Mladen Lučić, brat optuženog bivšeg državnog ministra za ljudska prava i izbjeglice Miloša Lučića, uhapšen je jutros, kako je prvi i objavio Raport.

Lučića su uhapsili pripadnici MUP-a Republike Srpske, a po naredbi Tužilaštva BiH.

Naređeno je i privođenje Nenada Nešića, ministra sigurnosti BiH.

U trenerci i ogrtaču ležim pod jorganom cijeli dan, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Hana iz Maglaja, gradića u sjevernom dijelu Bosne i Hercegovine.

Hana se grije na struju, a njen dom je jedan od oko 200.000 domaćinstava, koja nemaju električnu energiju u posljednja dva dana, niti informaciju kada će isporuka biti normalizovana.

“Osjećam se kao da je ratno stanje, jer ne mogu doći do bilo kakve informacije od nadležnih”, kaže Hana.

Dodaje da ne može dugo razgovarati, jer posljednje procente baterije u mobilnom telefonu čuva, kako bi se mogla čuti sa djecom, koja žive u drugim gradovima.

Iz saopštenja nadležnih elektroenergetskih preduzeća, javnost je proteklih dana mogla saznati da je evidentirano oko 70 prekida na dalekovodnoj mreži, kao i više od 60 prekida niskonaponske mreže.

Za prenos električne energije mrežom dalekovoda, kao i za njeno održavanje i proširenje, nadležan je Elektroprenos – jedino javno preduzeće na državnom nivou. Iz ovog preduzeća nisu dali konkretne odgovore ni na jedno od pitanja koje je postavio RSE.

Na pitanja o stanju elektroenergetske mreže, vrsti kvarova, broju kvalifikovanih zaposlenika koji mogu otkloniti te kvarove, te nivou ulaganja u održavanje i obnovu mreže, odgovoreno je da je “zbog jakog snježnog nevremena došlo do ispada” šest dalekovoda, što je bez struje ostavilo građane u 16 opština širom Bosne i Hercegovine, te nepoznat broj opština u Semberiji, ravničarskom kraju na sjeveroistoku zemlje.

Na pitanje kada će snabdijevanje biti normalizovano, iz Elektroprenosa poručuju da se nadaju da će do kraja dana otkloniti kvarove, ali da se mogu očekivati novi, zbog nevremena.

Na upite nije odgovorila nijedna od tri elektroprivrede: Elektroprivreda BiH, Elektroprivreda Republike Srpske i Elektroprivreda HZ Herceg Bosna.

Radi se o javnim preduzećima u Bosni i Hercegovini koja proizvode struju i upravljaju niskonaponskom mrežom koja opskrbljuje potrošače.

Politiziran i zanemaren elektroenergetski sistem u BiH

Almir Muhamedbegović, inžinjer elektrotehnike, kaže za RSE da građani BiH imaju brojne probleme duž cijelog sistema koji struju vodi od postrojenja za proizvodnju, pa do utičnice.

Nedovoljno ulaganje u održavanje i razvoj elektroenergetske mreže je jedan od ključnih razlog za nestanak struje, kaže on. Dodaje da je to vidljivo iz plana poslovanja Elektroprivrede BiH za period 2025. do 2027. godine.

“I ne čudi me uopšte da je 17 posto domaćinstava koje snabdijeva ova elektroprivreda ostalo bez struje nakon snijega, koji nije bio nešto izvanredno visok. To je jasan pokazatelj koliko loše oni upravljaju distributivnom mrežom”, kaže Muhamedbegović.

Problem kreće, kaže on, od bazičnog održavanja prostora i sječe šume oko distributivne mreže, da drveće ne bi padalo na mrežu.

“A mi stalno gledamo kako drveće pada na mreže, i oni to slikaju i dijele, a time samo slikaju vlastiti nerad” kaže on.

Prema njegovim saznanjima, Elektroprivreda BiH planirala je naredne godine uložiti 18 miliona maraka (devet miliona eura) u nabavku materijala za održavanje, te oko osam miliona maraka (oko četiri miliona eura) za usluge održavanja.

To je, smatra on, nedovoljno za jednu kompaniju i mrežu te veličine.

“Evo vidimo kako dobro održavaju kad sve padne čim napada malo veći snijeg”, kaže Muhamedbegović, i dodaje da bi izdatke za održavanje i unapređenje distributivne mreže trebalo povećati za 10 do 20 puta, naročito za preventivno i za prediktivno održavanje, a ne samo za havarijsko održavanje, što je popravak nakon kvara.

“A havarijsko održavanje i nije održavanje, već samo gašenje vatre, koje ne rješava uzrok nego sanira posljedice”, kaže on.

Prema zvaničnim podacima Elektroprivrede BiH, ovo preduzeće je prošle godine od građana i firmi naplatilo skoro 300 miliona maraka (oko 150 miliona eura) po osnovu mrežarine, odnosno naknade za korištenje distributivne mreže.

Bivši direktor Elektroprivrede BiH Enver Kreso za RSE kaže da Elektroprivreda nema para za kvalitetno održavanje distributivne mreže.

“Prekidi struje traju i po nekoliko dana i to nije normalno, to se ne smije dešavati. Ulaganja i održavanja su minimalna i ona su ispod potrebnog nivoa, zbog finansijskih i organizacijskih problema održavanje distributivnih komponentni energetskog sistema je loša i zato su sve češći i dugotrajniji ispadi”, kaže Kreso za RSE.

Istovremeno, Edhem Bičakčić, predsjednik Regionalnog ogranka Međunarodnog vijeća za velike električne sisteme, kaže za RSE da je poslije rata distribucijska mreža značajno obnovljena i rekonstruisana, ali taj posao treba nastaviti dalje.

“Ono gdje je distribucijska mreža limitirana je priključak novih potrošača, posebno, ovih novih malih proizvođača električne energije, tu je uvijek falilo dalekovoda i bilo je teško dobiti te priključke, a ovo su sada poremećaji u snabdijevanju uslijed dodatnih tereta po dalekovodima”, kaže Bičakčić.

Dodaje i da kada dođe do velikih ispada struje sa mreže dolazi i do pada proizvodnje struje, ukoliko ona nema put da ide u izvoz.

“Ako dođe do ispada struje sa mreže, smanjuje se proizvodnja. Ovo nije neobična pojava i ovo je posebno opasno za osjetljive regije poput Bihaća i Mostara”, kaže Bičakčić.

Stotine miliona na računu, a popravak dalekovoda još na čekanju

Slično stanje je i sa održavanjem i proširenjem mreže dalekovoda, za koje je nadležno preduzeće Elektroprenos BiH.

Skoro pola milijarde maraka (oko 250 miliona eura) leži na računu ovog preduzeća, što je iznos koji se godinama uvećava, jer se sredstva planirana za održavanje i unaprijeđenje prenose u narednu godinu.

Ovo je vidljivo iz analize godišnjih planova investicija, kao i iz Dugoročnog plana razvoja prenosne mreže od 2021. do 2030. godine, koje je Elektroprenos BiH dužan izraditi svake godine.

Ovi dokumenti su javno dostupni na stranici Državne regulatorne komisije za električnu energiju – DERK, koja odobrava planove preduzeća Elektroprenos BiH.

U dokumentima je vidljivo da je Elektroprenos BiH planirao u dalekovodnu mrežu investirati 207 miliona maraka (oko 103,5 miliona eura), u periodu od 2021. do 2023. godine, ali je uloženo samo 20 posto tog iznosa.

Uzroci za tako nisku realizaciju investicija u dalekovodnu mrežu vidljivi su u političkom neslaganju suvlasnika ovog preduzeća. Naime, suvlasnici su entiteti Federacija Bosne i Hercegovine i Republika Srpska, u omjeru 59 na prema 41 posto.

Na čelo ovog preduzeća je nedavno imenovan Miro Džakula, ekonomista i dugogodišnji kadar Hrvatske demokratske zajednice u BiH, koji je godinama rukovodio Upravom za indirektno oporezivanje BiH.

Elektroprenos BiH je tako 2021. godine planirao investirati 288 miliona maraka (oko 144 miliona eura) u dalekovodnu mrežu, ali je utrošen te godine samo jedan milion maraka (oko pola miliona eura). Ostatak novca je prebačen na narednu, 2022., godinu, kada je ovo preduzeće investiralo oko 10 miliona maraka (oko pet miliona eura).

Planom investicija za 2023. godinu predviđena su 352 miliona maraka (176 miliona eura), a investiran je 31, pa su sredstva na računu preduzeća dosegla pola milijarde maraka (oko 250 miliona eura).

Istovremeno, u desetogodišnjem planu ovo preduzeće navodi da su na prenosnoj mreži u jednom dijelu Hercegovine “još uvijek u pogonu prelazna rješenja napravljena u ratu”, te da još nisu završene “rekonstrukcije nekih ratom oštećenih vodova”.

Preveliki napon, hronični problem prenosne mreže u BiH

Već duži niz godina je napon u elektroenergetskom sistemu BiH često iznad propisanih vrijednosti, što je jedan od najozbilјnijih problema s kojim se susreće prenosna mreža u BiH, navodi Državna regulatorna komisija za električnu energiju – DERK, u prošlogodišnjem izvještaju o svom poslovanju.

“Neophodan je aktivniji angažman Elektroprenosa BiH u nabavci i ugradnji kompenzacijskih postrojenja, odnosno prigušnica kako bi ovaj probem bio riješen”, ističe se u izvještaju.

Uz to, navodi u DERK u svom izvještaju, Elektroprenos BiH kasni sa dostavljanjem godišnjih planova investicija, dok je svoj Dugoročni plan razvoja prenosne mreže ovo preduzeće posljednji put ažuriralo 2021. godine, iako bi ga po zakonu trebalo donositi svake godine.

Dugoročni plan razvoja prenosne mreže treba definisati neophodna pojačanja postojeće mreže i njenu dogradnju, kako bi se ona pravovremeno jačala i bila sposobna obezbjediti kontinuiran prenos električne energije.

Zbog većih količina snijega, popriječenih vozila ili sniježnih nanosa, obustavljen je saobraćaj za sve kategorije vozila na putevima:

• Bihać-Bosanski Petrovac-Ključ,
• Drvar-Bosanski Petrovac,
• Drvar-Glamoč,
• Glamoč-Mlinište,
• Kupres-Novo Selo,
• Kotor Varoš-Teslić (Borja),
• Banja Luka-Kotor Varoš-Kneževo,
• Mokronoge-Prozor Rama i
• Posušje-Blidinje.

Na magistralnom putu Bosansko Grahovo-Drvar mogu saobraćati putnička vozila, ali otežano.

Zabranjen je saobraćaj za teretna motorna vozila na putevima:

• Glamoč-Livno,

• Strmica-Bosansko Grahovo,

• Drvar-Bosansko Grahovo,

• Han Prijesak-Vlasenica (Han Pogled) i

• Sarajevo-Foča (Rogoj).

Iz BIHAMK-a upozoravaju na dionice preko planinskih prevoja, gdje mjestimično ima ugaženog snijega i leda. Dodatne poteškoće vozačima pričinjava jak vjetar, koji stvara snježne nanose.

Zbog težine snijega na brojnim dionicama česta su obaranja stabala na kolovoz.

Savjetujemo vozače da na put ne kreću bez odgovarajuće zimske opreme.

Zbog otežanih zimskih uvjeta obustavljen je saobraćaj za teretna vozila na graničnom prelazu Izačić. Na graničnim prelazima nema dužih zadržavanja za putnička vozila.

Preko planinskog prevoja Borova glava (Šuica-Livno) upozoravamo na česte izlaske divljih konja na kolovoz.

Na magistralnom putu Jablanica-Blidinje zbog oštećenja kolovoza još uvijek je obustavljen saobraćaj.

U toku su radovi na magistralnom putu M-17 u Donjoj Jablanici, na lokalitetu Komadinovo vrelo, zbog čega se povremeno saobraća sporije, uz moguće kraće obustave.

Na dionici autoceste A1, Podlugovi-Visoko zbog radova na postavljanju bukobrana na mjestu izvođenja radova u funkciji je preticajna traka.

Radovi su aktuelni i na magistralnim putevima: Pelagićevo-Srebrenik, Turbe-Travnik (Kalibunar), Husino-Ljubače, Buna-Masline, Klašnice-Šargovac, Lepenica-Han Ploča i Čitluk-Ljubuški.

Noćas oko 2 sata izbio je požar na Hadži Pašinoj džamiji u naselju Kolobara u Brčkom. Vatrogasci su intervenirali s tri vozila, ali uprkos njihovim naporima, džamija je potpuno izgorjela.

Hadži Pašina džamija, poznata i kao Kolobarska drvenija ili Drvena džamija, izgrađena je u prvoj polovini 19. stoljeća sredstvima Hadži Paše Mujkanovića, prognanika iz Šapca. Džamija je bila identična Dizdarija džamiji, koju je sagradio njegov brat Hadži Dizdar Mujkanović u središtu Brčkog.

Tokom rata u Bosni i Hercegovini, Hadži Pašina džamija je 17. jula 1992. godine bila minirana i porušena. Obnovljena je u izvornom obliku 2011. godine i predata na upotrebu Tarikatskom centru u Bosni i Hercegovini, služeći kao tekija nakšibendijskog tarikata.

Nadležni organi trenutno istražuju uzrok požara. Lokalna zajednica izražava tugu zbog gubitka ovog značajnog vjerskog i kulturnog objekta.

Predsjednik Skupštine Brčko distrikta reagirao na požar

Predsjednik Skupštine Brčko distrikta Damir Bulčević odmah po dobijanju informacije o požaru koji je izbio na Hadži Pašinoj džamiji stupio je u kontakt sa šefom Policije Brčko distrikta Goranom Pisićem kako bi dobio preliminarne informacije o uzrocima ove nesreće.

Bulčević je izrazio očekivanje da će nadležne institucije brzo provesti uviđaj i objaviti zvaničan izvještaj o uzrocima požara.

“Radi se o velikoj tragediji za sve građane Brčko distrikta, a posebno za pripadnike islamske vjeroispovijesti. Očekujem da će nadležne institucije brzo dostaviti zvanične informacije o uzrocima požara. Skupština i druge relevantne institucije svakako će nastaviti pružati podršku za obnovu ovog važnog objekta,” izjavio je predsjednik Skupštine.

Požar na Hadži Pašinoj džamiji predstavlja značajan gubitak, ali su iz institucija najavili spremnost da zajednički rade na njenoj obnovi kako bi se sačuvao kulturno-historijski značaj ovog objekta za sve građane distrikta, prenosi infobrcko.com

I pored toga što je Vijeće ministara BiH povećalo osnovicu za obračun plate zaposlenima u institucijama BiH za 2025. godinu sa 600 na 631,5 KM, zaposleni će još sačekati da im se povećaju primanja s obzirom na to da institucije BiH, po svemu sudeći, idu na privremeno finansiranje.

S obzirom na to da Bosna i Hercegovina još nije dobila budžet za narednu godinu, institucije idu na privremeno finansiranje, a to znači da mogu potrošiti samo ono što im je odobreno budžetom za ovu godinu. Kako u ovoj godini, odnosno 2024. osnovica za obračun plata iznosi 600 KM, to znači da se samo toliko može isplatiti za plate, pišu Nezavisne.com.

“Iako je odluka Vijeća ministara BiH donesena, ona neće odmah rezultirati većim platama za zaposlene jer nova osnovica neće biti primijenjena dok budžet za 2025. godinu ne bude usvojen. Nažalost, prema dosadašnjim iskustvima, posljednji budžet koji je usvojen blagovremeno bio je budžet za 2016. godinu, i izražavamo bojazan da se osnovica za obračun plate neće početi primjenjivati od januara 2025. godine, već znatno kasnije. Na ovaj način značajno se ugrožavaju prava radnika i stabilnost njihovih prihoda”, rekli su u Samostalnom sindikatu državnih službenika i zaposlenika u institucijama BiH.

Kada je riječ o budžetu, lideri političkih partija koje čine vlast na nivou BiH u nekoliko navrata na sastancima su razgovarali na tu temu, međutim dalje od razgovora se nije odmaklo. Prema nezvaničnim informacijama, budžet se trenutno nalazi u fazi izrade u Ministarstvu finansija i trezora, ali to ne znači ništa.

Da bi budžet bio usvojen neophodno je da prvo sjednicu održi Fiskalni savjet BiH i utvrdi dokument globalnog okvira budžeta. Nakon toga, Ministarstvo finansija i trezora izrađuje sam budžet i dostavlja ga Vijeću ministara BiH na usvajanje. Ukoliko budžet dobije podršku Vijeća ministara BiH šalje se u Predsjedništvo BiH, koje je i formalni predlagač budžeta i koje ga šalje na odobravanje u Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine, gdje treba da dobije podršku oba doma.

S obzirom na to da sljedeće sedmice ulazimo u 2025. godinu gotovo je sigurno da budžet neće biti usvojen, i može se očekivati da Vijeće ministara BiH uskoro donese odluku o privremenom finansiranju. Ta odluka se donosi kvartalno, tako da će se prva odnositi na period januar – mart 2025. godine, i za taj period biće odobreno oko 338 miliona KM, odnosno jedna četvrtina od ukupnog budžeta usvojenog za 2024. godinu.

“Budžet institucija BiH za 2025. trebalo je da bude usvojen i određen finansijski okvir za rad institucija. Ali koalicija na nivou BiH ostavlja budžet za političko ucjenjivanje jer kapitalne investicije iz budžeta su predmet dogovaranja i pregovora, a iza njih uglavnom stoje privatni i stranački interesi, kao i moćni biznismeni. Institucije BiH mogu raditi na osnovu privremenog finansiranja, zaposleni će dobijati platu, a funkcionerima neće biti oduzete privilegije. Ali ako takve institucije i takva BiH može u EU bez budžeta, onda smo šampioni i tvorci novih evropskih standarda”, rekla je za Nezavisne novine Mira Pekić, član Komisije za finansije i budžet Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

Podsjećanja radi, budžet institucija BiH za 2024. godinu iznosio je 1,3 milijarde KM i usvojen je u drugoj polovini jula ove godine, a u odnosu na prethodni budžet iz 2023. godine veći je za 40 miliona KM.