog nalaza koji ukazuje na ozbiljne poteškoće u razvoju ploda i mogućeg deformiteta djeteta nakon poroda, islamski pravnici, općenito gledajući, ne dozvoljavaju uvijek niti kategorički zabranjuju opciju abortusa, ostavljajući postupanje po savjesti i na izbor supružnicima da u dogovoru sa pouzdanim ljekarima donesu vlastitu odluku, oslanjajući se na Allaha i jačinu vlastitog imana.

U praksi, fetva po ovom pitanju se daje po svakom posebnom slučaju, uz uvažavanje liječničke dijagnoze, uz redovnu preporuku da abortus bude izbor samo u krajnjoj nuždi (darura).

Autor: Senad Ćeman

Advertisement

islam.ba

Nastavi čitati
Advertisement

Cazin

Ko je bio hafiz Murat(d)-ef. Pozderac

Published

on

HAFIZ MURAT(D)-EF. POZDERAC 

Rođen je 1862. godine u Cazinu i potomak je poznate aginske porodice Pozderaca.

Otac mu je bio  hadži Alija Pozderac, kojeg su u narodu zvali „Crni. 

Bio je bogat i utjecajan čovjek u Cazinskoj krajini još u doba osmanske, a kasnije i austrougarske vladavine u Bosni i Hercegovini ( Ljubović, 2018: 194)

Advertisement

Bio je zastupnik u općinskom vijeću u Cazinu od 1905.45 do 1917. godine, a od 1917. godine obnašao je funkciju podnačelnika u Cazinu. 

Pored toga bio je i član Kotarsko vakufsko-mearifskog povjerenstva u Cazinu, te poznati trgovac iz Cazina.

 Bio je veliki dobrotovor, koji je između ostalog pomagao rad Gajreta, a davao je i dobrovoljne priloge za pomoć udovicama, ratnim vojnim invalidima i siročadi iz Prvog svjetskog rata, te za rad Crvenog križa u Cazinu.

Nakon inspekcije nastavnih zavoda u Cazinskom kotaru ustanovio je Mufti ef. iz Bihaća, da su u vrlo lošem stanju zgrade ibtidaija u Tržcu, Ostrožcu, Cazinu i Pećigradu, sibjan mekteba u Polju i Prošićima, džamije u Pištalinama i Polju i munara Gradske džamije u Cazinu.

Advertisement

Zbog toga reisul-ulema Čaušević preporučuje članu vakufskog povjerenstva hafizu Muradu ef. Pozdercu i drugima da se stara munara odmah sruši, jer je pogibeljno ostaviti je u takvom stanju i da se druga od kamena ili betona izgradi.  

Bio je uzoran trgovac i u svome poslu je uvijek prednjačio.

Uz to bio je i kavi hafiz i svakog ramazani-šerifa 45 godina učio je napamet mukabelu u Gradskoj džamiji u Cazinu i to ridaen li-llahi. Umro je 1930. godine ( Bajrić, 1964: 571). Imao je tri žene, Fatimu, Meleću i Hasibu i iza sebe je ostavio mnogo djece i sve ih je školovao i lijepo islamski odgojio.

Najpoznatiji Murat-agin sin bio je narodni heroj Nurija Pozderac.

Advertisement

Rođen je u Cazinu 15. januara 1892. godine i bio je član Jugoslavenske muslimanske organizacije (JMO), bio je poslanik u Skupštini Kraljevine Jugoslavije i potpresjednik Ustavnotvorne skupštine Kraljevine Jugoslavije. U toku Drugog svjetskog rata održano je Prvo zasjedanje Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ) u Bihaću 26. i 27. novembra 1942. godine na kojem je Nurija Pozderac izabran za potpresjednika Prvog zasjedanja AVNOJ-a, a poginuo je u okolici Tjentišta u bitci na Sutjesci 12. juna 1943. godine.

Izvor:medresa-cazin.ba

Novi Muallim  2024. Tradicija učenja hifza u Bihaću i Cazinskoj Krajini

autori mr.historije Amel Redžić, dr.hfz. Rifet Šahinović

Advertisement
Nastavi čitati

Religija

Šta trebamo znati o melekima?

Published

on

Meleki su posebna vrsta Allahovih stvorenja.

Stvoreni su od svjetlosti i imaju mogućnost da uzmu oblik ili pak da se pretvore u nečiji lik. Uzvišeni Allah stvorio ih je isključivo da bi Mu ibadet činili i da bi Njegove odredbe u svemiru izvršavali. Ne opiru se Allahovoj naredbi i izvršavaju ono što im On naredi. Nikada ne odbijaju Božiju naredbi. Njemu ibadet čineći nikada ne malaksavaju. Meleki su mnogobrojni i njihov broj zna samo Allah Uzvišeni.

Neki od meleka poznati su po svojim imenima. Obaveza je vjerovati u njih i u ono što se navodi da oni rade, dočim velika većina nisu poznati po svojim imenima i svojim zaduženjima, ali je obaveza vjerovati u njih općenito. Za njih veli Uzvišeni: ,, A meleki su samo robovi poštovani. ” (El – Enbija, 26.)

S obzirom na to da su meleki sazdani od svjetlosnih tijela, ljudi ih ne mogu vidjeti, jer to Svemogući Allah nije omogućio našem vidu.

Uzvišeni je učinio da su meleki po svojoj veličini i snazi iznad džina i ljudi.

Kaže Uzvišeni: ,, O, vi koji vjerujete, sebe i porodice svoje čuvajte od vatre čije će gorivo ljudi i kamenje biti, i o kojoj će se meleki strogo i snažno brinuti, koji se onome što im Allah zapovijedi neće opirati, i koji će ono što im se naredi izvršiti. ” (Et – Tahrim, 6.)

Advertisement

Allah je stvorio meleke u lijepom obliku sa mogućnošću poprimanja drugih oblika i pojavljivanja u ljudskom liku, kao što se melek Džibril pojavio Merjemi u ljudskom liku.

Kaže Uzvišeni: ,, Mi smo k njoj meleka Džibrila poslali, i on joj se pokazao u liku savršeno stvorena muškarca. ” (Merjem, 17.)

Razliku se po broju i veličini krila. Kaže Uzvišeni: ,, Hvaljen neka je Allah, Stvoritelj nebesa i Zemlje, koji meleke sa po dva, tri i četiri krila čini izaslanicima; On onome što stvara dodaje što hoće, On, uistinu sve može. ” (Fatir, 1.) Buharija i Muslim bilježe hadis od Abdullaha ibn Mesuda, r.a., da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., vidio Džibrila u noći Israa sa 600 krila.

Meleki su bespolna bića. Po ovom pitanju zalutali su arapski mušrici koji su tvrdili da su meleki ženskog spola. Uzvišeni Allah im je uzvratio na ovo rekavši: ,, Oni meleke koji su robovi Svemilosnog ženskinjem smatraju. Zar su oni prisustvovali stvaranju njihovom? – njihova će tvrdnja biti zapisana i oni će odgovarati! ” (Ez – Zuhruf, 19.)

Advertisement

Meleki ne jedu, ne piju, ne udaju se, ne žene se i nemaju poroda. Meleci se ne umaraju i nije im dosadno. Oni su bezgriješna bića. Meleki su časni i čestiti robovi. Kaže Uzvišeni: ,, U rukama izaslanika časnih, čestitih. ” (Abese, 15 – 16.)

U navedenom ajetu riječ ”sefere” podrazumijeva ”Allahove izaslanike Njegovim Poslanicima” , a riječi ”kirami berere” znače ”plemenite naravi i besprijekorno čistih i dobrih dijela”.

Meleci su veoma uredni u svim stvarima. Na to ukazuje i njihova poredanost u safove pred Uzvišenim Allahom: ,, …na Dan kada Ruh i meleki budu u redove poredani, kada će samo onaj kome Svemilosni dozvoli govoriti, a istinu će reći. ” (En – Nebe, 38.)

Ruh je Džibril.

Advertisement

Muslim bilježi od Džabira ibn Semure, r.a., da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: ,, Zar se nećete poredati u safove, kao što se meleki poredaju kod svog Gospodara? ” ashabi rekoše: ,, A kako se meleki poredaju kod svog Gospodara? ” on odgovori: ,, Upotpune prve safove i zbiju se u njima. ”

Meleki su mnogobrojna stvorenja i njihov broj zna jedino Onaj koji ih je stvorio. Kaže Uzvišeni: ,, A vojske Gospodara Tvoga samo On zna.” (El – Muddessir, 31.)

Meleki imaju imena, ali mi znamo samo mali broj njih. Navest ćemo imena meleka koja su spomenuta u ajetima i vjerodostojnim hadisima:

Džibril i Mikail melek

Kaže Uzvišeni Allah: ,, Reci: Ko bude neprijatelj Džebrilu, pa on Allahovom voljom tebi na srce stavlja Kur’an, potvrđujući istinitost onoga od prije, kao putokaz i radosnu vijest vjernicima. Ko je neprijatelj Allahu, melecima Njegovim i poslanicima Njegovim i Džibrilu i Mikailu – pa, Allah je, doista, neprijatelj onima koji ne vjeruju! ” (El – Bekare, 97-98.)

Advertisement

Israfil
Israfil je melek koji će puhnuti u sur. Džibril, Mikail i Israfil su meleki koje je Allahov Poslanik, a.s., spominjao u svojoj dovi koju je učio kada bi klanjao noću. Muslim bilježi u svojem Sahihu od Aiše, r.a., da je rekla: ,, Kada bi Allahov Poslanik, a.s., ustao noću da klanja, otpočinjao bi namaz ovom dovom: , Allahu, Gospodaru Džibrila, Mikaila i Israfila, Stvoritelju nebesa i Zemlje, Poznavaoče skrivenog i nevidljivog, Ti sudiš među Svojim robovima u onome u čemu se oni railaze. Uputi me na Istinu u onome u čemu se oni razilaze, s tvojom dozvolom. Zaista, Ti upućuješ onoga koga hoćeš na Pravi Put. ‘ ”

Malik
Malik je čuvar Vatre. Kaže Uzvišeni Allah o stanovnicima Vatre: ,, Oni će dozivati: , O, Malik! Neka Gospodar tvoj učini da umremo! ‘ ” (Ez – Zuhruf, 77.)

Munkir i Nekir
Potvrđeno je vjerodostojnim hadisima da su dva meleka koja će ispitivati mrtve u kaburima zovu Munkir i Nekir.

Harut i Marut
Iz ajeta se primjećuje da ih je Allah poslao kao iskušenje ljudima u jednom periodu. O njima su nanizana mnoga kazivanja, ali ništa od toga nije potvrđeno Kur’anom i Sunnetom.

Advertisement

Dužnosti meleka

Tekstovi Kur’ana i Sunneta ukazuju na to da meleki obavljaju velike i brojne poslove na nebesima i na Zemlji. Brojnost tih poslova i dužnosti ne može dosegnuti niko mimo Uzvišenog Allaha. Meleki su kvalifikovani prema poslovima kojima ih je Uzvišeni Allah zadužio:

1. Meleki zaduženi da nose Arš.
2. Melek zadužen za objavu (Džibril, a.s.).
3. Meleki zaduženi za džennetske kapije:
4. Meleki zaduženi za džehenemske kapije.
5. Melek zadužen za kišu, vjetar i oblake. To je melek Mikail sa svojim pomagačima.
6. Melek zadužen za puhanje u rog – sur. To je melek Israfil.
7.Melek brda, itd.

Veza između meleka i ljudi

Advertisement

Veza između meleka i Ademovog potomstva je čvrsta. Neki od njih bdiju nad nama dok smo još u majčinom stomaku, neki su zaduženi da nas paze i čuvaju, neki od njih zapisuju naša djela i postupke, neki od njih podstiču nas na dobro, a neki nam uzimaju dušu kada nam dođe smrtni čas. U nastavku slijedi pojašnjenje navedenog.

Meleki zaduženi za zametak u materici.

Meleki zaduženi da čuvaju i paze čovjeka.

Kaže Uzvišeni: ,, Uz svakog od vas su meleki, ispred njega i iza njega, – po Allahovoj naredbi nad njim bdiju. ” (Er – Rad, 11.) Tumač Kur’ana Ibn Abass, r.a., objašnjava da riječ ”muakkibatun”, koja je upotrebljena u ovom ajetu, označava meleke koje je Allah stvorio da čuvaju čovjeka od onoga što je ispred i iza njega a kada dođe Allahova odredba, ono što je Allah odredio da će ga zadesiti, oni ga ostave.

Advertisement

Meleki zaduženi za čuvanje (bilježenje) djela Ademovih potomaka.

Kaže Uzvišeni Allah: ,, A nad vama bdiju čuvari, kod Nas cijenjeni pisari, koji znaju ono što radite. ” (El – Infitar, 10-12) Allah je za svakog zadužio dva prisutna meleka koja se od njeg ne odvajaju i koji pišu njegova djela i riječi (Kaf, 17-18.)

Meleki zaduženi da podstiču Allahove robove na dobro.
Allah je za svakog čovjeka zadužio pratioca (karina), meleka koji ga podstiče na dobro i pobuđuje u njemu želju za njim, a zadužio je pratioca džina koji ga podstiče na zlo i uljepšava mu ga.

Meleki zaduženi za uzimanje duša ljudima.

Advertisement

To je Melek smrti koji je zadužen da odvaja duše i predaje ih drugim melekima koji su s njim da je odnesu do neba po Božijoj naredbi. Kaže Uzvišeni: ,, Reci: Melek smrti, koji vam je za to određen, duše će vam uzeti, a poslije ćete se Gospodaru svome vratiti. ” (Es – Sedžde, 11.)

Meleki počesto nevjernicima i zločincima po zasluzi uzimaju duše grubo bez ikakve samilosti i obazrivosti, dok duše vjernika uzimaju blago i nježno.

Svaki vjernik je dužan da besprijekorno vjeruje u navedeno, jer je vjerovanje u Allahove meleke temeljni šart islamskog vjerovanja (imana).

Za Akos.bA priredio: Admir Iković

Advertisement

akos.ba

Nastavi čitati

Religija

Prve riječi koje je izgovorio prvi čovjek na zemlji, Adem a.s.?

Published

on

Prve riječ koje je izgovorio prvi čovjek Adem a.s. Allahu, svom Stvoritelju  jesu ”elhamdulillah’‘ hvala Allahu. To se desilo nakon što je Uzvišeni Allah udahnuo dušu u prvog čovjeka Adema i kad je duša došla do grla Adem a.s. je kihnuo pa su mu meleki rekli da kaže ”elhamdulillah” Hvala Allahu pa je on izgovorio elhamdulillah

Prve riječi koje je Adem izgovorio prem stvorenjima jesu ”Es-selamu alejkum”, kojim ga je podučio Allah dželle šanuhu.

Bilježi Buharija od Ebu Hurejre, r.a., da je Allah, dž.š., stvorio Adema visokog 60 laktova, zatim mu je rekao: “Idi i poselami onu skupinu meleka, pa poslušaj kako će ti odgovoriti i neka to bude pozdrav tvoj i tvoga potomstva.” Pa je otišao i rekao: “Es-selamu alejkum!” Odgovorili su mu: ” Ve alejkumu selam ve rahmetullah!”.

Nastavi čitati

Religija

Poučna priča: Gospodaru ne dozvoli da tvoje blagodati spoznamo nakon što ih izgubimo!

Published

on

Prije nekoliko noći, u krevet sam legla nešto kasno iza ponoći. Onako umorna, čitajući po ko zna koji put ono što bi inače čitala pred spavanje, razmišljam da li naviti alarm u pola pet ili u pet. Navih ga u pet sati, mada mi je ovaj umor, koji sam osjećala cijelim tijelom, nagovještavao da će moj sabah otići  ”po stranu”.

Duboko u sebi sam osjećala neku tugu zbog činjenice da sam sebi dozvolila toliki umor i iscrpljenost, te ću zbog toga možda i propustiti po meni najljepši početak dana. I tako sam i zaspala.. razmišljajući.

Negdje pred zoru otprilike, usnila sam jednu od najjačih opomena, usnila sam jedan od najtežih snova. Sanjala sam da sam izgubila majku! Moju dušu, moje sidro, moju radost, moju utjehu, moje ohrabrenje.. I evo još uvijek osjećam tegobu, tugu i zahvalnost do sad ne viđenu. Tačno par minuta prije alarma sam se trznula kao nikada do tada. Sva zadihana, prepadnuta, sretna što je ipak bio san. Ugasim alarm i ustanem, nikad lakše do tada, nikad zahvalnije nego tada. Sretna jer mi je Onaj koji uputu daje poslao poruku kroz san. Sretna jer mi je Onaj koji olakšanje daje, olakšanje poslao sa prvim buđenjem.

Smatram ovo kao jednu veliku poruku Njegovu i sretna sam jer me ”udario” (opomenuo) tamo gdje me najviše boli, tamo gdje sam najslabija.

Advertisement

Hvala Mu jer mi je sa ovim snom osigurao prvi dnevni ibadet, a prema riječima našeg Poslanika Muhammeda (neka je salavat i selam na njega), taj dan sam osigurala i Njegovu garanciju.

Nakon sabaha, nisam mogla zaspati. U meni je još uvijek skakutala doza straha zbog sna.

Malo kasnije, uzela sam telefon i još uvijek drhtavim rukama,  ukucala majčin broj.

”Halo. Otkud ti ?”..kazala mi je.

Advertisement

”Ma evo malo poranila, ljepše se osjećam kad mi dan počne rano. Jesi li dobro ?”, upitah je.

”Dobro je, hvala Bogu.  Jutros sam baš dobro. Ne osjećam nikakve bolove i nema one ukočenosti u nogama kao obično. Kako si ti ? Kako si spavala? ”

”Nikad bolje majčice..nikad bolje. Čujemo se poslije, ako Bog da. Odoh se spremati za fakultet. Ljubim te.”

Osjetih duboko u sebi neopisivu radost, olakšanje, zahvalnost.. Suze olakšanja i sreće kao potok krenule su niz obraze.

Advertisement

akos.ba

Nastavi čitati

Religija

Šta se ne bi trebalo raditi za Kurban bajram: vjerske i društvene preporuke

Published

on

By

Kurban bajram, jedan od dva velika praznika u islamu, donosi posebnu atmosferu svečanosti, solidarnosti i duhovne povezanosti. Ipak, mnogi vjernici u tom danu, svjesno ili nesvjesno, zanemare određene običaje i preporuke koji oblikuju njegov puni smisao. U nastavku su istaknute prakse koje bi, prema mišljenju islamskih učenjaka i tradiciji muslimanskih zajednica, trebalo izbjegavati kako bi se praznik dočekao i proveo dostojanstveno.

1. Prespavati sabah-namaz

Sabah-namaz na jutro Bajrama ima posebno mjesto u duhovnosti prazničnog dana. Vrijeme između sabah i bajram-namaza tradicionalno se koristi za ibadet, zikr i pripremu. Propuštanje ovog namaza oduzima vjerniku važan duhovni početak blagdana.

2. Kašnjenje na bajram-namaz

Dolazak na bajram-namaz u posljednji trenutak znači propustiti važne poruke iz hutbe. Prema hadisu, Poslanik Muhammed, a.s., išao bi rano na bajram-namaz, hodajući, te se vraćao drugim putem – simbolično ukazujući na svečanost i posebnost dana.

3. Kasno davanje sadekatu-l-fitra

Premda se sadekatu-l-fitr daje uoči Ramazanskog bajrama, princip blagovremenog ispunjavanja vjerskih obaveza vrijedi i za druge prilike. Izbjegavanje odgađanja bilo koje obaveze, naročito u blagdanskim danima, preporučuje se kao pokazatelj ozbiljnosti u vjeri.

Advertisement

4. Zanemarivanje porodice u jutarnjim satima

Prvi bajramski zagrljaji, osmijesi i čestitke trebaju pripasti članovima porodice. Islamski učenjaci ukazuju da porodica ima prednost u pažnji i blagdanskoj atmosferi. Odlazak kod prijatelja, rodbine i komšija može uslijediti kasnije u toku dana.

5. Ostaviti nekoga da praznik dočeka sam

Praznik bi trebao biti vrijeme okupljanja i solidarnosti. Osobe koje su same – poput studenata, starijih, bolesnih ili onih koji nemaju porodicu – ne bi trebalo zaboraviti. Poziv u dom ili bajramska posjeta mogu imati ogroman emotivni značaj.

6. Nepripremljena odjeća i tijelo

Preporučeno je da se za Bajram obuku najljepši komadi odjeće koje osoba posjeduje. Kupanje (gusul), čista odjeća i dostojanstven izgled odražavaju poštovanje prema prazniku, kao i spremnost za duhovnu i fizičku čistoću.

7. Nepripremljen dom, dvorište i džamija

Čišćenje doma, avlije i džamijskog harema dio je pripreme za Bajram. Time se simbolično nastavlja proces čišćenja tijela, prostora i namjera koji je prethodio u danima posta i priprema za klanje kurbana.

Advertisement

8. Izostavljanje poklona

Darivanje za Bajram, naročito djece, doprinosi radosti i uspomenama koje traju cijeli život. Pokloni ne moraju biti skupi – pažnja i simbolika su ono što ostavlja trag.

9. Ignorisanje bajramske sergije

Sergija je prilika da se doprinese održavanju džemata i zajedničkih aktivnosti. U mnogim sredinama postoji običaj da roditelji djeci daju novac za sergiju, čime ih podučavaju vrijednostima darivanja.

10. Zaboraviti komšije

Podjela kurbanskog mesa, bajramluci ili čestitka komšiji dodatno jačaju veze među ljudima. Neprimjereno je preskakati pojedine komšije, čak i ako odnosi nisu najbolji. Praznik je prilika za pomirenje i pokazivanje širine duha.

11. Preskakanje selama

Islamska praksa predviđa da se svakoj čestitki prethodi sa „Esselamu alejkum“. To je pozdrav mira i sigurnosti, i dio je blagdanske etike. Tek nakon selama slijedi bajramska čestitka.

Advertisement

12. Izostanak posjeta

Porodične i prijateljske posjete su tradicionalan način obilježavanja Bajrama. Posebna pažnja posvećuje se bolesnima, starijima i onima u domovima i bolnicama. To je prilika za obnovu međuljudskih odnosa koji često izblijede zbog svakodnevnih obaveza.

13. Neposjećivanje mezarja

Posjeta mezarju uoči ili tokom Kurban bajrama u mnogim sredinama predstavlja uvažavanje prošlih generacija. Praksa podrazumijeva učenje dove, čišćenje mezara i prisjećanje onih koji više nisu s nama.

14. Neprimjereno odlaganje otpada nakon klanja kurbana

Kurban bajram sa sobom nosi i posebne higijenske obaveze. Neodgovorno odlaganje ostataka nakon klanja kurbana predstavlja ozbiljan problem u mnogim sredinama. U islamskom učenju čistoća je vrlina, a štetiti zajednici, okolini i javnom zdravlju ne samo da je neetično, nego i vjerski pokuđeno. Lokalni propisi i vjerske preporuke nalažu pravilno sakupljanje, pakovanje i odvoz organskog otpada u saradnji sa komunalnim službama.

15. Povezivanje Bajrama sa neprimjerenim zabavama

Islamska zajednica i vjerske institucije redovno upozoravaju da je spajanje Bajrama s kafanskim ambijentima, alkoholom ili zabavama koje su u suprotnosti s islamskim normama – neprihvatljivo. U zvaničnoj fetvi stoji da je to vid zloupotrebe vjerskih simbola i praznika.

Advertisement

Zaključak:
Kurban bajram je dan milosti, reda i dostojanstva. Pored žrtvovanja kurbana, važni su i međuljudski odnosi, briga o drugima, dostojanstveno ponašanje i poštovanje vjerskih vrijednosti. Pridržavanje adaba (lijepih običaja) doprinosi punini praznične radosti i svjedoči o kulturi i ozbiljnosti u vjeri.

N1

Nastavi čitati

BiH

Reis Kavazović u bajramskoj hutbi apelovao za mir i zaustavljanje prolijevanja krvi nevinih u Gazi

Published

on

By

Reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović jutros je, tokom bajramske hutbe iz Gazi Husrev-begove džamije u Sarajevu, pozvao na mir i pružanje prilike unesrećenim ljudima u svijetu da dostojanstveno obilježe Bajram.

“Apeliramo na razumne ljude u svijetu: zaustavite prolijevanje krvi nevinih ljudi, djece i staraca. Nakon Holokausta i genocida u Srebrenici, vaša ljudska i moralna odgovornost je velika. Ne možete je izbjeći, jer od nje zavisi opstanak svih nas. Od vas se očekuje da spasite Ismaila naših dana, narod Gaze”, poručio je reisul-ulema.

Između ostalog, naglasio je kako je spašavanje ljudi od pogibelji, fizičke ili duhovne, najuzvišeniji čin vjere, čin čiste bogobojaznosti.

“Svaki naš napor i žrtva da se pomogne ljudima, da se čuva domovina, da se popravi stanje u zajednici, da se ispuni preuzeta obaveza prema ljudima, da se sačuva ljudsko dostojanstvo, da se otkloni neka nevolja od ljudi, u realnom životu jeste kurban, žrtvovanje za viši cilj života”, kazao je reisul-ulema.

Jasno je poručio da je briga o svojoj porodici, svom domu i domovini, dužnost svakog muslimana.

Advertisement

“Naša povijest puna je primjera odvažnih muževa, koji su svojom hrabrošću, žrtvom i odlučnošću, mijenjali tok povijesti našeg naroda i zemlje. Prilika je ovo da se prisjetimo mnogih naših slavnih predaka, bosanskih gazija i šehida, i njihovih djela, koji su stameno stajali na braniku domovine. Tako je i nastala ona poznata izreka hrabrog bosanskog valije Abdullah-paše Sarajlije: ‘Baš vererum, bir taš verem’ (I glavu ću dati, a kamena jednog ne dam). Neka njegove riječi budu naša zakletva domovini”, poručlio je reisul-ulema.

Govoreći o propisima hadža i kurbana, reisul-ulema je podsjetio na ibrahimovsko poimanju žrtve, prema kojem kurban nije samo forma već duhovna i etička obaveza – čin čišćenja vjere i bogobojaznosti.

Naglasio je, također, da je svaka stvarna žrtva za opće dobro – za ljude, domovinu, zajednicu i ljudsko dostojanstvo – istinski kurban, a ne samo ritualno žrtvovanje životinje.

Istakao je i važnost dijeljenja bajramske radosti sa svima.

Advertisement

“Otvorimo naša srca da u njih uđu prijateljstvo, radost i mir. Susret s našim kurbanom čini nas ljudima koji ne misle samo o sebi već se otvaraju za potrebe svojih bližnjih, komšija, braće i sestara. Budimo jedni drugima braća i prijatelji”, poručio je reisul-ulema.

Na kraju hutbe, reisul-ulema je uputio dovu, tražeći mir, bereket, oprost i Božiju zaštitu za sve ljude.

“Molimo Ga iskrenom dovom da otkloni od nas velika iskušenja i da Svojom moći zaštiti stradalnike u Gazi i da donese mir i sigurnost u njihova izmučena srca i duše. Neka radost Bajrama obuhvati sve naše porodice i naš komšiluk. Isto to želimo i našoj braći u Srbiji, Hrvatskoj, Sloveniji i dijaspori te na Kosovu, u Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji. Molimo Allaha, dž. š., da živimo u svojoj vjeri, miru i prijateljstvu s drugima. Bajram šerif mubarek olsun”, kazao je reisul-ulema.

Klix

Advertisement
Nastavi čitati
Advertisement

Najčitanije