Predsjednik bh. entiteta Republika Srpska Milorad Dodik rekao je danas da je na sastanku u Beogradu upoznao predsjednika Srbije Aleksandra Vučića o “unutrašnjim problemima Bosne i Hercegovine i pokušajima da se razgradi ustavni položaj Republike Srpske”.
– Angažman jednog dijela međunarodne zajednice i političkog Sarajeva vodi ka tome da se degradira i još više usložni ustavni položaj Republike Srpske. Došli smo do trenutka u kojem to pitanje ne možemo da odlažemo i naša odbrana, kao reakcija na sve to, je da najozbiljnije razmišljamo da donesemo odluku o samostalnosti i otcjepljenju Republike Srpske – poručio je Dodik, naglašavajući da “Republika Srpska ne traži ništa osim onog što je već riješeno Dejtonskim sporazumom i Ustavom Bosne i Hercegovine”.
Rekao je da je “predsjednika upoznao sa problemima u BiH koji su veoma teški”.
– Oni su kombinirali u jednom ignorantskom, ciničnom i bezobraznom zahtjevu da se postavi imovina kao problem na niovu Bosne i Hercefgovine kako bi oni rješavali tu imovinu. Rekao sam predsjedniku, ukoliko se bude insistiralo na tom, blokadom koju su napravili vezano za imovinu nismo u mogućnosti da razgovaoramo sa investiramo, a u pitanje su dovedene i koncesije – naveo je Dodik.
Dodik je ponovio da se RS zalaže za neutralnost, prateći poziciju Srbije.
– Saradnja sa NATO-om može, ali mi smo to sad obustavili dok ne definiramo poziciju, ali članstvo ne dolazi u obzir. Predsjednik je razumio i Srbija mora da vodi računa o očuvanju Dejtonskog sporazuma i RS-a – poručio je Dodik.
Vučić je kazao da ga je Dodik upoznao sa njegovim viđenjem stanja i odnosa kako u BiH, tako i odnosu prema RS-u i pokušajima RS-a da suačuva svoja prava i obaveze iz Dejtonskog sporazuma.
– U Ime Srbije rekao sam da je Dejtonski sporazum suština funkcioniranja BiH i RS-a i da ćemo uvijek podržati ono što je dogovor sva tri konstitutivna naroda uz poštivanja Dejtonskog sporazuma. Govorili smo o mnogo konkretnih stvari, imat ćemo i zajedničku sjednicu dvije vlade, prijedlog zaključka gradnje dva memorijalna centra jednog u Donjeg Gradini, a 23. i skup i obilježavanje u Jasenovcu na teritoriji RS-a i jednog memorjalno centra u beogradu posvećenog jasenovačkim žrtvama. U upravljačkom timu bit će predsjednici Srbije RS-a, predsjednici vlada i skupštine i patrijarh Porfirije – naveo je Vučić.
Ambasador Bosne i Hercegovine pri Ujedinjenim nacijama Zlatko Lagumdžija saopćio je da je finalni prijedlog rezolucije o Srebrenici upućen predsjedniku Generalne skupštine UN-a Dennisu Francisu.
Lagumdžija je rekao da je finalni prijedlog rezolucije usvojen “nakon više krugova inkluzivnih konsultacija”.”Nakon više krugova inkluzivnih konsultacija, finalni prijedlog Rezolucije ‘Međunarodni Dan refleksije i komemoracije Genocida u Srebrenici 1995’, od strane ‘cross- regional core group’, otišao je prema Predsjedniku i svim stalnim misijama u UN-u. Sretan 1. Maj!”, poručio je Lagumdžija u objavi na društvenoj mreži X.
Nakon više krugova inkluzivnih konsultacija, Finalni prijedlog Rezolucije “Medjunarodni Dan refleksije i komemoracije Genocida u Srebrenici 1995”, od strane “cross- regional core group”, otišao prema Predsjedniku @UN_PGA i svim stalnim misijama u UN. Sretan 1. Maj!
U ovom mjesecu, rezolucija o Srebrenici, koja je već izazvala značajnu pažnju, bit će razmatrana na dnevnom redu Generalne skupštine UN-a.Njemačka i Ruanda stoje iza inicijative ove rezolucije, a podršku su već najavile mnoge zemlje.
Međutim, Srbija i Rusija, zajedno s zvaničnicima iz bh. entiteta RS, suprotstavljaju se rezoluciji bez ikakvog opravdanog razloga. Putem stalnog predstavništva Ruske Federacije u UN-u, sinoć su osigurali obraćanje članice Predsjedništva BiH, Željke Cvijanović, na Vijeću sigurnosti UN-a. Ona je tom prilikom iznijela niz neutemeljenih tvrdnji o sigurnosnoj situaciji u BiH.
Rezoluciju su, međutim, podržale brojne zemlje, između ostalih i Ujedinjeno Kraljevstvo.
Britanski ministar vanjskih poslova David Cameron izjavio je da je jasno da je u Srebrenici bio genocid i da će njegova zemlja glasati za rezoluciju o Srebrenici kada bude na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija.
Na javnoj sjednici koja je održana u Domu lordova, Komitetu za međunarodne odnose i odbranu, državni sekretar za vanjske poslove David Cameron iznio je stav Vlade u vezi sa Rezolucijom o Srebrenici.
Na današnji dan 2. maja 1992. godine sprečavanjem jedinica tadašnje Jugoslavenske narodne armije (JNA) da zauzmu zgradu Predsjedništva BiH odbranjena je nezavisna i samostalna Bosna i Hercegovina.
Teritorijalna odbrana BiH je u aprilu 1992. godine uspješno blokirala kasarne JNA, no većih konfrontacija nije bilo. Prvog maja pojačano je granatiranje Sarajeva, a zabilježena su kretanja jedinica JNA i oko grada.
Tog dana agresorske snage su zauzele centar Vogošće, a napadnuti su Visoko i Breza. Odgovor TO BiH je bila blokada komande druge vojne oblasti JNA.
Vodstvo Republike BiH predvođeno predsjednikom Predsjedništva BiH Alijom Izetbegovićem je pokušavalo izbjeći otvorene sukobe JNA i TO BiH, no 2. maja 1992. godine situacija je eskalirala.
Pakleni plan agresora
Prva eskalacija se dogodila u podne 2. maja u Domu JNA u Sarajevu. Teritorijalci sa područja Starog Grada su ušli da pregovaraju sa načelnikom, no tada je došlo do pucnjave u kojoj je potpukovnik JNA Bogoje Božinovski ubio branioca Asafa Hadžića, a obračun je nastavljen sve do konačne predaje pripadnika JNA.
U isto vrijeme tri kolone JNA sa tenkovima, oklopnim transporterima i kamionima su se uputile prema centru grada. Kolona se probila do Skenderije, prešavši most, i nalazeći se svega stotinjak metara od zgrade Predsjedništva BiH.
Plan agresora je bio zauzeti ključne objekte u gradu, uključujući i zgradu predsjedništva, nakon čega bi odbrana grada, pa i same države bila gotovo nemoguća.
No na put su im stali hrabri branioci grada. Jedinice specijalne jedinice MUP-a RBiH, kao i Teritorijalci su se suprotstavili koloni, a preciznim antitenkovskim projektilima onesposobljena su oklopna vozila JNA.
Pukovnik Milan Šuput predaje se sarajevskim braniocima
Na Trgu Austrije, na Bistriku, gdje je bila komanda Druge vojne oblasti, odnosno komanda JNA za cijelu BiH i dijelove Hrvatske, tog dana bio je general JNA Milutin Kukanjac, koji je naredio da iz Vojne bolnice krene specijalna jedinica prema Skenderiji. No i taj napad je zaustavljen. Jedan od legendarnih branioca grada Nusret Šišić Dedo je sa improvizovanom protivoklopnom napravom pogodio jedno od borbenih vozila.
Veličanstveni otpor
S druge strane grada, iz komande JNA na Bistriku pukovnik Milan Šuput, koji je komandovao svim specijalnim jedinicama Druge armijske oblasti, krenuo s borbenim vozilima kroz Dobrovoljačku ulicu (danas Hamdije Kreševljakovića). Na mostu Čobanija prešli su Miljacku i stali pored zgrade Pošte.
Tada je zapaljena zgrada Pošte, čime je hiljade telefonskih priključaka ostalo bez funkcije. No, ponovo su agresorski vojnici zaustavljeni, pogođeno je borbeno vozilo, specijalci JNA su se zabarikadirali u podrumu BKC-a.
Kad je u pitanju drugi maj ovo je jedna od dražih fotografija.#ČudoBosanskogOtpora
— SniperAlley.Photo (@SniperAlleyPhot) May 2, 2022
Nakon žestokih borbi koje su trajale do narednog jutra specijalci JNA zajedno sa pukovnikom Milanom Šuputom su se predali borcima TO BiH koje je predvodio Dževad Topić.Zarobljavanje predsjednika Predsjedništva Alije Izetbegovića
U isto vrijeme, u poslijepodnevnim satima 2. maja 1992. godine predsjednik Predsjedništva RBiH Alija Izetbegović se vratio u Sarajevo s mirovnih pregovora u Lisabonu. Nakon slijetanja na sarajevski aerodrom Izetbegović je zarobljen i sproveden u kasarnu u Lukavicu. Tada su uslijedile gotovo nadrealne scene kada se uživo za vrijeme emitiranja Dnevnika TV BiH saznalo za otmicu predsjednika.
https://www.youtube.com/watch?v=46eI4XcYK5U
Narednog dana, 3. maja vođeni su pregovori da se oslobodi predsjednik Izetbegović koji je trebao biti razmijenjen za generala Kukanjca i ostale članove komande JNA.
Dogovor je uz posredovanje kanadskog generala McKenzieja postignut i uslijedila je razmjena. No prilikom razmjene došlo je do incidenta u ulici Dobrovoljačka gdje je ubijeno šest pripadnika JNA. Kasnije se pomenuti događaj koristio za propagandne svrhe, te je godinama predmet raznih manipulacija, no presudom međunarodnog krivični sud za bivšu Jugoslaviju u Hagu utvrđeno da je kolona JNA bila legitimni vojni cilj.
O samom incidentu je govorio i prvi svjedok događaja, general Kukanjac.
“Pošto se mnogo manipulisalo, lagalo, izmišljalo o tome kol'ko je stradalo u Dobrovoljačkoj ulici, vreme je jednom da se kaže tačno, a to mogu samo ja. U toj Dobrovoljačkoj ulici oni su napali sanitetsko jedno vozilo i poginuo je jedan vojnik, Tomović Zdravko iz Han Pijeska. Tri pukovnika: Sokić Miro, Radulović dr Budimir i Mihailović Boško. Jedan potpukovnik, Jovanić Boško i jedna žena, muslimanka Šuko Nurmela… Znači, šest osoba je stradalo od 261. Valjda su ovi u Beogradu izgubili strpljenje što mi nismo stradali, što ne stradamo. Te laži koje su prosute oko Dobrovoljačke nešto je najsramnije što se može čuti. Ja sam se borio da to obelodanim. Novosti nisu smele, Politika – ma ni govora. Televizija Srbije – ma ni govora. Radio Beograd – ma kakvi”, govorio je Kukanjac.
Mnogi smatraju da je agresor u konačnici imao za plan povezati sve ključne tačke, odnosno vojne objekte u gradu, zauzeti Predsjedništvo, izvršiti državni udar i postaviti Fikreta Abdića za novog predsjednika Predsjedništva BiH koji bi potpisao kapitulaciju RBiH, piše Klix.
No, hrabri branioci grada su uspjeli zaustaviti takve planove. Prema procjenama u napadu JNA na Sarajevo 2. maja poginulo je 35 agresorskih vojnika, a oko 200 ih je zarobljeno. Već 12. maja skinuta je maska sa tobožnje narodne armije, te je 2. vojna oblast JNA preimenovana u Vojsku Republike Srpske.
Neuspjehom i totalnim porazom tog sudbonosnog 2. maja agresor je shvatio da je zauzimanje grada nemoguća misija te je uslijedila totalna opsada i blokada grada koja je trajala 1.425 dana.
Predsjednik entiteta Republika Srpska Milorad Dodik je danas, 1. maja, imao bizarnu izjavu u vezi s Rezolucijom o genocidu u Srebrenici, o kojoj će raspravljati Generalna skupština UN-a sredinom maja.
Na postavljanju kamena temeljca za stadion u Surčinu kod Beograda, Dodik je govorio o ovoj rezoluciji, ali nije posve jasno kako je došao do brojke koju je spomenuo.
“Postoji mogućnost da predstavnici više od pet milijardi ljudi u svijetu ne budu iza te rezolucije. Dakle, jedna dramatična manjina će biti za tu rezoluciju, bez obzira što su iza nje SAD i ostale moćne zemlje, ali neće biti Rusija, Kina i mnoge druge države”, rekao je predsjednik RS.
Kako je Dodik došao do brojke od pet milijardi, niko ne može reći sa sigurnošću.
Čak i ako u matematiku uključimo Kinu, koja ima oko jedne milijarde stanovnika, skoro je nemoguće doći do cifre koju je spomenuo Dodik.
Kako bi njegovu izjavu stavili u puni kontekst, u dvije najmnogoljudnije zemlje na svijetu, Kini i Indiji, živi “samo” nešto više od dvije milijarde ljudi. Čak i uz glas protiv svih država u Africi, brojka bi stigla tek do tri i po milijarde stanovnika.
U deset najmnogoljudnijih zemalja na svijetu živi oko 4.6 milijardi ljudi, ali su među ovim državama tek dvije koje se otvoreno protive Rezoluciji o genocidu u Srebrenici, a to su Kina i Rusija, u kojoj živi “tek” 147 miliona ljudi, piše Klix.
Tu su i države poput SAD-a, jednog od kosponzora rezolucije, u kojoj živi 336 miliona osoba. Ostatak liste pune Indonezija (278 miliona), Pakistan (229 miliona), Brazil (217 miliona), Nigerija (216 miliona), Bangladeš (168 miliona) i Meksiko (128 miliona stanovnika). Niti jedna od ovih država nije javno izrazila svoj stav o Rezoluciji o genocidu u Srebrenici.
Podsjetimo, očekuje se da će se o ovoj rezoluciji u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija raspravljati sredinom maja. Poznato je da su autori rezolucije Njemačka, Ruanda i BiH, dok su na listi kosponzora, barem onih koji su potvrdili svoj status, Slovenija, Sjedinjene Američke Države, Italija, Francuska, Čile, Lihtenštajn, Novi Zeland, Vanuatu i Turska.
