Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini ove godine će, po jedinstvenoj cijeni od 550 KM, ponuditi mogućnost žrtvovanja kurbana za vjernike koji nisu u prilici ovaj obred izvršiti lično u okviru svog domaćinstva.
Religija
Darivanje i presađivanje organa u šerijatskom pravu

Doniranje organa je dozvoljeno u šerijatu, naravno uz određene uvjete i na propisan način. Vitalni organi se mogu darovati samo nakon nastupanja smrti u bolnici, ako se davalac za to unaprijed pismeno izjasnio, ako su organi zdravi i nakon što se medicinski ustanovi definitivna smrt davaoca organa.
Savremeno doba naglog i nezaustavljivog naučno-informacijskog progresa u svim sferama i aktivnostima ljudskog života nameće muslimanima obavezu da se jasno odrede prema određenim pojavama i pitanjima. Sa tim pitanjima se nisu sretali muslimani prije nas, to su pitanja samo našeg vremena, prema kojima se možemo odnositi pozitivno ili negativno, prihvatiti ih ili odbaciti, ili možemo uvjetovati njihovo prihvatanje.
Takva su na primjer pitanja iz oblasti savremene medicine poput kloniranja, genetike, vještačke oplodnje, darivanje i presađivanje organa.
Obeveza šerijatskih pravnika je da ljudima u duhu vremena i uvažavajući njihove realne potrebe ponude nove odgovore na sva novonastala pitanja, vodeći računa o obaveznosti očuvanju temeljnih islamskih principa i pravila.
Prostranost šerijata
Allahovom milošću, naša vjera je uzvišena a šerijat dovoljan pravni okvir za svako vrijeme i prostor. Šerijatsko pravo svojim intencijama, principima, pravilima i propisima ima rješenja za takva pitanja. Zakonodavac Šerijata je Gospodar ljudi i On najbolje zna šta je dobro ili loše za ljude.
O propisima se u Objavi načelno govori i samo neki su detaljno normirani.
Oni se razumijevaju iz općih fikhsih pravila koja uvažavaju često nužne i nepredvidive životne situacije. Ulema je odobrila princip po kojem se pravno mišljenje (fetva) može promijeniti sa promjenom vremena, mjesta, običaja i stanja ljudi.
Odgovor postoji
Islam nikad nije ostao bez odgovora na neku novu situaciju ili pojavu.
Islamski pravnici su u svakom vremenu nalazili odgovore na izazove sa kojima su se prvi puta sretali. Tako je i danas. Možemo govoriti o fikhu medicine u savremenom dobu na način da islamski pravnici putem akademija šerijatskog prava ili Islamske organizacije za medicinske znanosti tokom redovnih godišnjih višednevnih susreta sa medicinskim stručnjacima zajednički analiziraju i iznalaze odgovore na takva pitanja.
Legitimnost liječenja u šerijatu
Jedno od takvih pitanja jeste i darivanje i presađivanje ljudskih organa, kod nas poznato i kao transplantacija organa.
Ono je u šerijatu pozicionirano u oblasti liječenja ljudi, o kojem Poslanik, a.s., kaže: „Liječite se, o Allahovi robovi, zaista je Allah taj koji je spustio bolest i spustio lijek“.
Odgovarajući beduinima koji su ga pitali trebaju li se liječiti, poručio je njima i nama da: „Allah nije dao bolest a da za nju nije dao lijek, poznat onima koji ga poznaju a nepoznat onima koji ga ne poznaju“. Na pitanje ashaba da li se liječenjem može promijeniti Božije određenje, Poslanik, a.s., je odgovorio: „Ono je dio Allahovog određenja“.
Čitajući životopis (siru) Poslanika, a.s, nalazimo slučaj ashaba Katade ibn Numana, r.a., kojem je u bici na Bedru ili Uhudu izbijeno oko, sa kojim on dolazi Poslaniku, a.s., koji mu postavlja oko na njegovo ranije mjesto, poslije čega ovaj ashab postaje jedan od ljudi sa najboljim vidom. Pojedini istraživači spominju pomenuti slučaj kao poslaničku nadnaravnost (mudžizu) ali i kao moguće prvo presađivanje organa.
Klasični hanefijski, malikijski, šafijski i hanbelijski pravnici u svojim temeljnim pravnim djelima spominju mogućnost i uvjete obdukcije i presađivanja organa poznatih u njihovo doba. Azharska ulema je 1936. donijela fetvu o dozvoljenosti obdukcije i darivanja krvi.
U Jordanu je 1956. donesen Zakon o korištenju očiju umrlih osoba za medicinske potrebe. Najpoznatije fetve o darivanju organa su Fetva Jordanskog vijeća za fetve o uzimanju organa od druge žive ili umrle osobe iz 1977. godine, fetva Rabitine Akademije fikha o presađivanju organa iz 1985. i 1988. godine, broj 26, i 54-58. Najpoznatija savremena institucija za proučavanje savremenih medicinskih pitanja je kuvajtska Islamska organizacija za medicinske znanosti koja organizira godišnje susrete šerijatskih pravnika i ljekara.
Mišljenje šerijatskih pravnika o doniranju organa
Osnova u svim stvarima je dozvoljenost (el-aslu alel ibahati), za njih se ne mora imati šerijatski validan dokaz (delil), ali mora za ono što je zabranjeno. Ne postoji dokaz o zabranjenosti doniranja organa. Tačno je da je stvarni vlasnik ljudskog tijela Allah, dž.š. koji je vlasnik svega. Istina, čovjek može donirati neki organ jednako kao i pokloniti dio svoga imetka, iako je u stvarnosti i taj imetak Božije vlasništvo. Imovina je Božiji dar i opskrba ljudima, pa opet čovjek daje zekat, donacije, trajne (vakufe), jednokratne, obavezne ili dobrovoljne milostinje (sadake). Zašto ne bi mogao darovati dio svoga tijela kada se svi ljudi slažu da se može darovati krv? Bez krvi nema života pa opet je dozvoljeno darivanje. Jednako kao što je ženi dozvoljeno zadojiti dijete druge žene, mlijekom koje je dio nje. Općenito, doniranje organa je dozvoljeno u šerijatu, naravno uz određene uvjete i na propisan način.
Uvjeti darivanja organa
Starosna dob davaoca, ljekari preporučuju minimalno 21 godinu, a i po šerijatu je to vrijeme pune duhovne zrelosti i poslovne sposobnosti (rušd). Obzirom da se radi o odluci koja može značajno promijeniti uvjete života, odluku može donijeti samo odrasla osoba.
Dobrovoljni izbor davaoca organa, niko nema pravo prisiliti drugoga da daruje organ. Ovdje se darivanje ne može posmatrati kao obavezna pokornost roditeljima (birrul validejn), ono može biti isključivo čin dobre volje (mendub), nikako obaveze (farz).
Medicinski nalazi trebaju ukazivati na veliku vjerovatnoću uspješnosti operacije i razumsko vremensko trajanje tog organa u tijelu primaoca.
Vitalni organi se mogu darovati samo nakon nastupanja smrti u bolnici, ako se davalac za to unaprijed pismeno izjasnio, ako su organi zdravi i nakon što se medicinski ustanovi definitivna smrt davaoca organa.
Nije dozvoljeno unakažavanje leša amputiranjem vanjskih organa radi presađivanja.
Transplantaciju je dozvoljeno uraditi samo onda kada je ona jedino rješenje za ozdravljenje pacijenta.
Prodaja i kupovina ljudskih organa
Šerijat ne poznaje nijedno stanje u kojem ljudsko tijelo ili neki njegov dio može postati predmetom trgovine, na način da se proda ili kupi. Allah, dž.š., je čovjeka odlikovao velikim počastima, te stoga nije dozvoljeno da on postane roba za trgovanje.
Na žalost, siromaštvo nekih ljudi ih prisiljava na čin prodaje vlastitih organa.
Po islamu je to neprihvatljivo. Šerijatski pravnici trgovinu definiraju kao razmjenu jedne vrste imovine za drugu uz obostrani pristanak.
Insan ne može biti imovina i zato je njegova prodaja haram i nelegalna.
Može se nekome ko donira, na primjer, bubreg dati određena nagrada ili iznos na ime zahvalnosti, ali se ne može kupiti na način da bolesnik ponudi za bubreg 10 hiljada a davaoc ne prihvati manje od 12 hiljada. U slučaju da davaoc organa bude neko od rodbine, nema smetnje da mu se uzvrati davanjem poklona. Inače, čovjek, bio on musliman ili nemusliman, se ne može prodati, kao ni slobodna osoba, po hadisu: „Trojici ću ja biti parničar na Sudnjem danu… i čovjeku koji proda slobodnu osobu i za to novac uzme.“
Ukoliko su organi donirani bankama organa ili uzeti nakon smrti u nekoj od nesreća, dozvoljena je kupovina takvih organa od tih ustanova.
Presađivanje organa nemuslimana
Dozvoljeno je zato što organi nisu muslimani, nego su ljudi muslimani. Svaki organ u čovjeku veliča Allaha i tespih Mu čini, kao i cijela priroda. Jednako kao što je muslimanu dozvoljeno uzeti organ od nemuslimana, dozvoljeno mu je da nemuslimanu daruje organ.
Ne mogu nemuslimani biti preči od muslimana u činjenju dobra, pa uzimati a ne uzvraćati darove, po ajetu: „Allah vam ne zabranjuje da činite dobro i da budete pravedni prema onima koji ne ratuju protiv vas zbog vjere vaše i koji vas iz zavičaja vašeg ne izgone.“
Koji organi se ne mogu darivati
Nije dozvoljeno darivati vitalne organe od kojih zavisi život ili stabilno stanje, kao ni organe reproduktivnog sistema koji i nakon presađivanja nastavljaju reprodukciju genetskog materijala, u cilju očuvanja pripadnosti potomstva biološkim roditeljima. Mnogo etičkih pitanja bi se time otvorilo bedz mogućnosti postizanja konsenzusa oko njih.
Opći principi darivanja organa
Prvo: dozvoljena je transplatacija organa sa jednog na drugo mjesto istog tijela, pod uslovom da je očekivana korist veća od moguće štete, da se to čini kako bi se nadomjestio izgubljeni organ, povratio njegov oblik ili uobičajena funkcija, ili otklonila neprijatnost koja pacijentu pričinjava tjelesnu ili duševnu bol.
Drugo: dozvoljeno je presađivanje organa iz tijela jednog u tijelo drugog čovjeka ukoliko je moguća vlastita reprodukcija istih, poput krvi i kože, i u slučaju da je davalac odrasla osoba sa punim pravom raspolaganja.
Treće: dozvoljeno je presađivanja organa odstranjenog radi određenog oboljenja, poput rožnjače oka.
Četvrto: zabranjeno je presađivanje vitalnog organa na kojem život počiva, poput srca, žive osobe drugoj osobi.
Peto: zabranjeno je presađivanje organa žive osobe ukoliko se time ne bi ugrozio sam život ali bi se u potpunosti ugrozilo stabilno stanje davaoca, poput darivanja obje rožnjače. Ukoliko bi stanje bilo djelomično ugroženo onda je presađivanje uvjetno dozvoljeno.
Šesto: dozvoljeno je presađivanje organa umrle osobe živoj osobi kojoj život ili stabilno stanje ovisi od posjedovanja tog organa, pod uvjetom da davalac organa ili njegov najbliži srodnik daju pismenu saglasnost za to. U izuzetnim slučajevima i kada je identitet davaoca nepoznat, sud može izdati potrebnu saglasnost.
Sedmo: navedeni slučajevi dozvoljenog darivanja organa su valjani samo uz uvjet da se do organa nije došlo putem prodaje organa, jer se ljudski organi ne mogu prodavati, dozvoljeno je davaoca nagraditi i počastiti.
Osmo: svaku drugu situaciju darivanja i presađivanja organa potrebno je posmatrati kao pojedinačne slučajeve i prema njima kao takvim se i odrediti, te u datim okolnostima donijeti pojedinačan stav o njima.
Umjesto zaključka
Navedeno pitanje je vrlo osjetljivo obzirom da se tiče onog najvažnijeg – života ljudi. Kao i mnoge druge plemenite ideje i ova je jako zloupotrebljena. Interesi su teško pomirivi: želja za životom bolesnih i prilika za bogaćenjem pohlepnih. Uspjeh ove i sličnih u osnovi humanih ideja zavisi od povjerenja ljudi u nju. Koliko bude spremnosti da svi imamo približno jednake šanse da dođemo do potrebnog lijeka, toliko će biti i odziva davalaca. Sve ostalo može biti samo lijepa priča. Šerijat je pravda i malo je pitanja o kojima su šerijatski pravnici jednoglasni u stavu da se ovdje mora biti krajnje oprezan i davati fetvu po strožijem mišljenju. Sve u cilju očuvanja prava ljudi i onemogućavanja činjenja još veće nepravde ionako obespravljenim i siromašnim.
Autor: Senad Ćeman
Izvor:islam.ba
Religija
Utvrđena cijena kurbana za 2025. godinu

Odluku o cijeni kurbana donio je Rijaset Islamske zajednice na posljednjoj sjednici, a nakon detaljne analize tržišta i konsultacija s relevantnim stručnjacima i potencijalnim kooperantima, piše Mina.
Organizirani otkup
– Cijena kurbana za područje Bosne i Hercegovine iznosi 550 KM, dok je za krovne organizacije Islamske zajednice u dijaspori određena cijena od 285 eura. Islamska zajednica time nastavlja svoj višegodišnji kontinuitet odgovornog pristupa realizaciji kurbana – izjavio je Bilal Memišević, voditelj Odjela za kurbane Rijaseta Islamske zajednice.
Kroz akciju “Kurbani 2025” nadležne institucije Islamske zajednice izvršit će organizirani otkup i osigurati kurbane za humanitarne potrebe i potrebe obrazovnih institucija u našoj zemlji.
– Odgovorno tvrdim da su kurbani koji se realizuju u organizaciji Islamske zajednice domaće proizvodnje. Nabavljaju se s domaćeg tržišta Bosne i Hercegovine, s prostora oba entiteta i Brčko distrikta. Oni koji Islamskoj zajednici povjeravaju emanet da u njihovo ime realizuje kurbane mogu biti sigurni da su naši kurbani domaći proizvod. Realizuju se u domaćim klaoničkim kapacitetima i realizuju ih naši ljudi, često i oni od kojih su kurbani kupljeni – istakao je Memišević.
Islamska zajednica već deset godina uspješno provodi akciju “Kurbani” i svim raspoloživim kapacitetima i infrastrukturom stoji iza ovog projekta, spremna da u ime članova Islamske zajednice i muslimana u Bosni i Hercegovini izvrši ibadet žrtvovanja kurbana, vodeći računa o šerijatskim normama, veterinarskim i sanitarnim standardima.
– I dalje pozivamo i nastavit ćemo pozivati sve one koji su u mogućnosti da svoj kurban realizuju u krugu porodice, jer to je najbolje. Međutim, životni uslovi, stambeni prostori i ambijent u kojem žive mnogi muslimani, ne dozvoljavaju realizaciju kurbana na taj način. Za sve one koji nisu u mogućnosti da to učine, Islamska zajednica stavlja na raspolaganje svoje kapacitete i preuzima odgovornost za njihov kurban – rekao je Memišević.
Još jedan značajan aspekt društvene odgovornosti je u vezi sa samom distribucijom kurbanskog mesa. Uz trećinu na koju imaju pravo oni koji su uplatili kurban, preostale se dvije trećine dijele obrazovnim institucijama, društveno korisnim organizacijama i osobama s društvenih margina.
Podjela mesa
– Sve otkupljene količine kurbana s prostora koji gravitiraju, naprimjer, u Goraždanskom, Tuzlanskom i Mostarskom muftijstvu, prostorima poput Gornjeg Podrinja i Istočne Hercegovine, ostaju na tim prostorima. Podijele se onima koji su u stanju potrebe, bilo da se radi o organizacijama koje imaju uređen način podjele kurbanskog mesa, bilo da su to ustanove koje tokom cijele godine brinu o starijim, iznemoglim i nemoćnim, dostavljajući im gotovu, pripremljenu hranu – rekao je Memišević.
Navedenu tvrdnju ilustrovao je primjerom da akcija “Kurbani”, u organizaciji Islamske zajednice, ima kontinuitet podjele i trajanja 365 dana. Tokom cijele godine koristi se i konzumira podijeljeno kurbansko meso.
– U trenutku kada razgovaramo o ovome, sigurno se negdje u nekom centru konzumira kurbansko meso iz prethodne akcije. Suština kurbana jeste proliti krv, ali jednako je važno ono što se dobije tim činom. Kurbansko meso na ovaj način ostaje u upotrebi tokom cijele godine – naglasio je Memišević.
Kurbani u organizaciji Islamske zajednice mogu se uplatiti u Rijasetu, kao i na blagajnima svih medžlisa i medresa. Također, omogućena je i online uplata putem linka https://uplata.islamskazajednica.ba/.
Religija
Viđenje Uzvišenog Allaha će biti u Džennetu (video)

‘Toga dana neka će lica blistava biti, u Gospodara svoga će gledati’ (El-Kijame, 22–23);
Cazin
Budimo dio ovog hajirli projekta – druga faza obnove Gradske džamije Cazin,
Nakon unutrašnje obnove Gradske cazinske džamije, nastavlja se druga faza obnove, vanjsko uređenje
Obnova Gradske džamije je historijski, generacijski projekat zato je izvrsna prilika da pomognemo, da ako Bog da imamo koristi i nakon smrti, i mi i naši preci.
Na red je došla fasada, harem….
Neka Vam Allah uveća nafaku i da Vam da dobro zdravlje. Amin
BiH
Medresa „Reis Džemaludin-ef. Čaušević“ u Cazinu, obilježila 158. godišnjicu osnivanja kao i Dan vakifa















Religija
Bez obzira što činiš grijehe, nemoj odustajati od pokajanja i dobrih djela

Religija
Ja učim dovu za svoj ummet prilikom svakog namaza

Napustio nas je mubarek mjesec ramazan, a sa njim polahko napušta nas i ramazanska euforija, kao i tjelesno i duhovno čišćenje.
Ono što je stalno uz nas je konstantna briga i dova našeg poslanika Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, o njegovom ummetu.
Njemu je veliki teret što njegov ummet prate teškoće i bolovi zbog ostavljanja vjerovanja, i on strahuje da njegov ummet loše ne završi i da bude izložen kazni ahiretskoj.
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ostavio je svoju dovu kao mogućnost šefa'ata i zauzimanja za svoj ummet u Danu najvećeg straha, kada neće koristiti ni sinovi, ni bogatstvo, ni ugled, i kada će čovjeku trebati svaki sevab i dobro djelo da bi se spasio, i kada će čak i Allahovi poslanici govoriti: ”Ja Rabb, spasi nas, spasi nas!”
Aiša, radijallahu anha, je kazala: ”Kada sam primijetila da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, dobro raspoložen, rekla sam mu: ‘Allahov Poslaniče, uputi dovu za mene.’ Tada je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, proučio ovu dovu: ‘Allahu, oprosti Aiši prve i posljednje, tajne i javne grijehe!’ Kad je čula tu dovu, Aiša, radijallahu anha, nasmijala se toliko da joj je glava padala u krilo (tj. dodirivala glavom krilo). Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, upitao ju je: ‘Raduje li te ova moja dova?’ Odgovorila je: ‘Allahov Poslaniče, kako da me ne raduje ova tvoja dova?!’ Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: ‘Allaha mi, ja učim ovu dovu za svoj ummet prilikom svakog namaza.’”
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, učio je dovu za ummet prilikom svakog namaza i još je glavnu dovu ostavio za Ahiret, za najteži trenutak, kada će nam njegova dova i šefa'at biti potrebniji i draži od dunjaluka i svega što je na njemu, kao što se navodi u hadisu u kojem je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Svaki Allahov poslanik imao je dovu koja se prima i svaki od njih je požurio sa svojom dovom na ovome svijetu, a ja sam ostavio svoju dovu kao šefa'at (zauzimanje) za moj ummet na Sudnjem danu.”
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, plakao je zbog brige za svoj ummet. Naime, jednom prilikom Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, učio je ajet u kojem se Ibrahim, alejhi-s-selam, obratio Allahu dželle šanuhu, i spominjući kumire koje je njegov narod obožavao, rekao: ”Oni su, Gospodaru moj, mnoge ljude na stranputicu naveli…” (Ibrahim, 36), a zatim je učio ajet u kojem se Isa, alejhi selam, obraća Allahu, dželle šanuhu, izražavajući brigu za svoje sljedbenike, rekavši: ”Ako ih kazniš, robovi su Tvoji, a ako im oprostiš, silan i mudar Ti si!” (El-Maida, 118). Tada je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, podigao ruke prema nebu i plačući, govorio: “Gospodaru, moj ummet, moj ummet!”
Nakon toga, Allah, dželle šanuhu, rekao je meleku Džibrilu: “Otiđi Muhammedu i upitaj ga šta ga je rasplakalo, a tvoj Gospodar to najbolje zna.” Džibril je otišao kod Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i upitao ga zbog čega plače, a on mu je rekao da se brine za svoj ummet, a Allah najbolje zna šta je on rekao.
Tada je Uzvišeni Allah rekao Džibrilu: “Otiđi Muhammedu i reci mu da ćemo ga učiniti zadovoljnim u pogledu njegovog ummeta, a nećemo ga ražalostiti i rastužiti.”
A to znači: “Uzvišeni Allah će te, Muhammede, učiniti zadovoljnim tako što će ti dati ono što tražiš od Njega u dovi za svoj ummet, a neće te ražalostiti i rastužiti u pogledu tvog ummeta.”
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: “Uzvišeni Allah je radi mene oprostio mome ummetu grešku, zaborav i ono na šta su prisiljeni.”
Ono što posebnim čini ovaj ummet jeste što je ovo ummet koji ne može propasti i nestati. On će opstati dokle god postoji noć i dan. Allah Uzvišeni je obećao Njegovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, da neće uništiti njegov ummet, kao što je uništio prijašnje narode (generacije), jer je Uzvišeni Allah mnoge prijašnje narode kaznio različitim vrstama kazni, poput: potopa, propadanja u Zemlju, hladnim vjetrovima itd.
Jedan pjesnik je spjevao veoma ohrabrujuće stihove, rekavši:
Niko zbog grijeha svojih neće biti zatećen,
Kada ima ovakvoga pred sobom predvodnika,
Ako ti knjiga nije očišćena od grijeha,
Ne plaši se ako imaš njega za zagovornika.
BLAGO NAMA KAD SMO NJEMU MI UMMET.
islam.ba
-
Cazinprije 5 dana
Detalji nesreće u Hrvatskoj, poginuo muškarac iz Cazina
-
USKprije 4 dana
(VIDEO) Svemu kumovao alkohol: Tučnjava u Krajini, učestvovalo više osoba
-
Cazinprije 5 dana
Svi iz Cazina: Vozači i putnici u tri vozila koja su učestvovala u stravičnoj nesreći kod Karlovca su iz BiH
-
Smrtovniceprije 3 dana
Na ahiret preselio Rekić (Šabana) Esad
-
USKprije 3 dana
Lijepa gesta: Učenici iz Sanskog Mosta omogućili kolegama odlazak na ekskurziju
-
BiHprije 7 dana
Dodik se požalio: U svakoj drugoj zemlji osjećam se sigurnije nego u Bosni i Hercegovini