Svijet / Zanimljivosti
Detaljan popis evropskih zemalja koje se ubrzano naoružavaju: Očekuje li nas možda neki novi rat?
Globalna vojna potrošnja u 2022. bila je najveća dosad. S ukupno 2.240 milijardi dolara (4.058,9 milijardi KM) skočila je za priličnih 3,7 posto u odnosu na 2021. godinu, ali to je prije svega zasluga Evrope.
Štokholmski institut za međunarodna mirovna istraživanja (Stockholm International Peace Research Institute − SIPRI) objavio je pregled koliko su pojedine zemlje i regije potrošile 2022. na svoje odbrambene sisteme, piše Hrvatski vojnik i analizira izvještaj.
Pa nastavljaju:
Kako je ta godina obilježena početkom otvorene ruske agresije na Ukrajinu, ona je i ubrzala te promijenila neke trendove. Na Starom Kontinentu bjesni veliki konvencionalni rat, a i agresor i žrtva ulažu velika financijska sredstva kako bi vaga pretegnula na njihovu stranu. Međutim, rat je postao okidač i za druge zemlje da povećaju potrošnju, prije svega one koje su nekad bile članice Varšavskog pakta i najbliže su kriznom području. SIPRI-jev analitičar Lorenzo Scarazzato podsjetio je i na činjenicu da su neke od njih udvostručile potrošnju od 2014., kad je izbila ukrajinska kriza te Rusija protupravno anektirala Krim.
Silom prilika, interes javnosti za vojna pitanja sve je veći, pa je SIPRI-jev izvještaj dočekan i s većim nestrpljenjem. Zahvaljujući metodičnosti, preciznosti i strogim kriterijima, koji uključuju i prikaz potrošnje u realnoj vrijednosti dolara, stručnjaci iz Stockholma poznati su kao najpouzdaniji izvor. A oni potvrđuju da je Ukrajina zemlja koja je 2022. najviše povećala vojnu potrošnju. Prošle godine potrošila je čak 640 posto više nego 2021., i to je najveći skok u povijesti SIPRI-jevih analiza. Sa 36. skočila je na 11. mjesto globalne ljestvice. Zanimljivi su i podaci da je Ukrajina na odbranu 2013. godine potrošila 1,6 posto; 2021. godine 3,2 posto; a 2022. godine 34 posto BDP-a.
Podaci su to koji jasno govore kolike napore odbrambeni rat iziskuje od cijele zemlje unatoč brojnim zapadnim donacijama u naoružanju, vojnoj opremi i obuci. S druge strane, Rusija je povećala vojnu potrošnju za 9,2 posto. Na svjetskoj ljestvici tako se s petog (2021.) popela na treće mjesto, preskočivši Indiju i Ujedinjenu Kraljevinu. Suprotno nekim uvriježenim mišljenjima, Rusija na vojsku troši puno manje – 86,4 milijarde dolara (156,6 milijardi KM) – u 2022. od dviju prvoplasiranih supersila. Prvo mjesto drže nedodirljive Sjedinjene Države, koje su 2022. potrošile 877 milijardi dolara (1589,14 milijardi KM) i tako zauzimaju čak 39 posto ukupne globalne vojne potrošnje. Slijedi NR Kina, koja je s procijenjene 292 milijarde potrošila trostruko manje, piše Dalmacija Danas.
Međutim, znakovit je podatak da je Kina sa 4,2 posto više napravila drugi najveći godišnji skok od 1995. godine. Usto, u zadnjih je deset godina (od 2013. do 2022.) povećala vojni proračun za 63 posto, a SAD za samo 2,7 posto. Pedantni SIPRI uvrstio je u američku vojnu potrošnju i vrijednost njezine vojne pomoći Ukrajini protekle godine: 19,9 milijardi dolara (36,06 milijardi KM). SAD je od ukupne sume izdvojio 30 posto, odnosno 264 milijarde dolara (478,37 milijardi KM) na opremanje, istraživanje i razvoj; 34 posto na operacije i održavanje, te 19 posto na osoblje.
Gledajući sve njezine zemlje, Evropa je 2022. povećala potrošnju za velikih 13 posto. No, lavovski dio ide na Ukrajinu i Rusiju (SIPRI-jeva regija Istočna Evropa), a SIPRI-jeva regija Srednja i zapadna Evropa povećala je potrošnju za 3,6 psoto. U potonjoj su skupini sve evropske zemlje koje su članice EU-a i NATO-a, a od 36 njih, 23 su povećale potrošnju. Po ukupnim izdacima prednjače sile kao što su Ujedinjena Kraljevina, Njemačka, Francuska i Italija. Od njih je potrošnju najviše povećao UK – 3,7 posto, pomoć Ukrajini od 2,5 milijarde dolara (4,53 milijardi KM), a Italija ju je čak smanjila za 4,5 psoto. Bliže kriznom području ima i drastičnijih primjera: Poljska je, očekivano, povećala potrošnju za 11 posto. S obzirom na sve planirane nabave, a i one koje su tek počele, poljski će rast biti još veći.
Cilj je poljske vlade da već 2023. odbrambeni troškovi dosegnu četiri posto udjela u BDP-u. Tokom 2022. niko u NATO-u nije dosegao taj broj, a više od tri posto izdvojili su samo SAD i Grčka. Što se tiče skandinavsko-baltičkog područja, Švedska je povećala izdvajanja za 12, Litva za 27, a Finska za čak 36 posto! Najveći udio kod potonje zemlje ide na nabavu skupe flote aviona F-35 Lightning II. Finska je nedavno postala članica NATO-a. Najavila je da će 2023. vojna potrošnja dostići ciljani udio od dva posto BDP-a, a prošle je godine potrošila 1,72 posto.
Švedska očekuje da će postati članica, a jednak je cilj postavila za 2026. godinu. Estonija i Latvija tek očekuju skok sličan onom koji je napravila Litva. Sve govori da će u tome uspjeti već 2023. godine. Neočekivan je podatak i rumunski pad potrošnje od 2,6 posto. Ali to je samo privremeno jer ta se zemlja sprema za još nekoliko velikih projekata nabave oružnih sistema. Od zapadnoevropskih zemalja, dosta su više potrošile Španjolska (7,3 posto), Nizozemska (12 posto), Norveška (6,2 posto), Danska (8,8 psoto) i Belgija (13 posto). Još jedan zanimljiv kumulativni podatak onaj je o potrošnji članica NATO-a: izdvojile su sumu od 1232 milijarde dolara, što je 0,9 posto više nego 2021. Dvije su trećine ukupne sume američke.
Neka iznenađenja
Iako je riječ o članici NATO-a čiji je dio teritorija u Evropi, SIPRI smješta Tursku u područje Bliskog istoka. U oči upada smanjenje odbrambene potrošnje te zemlje za 26 posto, za koje iz Stockholma navode da je dobrim dijelom posljedica tamošnje inflacije. Pad je zabilježen treću godinu zaredom, a pitanje je kako će se na vojni proračun 2023. te u idućim godinama odraziti nedavni katastrofalni potres.
Ukupno gledajući, uvijek nemiran Bliski istok povećao je godišnju potrošnju, najviše zahvaljujući Saudijskoj Arabiji, koja je potrošila 16 posto više nego 2021. i s osmog se popela na peto mjesto svjetske ljestvice. Katar je povećao potrošnju za 27 posto, ali zato je vojna sila Izrael potrošio 4,2 posto manje, što je prvi takav slučaj još od 2009. godine.
Još su dvije često napete SIPRI-jeve regije Južna Azija (Indija, Pakistan, Afganistan…) te Istočna Azija (NR Kina, Japan, Južna Koreja, Sjeverna Koreja…). Obje su povećale ukupnu potrošnju. Logično je da u Južnoj Aziji najviše otpada na Indiju, a u Istočnoj na Kinu. Indija je četvrta na svjetskoj ljestvici po ukupnoj potrošnji, koju je povećala za šest posto u odnosu na 2021. SIPRI-jeva analiza navodi da je to posljedica pograničnih napetosti s Pakistanom i NR Kinom, a velik dio sredstava izdvaja se upravo za pogranične postrojbe te vojnu infrastrukturu.
U tom je kontekstu zanimljivo da je Pakistan smanjio vojnu potrošnju za dva posto. Što se tiče Istočne Azije, Japan je potrošio 5,9 posto više nego 2021., a 18 posto više nego 2013. No, i za svoju rekordnu potrošnju od Drugog svjetskog rata, Zemlja Izlazećeg Sunca izdvaja tek 1,1 psoto BDP-a, pa je sigurno da ima još puno prostora za povećanja. Strategija nacionalne sigurnosti Japana izdana 2022. spominje cilj od 2 posto do 2027. godine. Pomalo iznenađuje da je Južna Koreja (deveta u svijetu), kao istočnoazijska gospodarska i vojna sila s izrazito nemirnim sjevernim susjedom, u 2022. smanjila potrošnju za 2,5 posto. Iako je iz državne blagajne na odbranu otišlo velikih 46,4 milijarde dolara (84,08 milijardi KM), potrošnja je pala prvi put nakon 22 godine. No, i to je dobrim dijelom posljedica inflacije jer je, nominalno, odbrambeni proračun porastao za 2,9 posto.
U nekim je regijama zabilježen i pad potrošnje. Središnja Azija (nekadašnje sovjetske republike) čak velikih 29 posto. SIPRI, doduše, za Turkmenistan i Uzbekistan nije imao relevantne podatke, a promjene kod Kirgistana i Tadžikistana nisu drastične. No, zato je Kazahstan 2021. potrošio 1,6 milijardi (2,9 milijardi KM), a 2022. tek 1,1 milijardu dolara (1,99 milijardi KM) i tako povukao cijelo područje u minus. Manje su potrošile i sjevernoafričke (Alžir, Maroko, Tunis, Libija) te supsaharske zemlje, koje čine najbrojniju SIPRI-jevu regiju.
Analitički tim istaknuo je u komentiranju rezultata Nigeriju, koja je 2021. povećala potrošnju za 56 posto, da bi je 2022. smanjila za 38 posto. Spomenuta je i Etiopija, koja je potrošila 88 posto više nego 2021., najviše zbog vojne ofenzive na pristaše Narodne oslobodilačke fronte Tigrea (TPLF) na sjeveru zemlje. Manje se troši i u regijama Srednja Amerika i Karibi te Južna Amerika, što je i logično s obzirom na činjenicu da je riječ o ipak nešto mirnijem dijelu svijeta, barem kad su posrijedi ratni i drugi veći oružani sukobi.
Manje troše i najveći predstavnici, Brazil i Meksiko. Iz navedenih se podataka vidi da je, osim rata u Ukrajini, na brojeve vezane uz vojnu potrošnju u 2022. u više navrata uticala inflacija, koja je pogodila mnoge dijelove svijeta. SIPRI zaključuje da mnoge zemlje nisu predvidjele toliki rast inflacije, pa onda nisu ni uskladile odbrambene proračune s tim rastom. Još jedan primjer je Češka: povećala je svoju potrošnju u krunama za 9,6 posto. No, godišnja inflacija od 16 posto zapravo znači da je potrošnja smanjena za 5,8 posto.
Podsjećamo na to da Institut temelji svoje izračune na realnoj vrijednosti dolara, pa je globalna potrošnja prema njima realno veća za 3,7 posto. Usput i informira da su zemlje, ako se zanemari inflacija, tokom 2022. na odbranu potrošile 6,5 posto više nego 2021. To bi bio najveći nominalni rast od 2010. godine.
Svijet / Zanimljivosti
Zovko: Kada govorim o obespravljenim Hrvatima u BiH, dobivam uvrede i prijetnje od…”
Jučer je na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu održana rasprava o položaju političarki u zemljama kandidatkinjama za članstvo u EU i susjednim zemljama koje se suočavaju s uznemiravanjem i nasiljem na internetu. Povodom toga oglasila se HDZ-ova europarlamentarka Željana Zovko.
-Svaki put kada govorim o Hrvatima u Bosni i Hercegovini koji su obespravljeni, dobivam uvrede i prijetnje od internetskih ‘ratnika’ čiji je cilj ušutkati me. Jedan od njih nedavno je uhićen u Luksemburgu, ali mnogi od njih me i dalje nekažnjeno uznemiravaju.
Njihova djela predstavljaju ozbiljnu prijetnju mojoj slobodi izražavanja i trebaju se tretirati kao takva. Svaki oblik nasilja nad ženama mora se prijaviti policiji, a pravila koja smo usvojili za zaštitu žena moraju se poštovati, poručila je Zovko.
Svijet / Zanimljivosti
Vučić o vojsci: Momci odustaju jer ne smiju koristiti mobitel između 21 i 7
SRPSKI predsjednik Aleksandar Vučić pozvao je jučer sugrađane da se uključe u Vojsku Srbije, navodeći da su u vojsci sada posebno visoke plaće, prenosi Telegraf.
Na sjednici vlade je poručio kako treba nastaviti s dovođenjem vojnika jer je osiguran velik novac kako bi se građani većim primanjima motivirali da se priključe tenkovskim jedinicama, izviđačima i drugim jedinicama u kojima postoji problem manjka ljudi.
Zahvalio pripadnicima BIA-e i policije
Napomenuo je kako postoji problem što momci odustaju jer im nije dozvoljeno korištenje mobitela između 21 i 7 sati. “Naprosto živimo u takvim vremenima gdje smo svi razmaženi, gdje nitko nije naviknut na teži posao”, naveo je.
Posebno je zahvalio pripadnicima Sigurnosno-informativne agencije (BIA), ali i pripadnicima policije koji, kako je naglasio, svakodnevno trpe teror na svakom mjestu širom Srbije.
“Zahvaljujem im se na njihovom strpljenju, profesionalnosti i želim im reći jedno veliko oprostite u ime svih nas, što morate trpjeti svakojake gadosti i napade od skidanja vizira, otimanja opreme, najtežih mogućih uvreda, fizičkih napada, pa do svega drugog”, kazao je Vučić te ih zamolio da se i dalje ponašaju profesionalno, ozbiljno i odgovorno.
Svijet / Zanimljivosti
Izraelski ministar odbrane o budućnosti Gaze: “Kad porazimo Hamas, imat ćemo punu slobodu”
Prije nekoliko dana, u javnost je izašla informacija da je Katz u razgovoru s američkim zvaničnicima rekao da Izrael ne želi kontrolu nad Gazom nakon završetka sukoba.
U odgovoru na ovu objavu, Katz je jasno pojasnio svoj stav o budućnosti ove palestinske enklave.
“U odgovoru na različite izvještaje – moj stav u vezi s Gazom je jasan. Nakon što porazimo vojnu i vladarsku moć Hamasa u Gazi, Izrael će održavati sigurnosnu kontrolu nad Gazom s potpunom slobodom djelovanja”, objavio je Katz.
Objavio je i da “neće prihvatiti mogućnost ponavljanja 7. oktobra”, te da bi budućnost Gaze mogla ličiti na situaciju sa Zapadnom obalom, drugom palestinskom teritorijom, piše Klix.
Izraelski Channel 12 je ranije ove sedmice objavio da je Katz iza zatvorenih vrata američkim zvaničnicima rekao da “nema planova za Gazu” i da Izrael “ne želi nikakvu kontrolu” nad ovim teritorijem.
Svijet / Zanimljivosti
Oba vozila potpuno uništena: Državljanin BiH imao težak sudar u Njemačkoj
Državljanin Bosne i Hercegovine zadobio je teže povrede nakon sudara sa taksi vozilom na jednoj raskrsnici pored Munchena.
Sve se desilo juče, u jutarnjim satima kada je 35-godišnji vozač iz BiH, koji je bio za volanom bmw-a kretao se ulicom Biedersteinerstrasse.
Istovremeno, 40-godišnji taksista je vozio 23-godišnjeg putnika i došlo je do sudara na raskrsnici, koja je regulisana semaforima.
Deblji kraj je izvukao vozač iz BiH koji se prevrnuo, završio na krovu, a zatim udario i u semafor.
Ovaj 35-godišnjak je ambulantnim kolima prebačen u bolnicu, dok je taksisti i putniku prva pomoć pružena na licu mjesta.
Inače, oba vozila su potpuno uništena i nisu više u voznom stanju. Materijalna šteta iznosi nekoliko desetina hiljada eura.
Svijet / Zanimljivosti
Primorac: Kad postanem predsjednik RH Hrvati u BiH će biti jedan od mojih glavnih prioriteta
Kandidat Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) za predsjednika Republike Hrvatske Dragan Primorac u ponedjeljak navečer je pred punom dvoranom Hrvatskog doma hercega Stjepana Kosače predstavio svoj program, naglasivši kako će mu Hrvati u Bosni i Hercegovini biti jedan od glavnih prioriteta ‘‘kada postane novim predsjednikom RH‘‘, javlja FENA.
Dobrodošlicu i podršku Draganu Primorcu iskazao je predsjednik HDZ-a i HNS-a BiH Dragan Čović, koji se u svom govoru osvrnuo na protekle izbore u Republici Hrvatskoj, zatim na europske izbore i na ove predsjedničke koji slijede u Hrvatskoj.
– Da nije bilo Vlade RH i hrvatskog premijera Andreja Plenkovića teško da bismo se mi mogli nositi sa svim izazovima koji stoje ispred nas, a njih je bezbroj i to ne samo u političkom smislu nego i kad su u pitanju europske integracije, sigurnosna politika i stabilnost BiH, i sve institucije hrvatskog naroda kroz koje baštinimo svoju kulturu i identitet, ali i kroz sve ono što gospodarski gradimo da bi ljudi u ovim krajevima mogli živjeti – kazao je Čović.
U svom govoru Čović se dotaknuo južne plinske interkonekcije kazavši kako su prije godinu dana ustvrdili kako je to strateški projekt kojim će upravljati Hrvati.
– Tko misli da može strateške projekte hrvatskog naroda i strateške projekte BiH, gdje su tri naroda, definirati u okviru dva naroda, jasno je da pokušava napraviti štetu BiH, projektu koji zagovara i tek onda hrvatskom narodu – poručio je Čović
Kazao je kako postoje predstavnici ove zemlje i naroda, jedni koji bi unitarizirali prostor BiH i drugi koji bi, osjećajući tu unitarizaciju, se izdvojili izvan okvira BiH.
– Na nama je jedan ogroman zadatak, težak zadatak da kao malobrojni pokušamo uvezati, neki bi rekli, ono nemoguće. Koliko je teško vidjelo se ovih dana u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH, u Vijeću ministara (…) Dovoljno je da netko da neki mig izvana i da sve ono što smo gradili mjesecima i godinama na neki način propadne – ocijenio je Čović.
Čović je u svom govoru podsjetio kako je Vlada RH kroz različite projekte zadnjih 9 godina uložila oko 400 milijuna eura. Kazao je kako današnje Hrvatske ne bi bilo da nije bilo Hrvata BiH kao i da Hrvata u BiH ne bi bilo da nije bilo Republike Hrvatske.
– To je zajedništvo i ono moramo i dalje graditi i to je ono za što se zajednički moramo zalagati – poručio je Čović.
Čović je zatim Dragana Primorca najavio kao profesora, znanstvenika, menadžera, političara, ali i kao budućeg predsjednika.
– Moramo svi razumjeti kako je važno vrijeme koje dolazi i koliko je bitno da imamo sklad po pitanju politike u Hrvatskoj, na koji se onda mi možemo osloniti. Vjerujem da ćemo imati odgovor kao što smo imali na prethodna tri pobjednička izborna ciklusa u ovoj godini, da postotak bude iznad 80 posto i da se podrži predstavnik HDZ-a za predsjednika RH. Uvjeren sam da imamo najboljeg kandidata – mišljenja je Čović.
Primorac je nakon gromoglasnog pljeska iskazao zahvalu na ogromnoj podršci.
– Nema grada u BiH koji nisam obišao, danas mi rekoše, da dok sam bio profesor i ministar, kako sam oko 340 puta prešao granicu i bio sa svojim narodom u BiH te participirao u ogromnom broju projekata – počeo je svoj govor Primorac dodavši kako će Hrvati u BiH biti „uvijek predmet njegovog interesa, i kao ministra, i kao profesora, i sutra kao hrvatskog predsjednika.“
Kazao je kako su Hrvati u BiH faktor stabilnosti, ali da budućnost Hrvata u BiH itekako ovisi o tome što čini Hrvatska.
– Hrvatska je davno odabrala put izvrsnosti, članica je EU, NATO-a, korak pred ulazak u OECD. Time Hrvatska zatvara sve svoje procese koje su generacije sanjale stoljeće, ali Hrvatska nikada neće biti ispunjena i sretan i zadovoljna dok svaki Hrvat, gdje god on živio, ne bude sretan i ispunjen. Moja poruka iz Mostara je večeras jasna: Kao sljedeći hrvatski predsjednik, u veljači 2025. godine, jedan od ključnih prioriteta moga rada i djelovanja će biti Hrvati iz BiH, i Hrvati gdje god živjeli – istaknuo je Primorac.
Podsjetio je i na svoje djelovanje kao ministar znanosti, obrazovanja i športa RH u razdoblju od 2003. do 2009., gdje se dogodilo da je Hrvatska učinila ogroman korak naprijed u obrazovanju, od osnivanja novih sveučilišta, državne mature i povratka znanstvenika. Naglasio je i tadašnju podršku radu Sveučilišta u Mostaru na koju je, kako kaže, posebno poseban.
– Ponosan sam na svaki uspjeh Mostara i Hrvata u BiH. Godine 2010. naslovnica američkog „Newsweeka“ se osvrnula na jedan fenomen o kojemu je pričala čitava Amerika, jedna mala Hrvatska, u sedam godina moga mandata, je glede kvalitete obrazovanja ispred 12 država članica G20 skupine. To je Hrvatska koju sam sanjao, to je Hrvatska kakvu danas imamo i takvu želim Hrvatsku vidjeti i u budućnosti, ali da te standarde imaju i Hrvati u BiH – izjavio je HDZ-ov kandidat za predsjednika Hrvatske.
Također, dodao je kako će Hrvati u Hrvatskoj i Hrvati u BiH zajedno graditi budućnost.
– Kad govorim o Hrvatima u BiH, nedvojbeno je da će Hrvatska učiniti sve da otvori put ulaska Bosne i Hercegovine u EU. Osobno ću učiniti sve da Hrvati kao ključni čimbenik i kao narod imaju sva prava i obaveze i zastupljenost u svim tijelima BiH (…) Kroz razne projekte ovdje se uložilo više od 400 milijuna eura, ali to nije pomoć Hrvatske, već vraćanje duga za Hrvate u BiH koji su sve ove godine sve činili za Hrvatsku – rekao je Primorac.
Dragan Primorac iz Mostara je poslao poruke i aktualnom hrvatskom predsjedniku Zoranu Milanoviću, koji u predsjedničku utrku ulazi za svoj drugi mandat.
– Svoju domovinu vidim kao državu gdje nema podjela, a predsjednik u odlasku Milanović živi na podjelama, živi na vraćanju Hrvatske u prošlost i on dijeli Hrvate. Naši saveznici u NATO-u su duboko zabrinuti jer imamo čovjeka koji Hrvatsku pozicionira prema istoku, a podsjetit ću vas da kao predsjednika imamo čovjeka koji je rekao da je Hrvatska „slučajna država“, čovjeka koji je rekao da je Hrvatska napravila agresiju na BiH, čovjeka koji vrijeđa i čovjeka kojega mnogi zaobilaze i ne žele se s njim sastati jer misle da će ih izvrijeđati. Iz Mostara mu poručujem da je u veljači 2025. godine on prošlost Republike Hrvatske – naglasio je Primorac.
Poručio je kako hrvatski predsjednik mora biti faktor koji ujedinjuje, čovjek koji ne vrijeđa i čovjek koji ne trguje na račun svog naroda i čovjek na kojega će hrvatski narod biti ponosan. Okupljene je podsjetio kako je Zoran Milanović, kao čelnik oporbe i kao kasniji predsjednik Vlade RH, zagovarao da se broj saborskih mjesta za Hrvate izvan RH smanji s pet na tri mjesta i da je nakon toga limitirao broj mjesta gdje Hrvati u inozemstvu mogu glasovati.
– Uspio je napraviti nemoguće, ukrao je ustavno pravo brojnim Hrvatima diljem svijeta i to je još jedan razlog zašto mora otići. Predsjednik treba poštivati Ustav, on nije predsjednik svih hrvatskih građana. Nedavno je pokazao da pripada samo jednoj političkoj opciji kada je prekršio Ustav i stao na čelo SDP-a, ali se nije usudio povesti tu stranku na parlamentarne izbore. Podsjetiti ću vas i da je ranije dao podršku Željku Komšiću, a i to je jedan od razloga zašto on ne može biti predsjednik svih Hrvata – smatra Primorac.
Na kraju je izjavio da BiH nema iskrenijeg partnera od Hrvatske.
– Ne postoji politička opcija na ovim prostorima koja može, kada smo zajedno, pobijediti HDZ. Idemo pokazati tu snagu tijekom izbora, a onda se vraćam u Mostar zajedno s vama proslaviti pobjedu. Kao budući hrvatski predsjednik iskoristiti ću svoja brojna poznanstva, s američkim predsjednicima, predsjednicima Izraela, premijerom Indije, čelnicima nizom drugih država, da sve one bitne stvari za Hrvate u Hrvatskoj, BiH i ostalim državama budu rješavane na mjestima gdje se donose prave odluke – zaključio je Primorac.
Kao još jedan od bitnih točaka njegovog programa predstavljeni su borba protiv korupcije, ostanak mladih u Hrvatskoj, razvoj inovacija i tehnologija, razvoj medicine i ostalo.
Inače, tijekom današnjeg posjeta Hercegovini Primorac je otvorio Dom kulture u Donjoj Blatnici kod Čitluka, dok je u Mostaru obišao gradilište Hrvatskog narodnog kazališta, susreo se s mjesnim biskupom mons. Petrom Palićem, gradonačelnikom Mariom Kordićem te predstavnicima Sveučilišta u Mostaru i Vlade Hercegovačko-neretvanske županije.
Svijet / Zanimljivosti
Izraelci ubili Khaleda Nabhana, djeda čiji je snimak u kojem žali za ubijenom unukom obišao svijet
Dodali su da je Nabhan oplakivao svoje ubijene unuke u tišini te je u svoje okrilje primio djecu koja su ostala bez roditelja, piše Klix.
“Počeo je da usvaja i brine o djeci bez roditelja i ozlijeđenoj djeci, brinući o njima koliko je mogao, nadajući se da će odati počast porodici koju je izgubio. Njegova ljubav se širila, jer čak ni mačići nisu bili pošteđeni njegove brige, jer je s vremena na vrijeme odvajao vrijeme da ih nahrani”, navodi se u objavi ULFP-a.
U reportaži CNN-a, Nabhan je ruševinama pronašao lutku koja je pripadala njegovoj ubijenoj unuci. Rekao je da su mu jedino ostale igračke i uspomene na unuke koji su ubijeni dok su spavali.
-
Smrtovniceprije 5 dana
Na ahiret preselila Avdić (rođ. Kadić) Meleća
-
BiHprije 1 dan
Skandalozna Zovko: “A to se događa u BiH s kršćanima, a kamoli u Siriji. Zato ne budimo naivni!”
-
Cazinprije 3 dana
Tuga u Cazinu, iznanada preminuo Anel Lojić
-
Svijet / Zanimljivostiprije 3 dana
Snažne eksplozije u Siriji, Izraelci napali: “Najteži udar od 2012.”
-
Sportprije 6 dana
Džanan Musa se obrisao s Instagrama: “Prolazi najteže trenutke od dolaska u Real”
-
Smrtovniceprije 3 dana
Na ahiret preselio Lojić (Nijaz) Anel