USK
Druga strana priče o rudniku u Sanskom Mostu: ‘Mnogi su prodali zemlju, potrošili pare, pa sad im smeta rudnik koji je tu već 70 godina’
Rudnik uglja u Sankom Mostu ovih dana izazova pažnju javnosti zbog navodne pobune mještana kojima rudnik smeta.
Rudnik vodi kompanija Lager, a iskopani ugalj ovih mjeseci vitalan je za rad Elektroprivrede BiH odnosno termoelektrana koje proizvode struju u trenutku kada njeni rudnici ne isporučuju dovoljno uglja.
Poznati su već dramatični apeli iz Elektroprivrede BiH po kojima je uglja malo, a struja na tržištu skupa – pa se kao posljedica već razmatra poskupljenje ovog energenta.
Novinari Raporta obišli su rudnik, razgovarali su sa radnicima i inženjerima koji vode rudnik, ali i sa mještanima.
Rudnik kao rudnik – ne može biti lijep. Pa tako nije ni ovaj.
Kada smo mu prilazili – prvo što nas je dočekalo jesu ogromna brda uglja. To je – kako nam pojašnjavaju: rezerva.
“Ovo je iskopano i čeka sa odvoz prema termoelektranama”, kaže nam na početku Nesib Vukalić, jedan od poslovođa.
On nas vodi do dvojice inženjera koji nam objašnjavaju proces rada i benefite koje rudnik donosi, ne samo za radnike, nego za cijelu Općinu Sanski Most kao i Unsko-sanski kanton.
Inženjer Sretko Obradović nam kaže da je rudnik u fazi iskopavanja. Svjesni su da rudnik može ružno izgledati i da ima svoje ‘nus pojave’, ali neće tako biti uvijek.
“Rekultivacija još nije došla na red, pa da se ljudi uvjere kako se to može lijepo srediti kada se posao završi.
A, naša je obaveza da imamo plan kako sve ovo zatrpati i kako vratiti u prirodno okruženje. Kada se uradi glavni dio rudarskog projekta u njemu je posljednja faza upravo rekultivacija. To znači vratiti ovo u prirodno stanje i uklopiti i prirodnu okolinu. To se može predivno uraditi”, navodi Obradović.
Ističe da je tek dva do tri posto nezadovoljnih radom rudnika, piše Raport.
“Od tog postotka, 50 posto ih ima svoj interes, a ostatak je nezadovoljan jer mu se ne ide odavde. Mi to razumijemo. Zato menadžment kompanije s tim ljudima uvijek traži najbolje rješenje”, navodi Obradović.
Ističe da je česta optužba da rade van koncesione zone.
“Pogledajte ovu mapu. Ona prikazuje šta je Lager uzeo pod koncesiju. Ove dvoje tačke prikazuju gdje mi kopamo. Mislim da je iz ove mape sve jasno”, rekao je on
Glavni tehnički rukovodilac Igor Sredić nam govori impresivne podatke.
“Rudnik kopa više od milion tona uglja na godišnjem nivou. Zadovoljili smo tržište trenutno, bila je kišna godina pa su hidrocentrale zadovoljile potrebe. Mi sad imamo tu rezervu. Osigurat ćemo ugalj za TE Kakanj i Tuzlu. Izvoz nam je u drugom planu. Dakle, većina onoga što se iskopa se i potroši u BiH. Naše strateško opredjeljenje je da ovaj bazen uglja koristimo za energetski stabilnost u BiH”, ističe Sredić.
Upravo to je važno u trenutku kada ljudi strepe od poskupljena struje i nestašice uglja za termoelektrane.
A, od svega – ogroman benefit ima i lokalna zajednica.
“Mi ovdje dižemo standard. Trenutno imamo zaposleno 130 ljudi u rudniku. Nemamo dovoljno radne snage u ovoj sredini. A prioritet nam je zapošljavanje ljudi iz Sanskog Mosta i okoline. Znamo da je Sanski Most poznat po tome da je ogromna stopa odlaska ljudi”, naveo je Sredić.
Profitira i Općina kao i Kanton.
“Mi, odnosno, kompanija Lager uplati 800.000 KM samo za jednu stavku ugovora. Plus plaćamo parcele koje su date pod koncesiju. Oko jedan milion KM se ubrizga u budžete Krajine”, navodi Sredić.
Firma naravno plaća i druge poreze, pa tako ističe da ovaj rudnik triši godišnje oko sedam miliona litara goriva.
“I nismo oslobođeni ove godine putarine. Pa sad izračunajte koliko tu plaćamo poreza, odnosno akciza”, naveo je.
Obradović pak ističe kako rudarstvo u ovom krajevima nije ništa novo.
“Rudarstvo je ovdje krenulo 1916. godine. Od tada do danas mi imamo ispitivanja za ovaj lokalitet sanskog bazena. Najkvalitetnija ispitivanja su rađena od 50-tih godina. I mi ih danas koristimo.
Mi ovdje imamo posla sigurno još 30 godina. A u planu nam je i nešto drugo. Mi želimo krenuti u proizvodnju gasa iz uglja. Tu ćemo novu tehnologiju primijeniti. Radimo sad eksperimente. Mislimo da je to budućnost, posebno što dobijemo puno vodonika pri tom procesu. A to je energent budućnosti”, navodi Obradović.
O samom poslu i ‘bundžijama’ koji bi da se rudnik zatvori razgovarali smo s radnicima i mještanima.
Nesib nam priča kako je i prije rata radio u rudniku.
“Ovo je inače bio rudarski kraj. Ja sam ovdje rudario prije rata. Radio u jami i počeo sam ovdje 2017. Vozač sam dampera. I nikakvih problema nema. Mi smo prezadovoljni, imamo redovne plaće, imamo gorivo – 50 litara, tri tone uglja dobijemo svako za sebe”, navodi Nesib.
Njemu nisu jasni ljudi kojima sad smeta rudnik, kada se zna da je i prije bio i nikome nije smetao.
“I prije rata sam dakle radio, i tad su bila sela okolo. I niko nije nikad pričao da mu smeta rudnik.
Ovaj rudnik nama mnogo znači. Za sve nas ovdje koji živimo. Ja do 2017. kao demobilisani borac nisam nigdje radio. Išao u Njemačku, isto radio u rudniku. Pa sam živio od poljoprivrede. Onda sam ovdje počeo i sin mi radi. I 15 mojih komšija radi tu.
Prašine ima, ali to je rudnik, uvijek je bilo. Općina je to trebala znati kada su davali saglasnost. Nikome ništa nije oteto”, jasan je Nesib.
Dok nas vodi u obilazak rudnika srećemo i druge radnike.
“Ako bi se ovo zatvorilo, slobodno mogu ugasiti i Sanski Most. Ovdje ljudi pošteno rade i zarađuju. Oni koji su prodali rudniku zemlju sad se kaju kad su potrošili pare i oni se najviše bune. To nije pošteno prema nama koji ovdje hljeb zarađujemo”, kaže nam Fahret koji vozi bagera.
Radnici nam govore da su najveće ‘galamdžije’ ljudi koji uopće ne žive blizu rudnika. Upućuju nas u selo koje bukvalno graniči sa iskopinama. Seoski put dijeli kuće i rudnik.
Tu nalazimo Ferida Rakanovića.
“Ja ovdje živim. To je selo Gorica. Ovaj rudnik je ovdje 40 godina. Ova kompanija je tu sedam-osam godina. Narod k'o narod. Mi jesmo bili ugroženi posljednjih godina, ali šta god smo tražili ljudi su nam izašli u susret. Ovdje su neki prodali zemlju i sad kad su potrošili pare, bune se. Mi sad stojimo na mojoj zemlji, ja sam je iznajmio rudniku. Oni su se obavezali da će to vratiti u prvobitno stanje”, rekao je on.
On ističe da su mnogi zemlju prodali po cijeni po kojoj su htjeli.
“Niko nikog nije tjerao. Svi su dobre volje prodali. Ovaj rudnik za cijelu ovaj grad znači puno. Ovdje svi mogu raditi. Ko god je došao i tražio posao – dobio ga je! Ima ih koji neće da rade, pa se bune. Ja ne radim, u penziji sam, ali evo i ja da se javim da radim dobio bi ovdje posao. To nema na puno mjesta”, ističe Rakanović
USK
Lijepe vijesti iz Bihaća: Porodice koje su boravile u alternativnim smještajima dobile nove stanove
U Bihaću su porodice koje su do sada boravile u alternativnim smještajima uselile u nove stanove, čime je trajno riješen njihov stambeni status i poboljšani životni uslovi.
Ovaj značajan projekat realizirali su Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica i Grad Bihać.
Među novim stanarima je i Lejla Beganović, osoba s invaliditetom, kojoj novi stan predstavlja veliko olakšanje nakon godina suočavanja s arhitektonskim barijerama. Ona ističe kako je konačno dobila priliku da ostvari svoje ciljeve i potrebe, jer je do sada bezuspješno pokušavala pronaći stan prilagođen njenim potrebama.
Sreću s njom dijele i ostale porodice koje su dobile svoj novi dom u okviru projekta CEB II, pod nazivom “Zatvaranje kolektivnih centara i alternativnih smještaja putem javnih stambenih rješenja”. Ovaj objekat nudi trajna stambena rješenja za porodice koje su do sada živjele u neizvjesnim uvjetima, pružajući im sigurnost i stabilnost.
Gradonačelnik Bihaća, Elvedin Sedić, naglašava kako je ovim projektom pokazana briga za građane koji su dugi niz godina bili smješteni u privremenim alternativnim smještajima.
“Želimo im omogućiti stalne domove, koji su moderni, izgrađeni po najnovijim standardima, u potpuno novoj zgradi”, kazao je Sedić.
Nerin Dizdar, federalni ministar raseljenih osoba i izbjeglica, ističe da je u toku izgradnja još 150 stambenih jedinica te da se priprema završna faza projekta CEP3.
“Cilj nam je da zatvorimo sve kolektivne centre i osiguramo smještaj za sve one koji su još uvijek nezbrinuti. Dostojanstvo čovjeka je neprocjenjivo, a osnovni preduslov za dostojanstven život jeste imati siguran krov nad glavom”, poručio je ministar.
Ovim projektom ključeve stanova dobilo je 38 bihaćkih porodica, što znači da je oko 100 socijalno ugroženih osoba dobilo trajno stambeno rješenje i priliku za bolji život.
Magazin
Kako “Frida” zvuči na francuskom: Davor Gobac i bihaćki bend Jall Aux Yeux snimili muzičku poslasticu
“Ako ste mislili da ste sve vidjeli i čuli, imamo nešto što će vas izuti iz papuča: Davor Gobac pjeva na francuskom! Da, da, nije greška u titlovima! Legendarna ‘Frida’ sada zvuči kao soundtrack za film u kojem Jean-Paul Belmondo i Brigitte Bardot voze fiću do Pariza! Za ovaj muzički šok odgovoran je bend Jall Aux Yeux, koji je odlučio Balkanu podvaliti malo francuske kulture i to bez ikakve carinske deklaracije”, poručili su iz spomenutog benda.
Dodali su da ‘Frida’ sada zvuči kao da puši tanke cigarete, nosi beretku i sjedi u kafiću gdje konobar ignoriše mušterije – prava francuska atmosfera.
Nova verzija “Fride” snimana je u studiju Amadeus u Bihaću. Montažer Ervin Duratović potrudio se da sve izgleda fluidno, dok je Daniel Pavlić iza kamere uhvatio svaki detalj, uključujući i trenutke kada je Gobac možda zaboravio tekst (ali to je ionako dio šarma). Za muziku i tekst zaslužan je Davor Slamnig, a aranžman je radio Jasmin Hadžisadiković. Izdavač je Croatia Records.
“Ova verzija Frida pjesme nije samo muzička poslastica – to je dokaz da Gobac može sve! Sljedeći logičan korak? Možda album na japanskom, duet s Dalaj Lamom ili Gobac snima emisiju ‘Kako preživjeti u Parizu bez znanja francuskog’! Slušajte, gledajte, dijelite, a ako osjetite neobjašnjivu želju da jedete baget i pijete vino iz čaše s nogicom – ne brinite, to je samo nuspojava odlične muzike!”, poručuje Jall Aux Yeux.
Banda Afganistanaca ordinira određenim područjima BiH i teroriše izbjeglice i migrante koji pokušavaju preći iz BiH u druge zemlje.
Za 36-godišnjeg Bilala, veče 21. juna 2024. prilikom “igre” prelaska iz Bosne i Hercegovine u Hrvatsku – bilo je posebno traumatično, navodi se u početku priče koju je objavio Detektor.
Hrvatska policija je njega i druge izbeglice potisnula natrag – što je praksa koju stručnjaci za ljudska prava, ali i Evropski sud pravde, kritikuju kao kršenje međunarodnog prava.
Međutim, to je bio samo početak Bilalovih muka.
– Zaustavila nas je grupa muškaraca sa maramama i pištoljem, priča ovaj Pakistanac.
– Uhvatili su nas i zatvorili. Bio sam otet osam dana. Tukli su nas. Dva dana sam bio bez hrane, objašnjava Bilal, kome to nije pravo ime.
O prelasku granice često preko šumovitih brda ili polja koji izbeglice i migranti zovu “game”, što u prevodu znači “igra”, novinari BIRN-a su razgovarali putem aplikacije WhatsApp, nekoliko sedmica nakon što je njegova porodica platila otkupninu za Bilalovo oslobađanje.
Tokom višemesečnog istraživanja, BIRN je došao do saznanja da je Bilalova otmica u blizini Velike Kladuše najverovatnije djelo afganistanske kriminalne grupe poznate kao BWK.
Istraživanje BIRN-a zasnovano na razgovorima sa žrtvama, lokalnom policijom, krijumčarima, kao i analizama TikTok profila, fotografija i video-zapisa do kojih su došli, ukazuje da je BWK najnasilnija od svih grupa koje djeluju u BiH.
BWK je uspostavljena krajem 2023. godine i tokom više od godinu dana kontrolisala je brojne rute za krijumčarenje migranata u graničnim područjima BiH.
Nakon otmica članovi BWK-a šalju video snimke porodicama ljudi koje drže u zatočeništvu, tražeći novac za njihovo oslobađanje.
Bilal objašnjava da je njegova porodica platila 3.500 eura za njegovu slobodu, međutim, otkupnine mogu da budu i značajno veće.
Brojni članovi BWK-a su prethodno djelovali i u Srbiji, ali kao članovi drugih bandi. Oni su se povukli nakon što je srbijanska policija na ljeto 2023. pokrenula veliku operaciju razbijanja naoružanih krijumčarskih bandi koje su vodile ratove za teritoriju na granici Srbije sa Mađarskom.
– U Srbiji je postalo mnogo teže. Zato je posao prebačen u Bosnu, kaže za BIRN pakistanski krijumčar Ahmad, kome to nije pravo ime.
Iz Frontexa, Evropske agencije za graničnu i obalsku stražu, kažu da je broj otkrivenih pokušaja ilegalnih prelazaka granice na Zapadnom Balkanu pao za 79 posto između 2023. i 2024. godine.
Sa smanjenjem broja “mušterija”, krijumčari su postali nasilniji prema izbjeglicama, dodajući krađu, otmice i iznude u asortiman svojih kriminalnih aktivnosti. Otmice su se često dešavale nakon što policija uhvati izbjeglice prilikom prelaska granice i potisne ih nazad, maltene pravo u ruke kriminalnim bandama.
Istraživanje BIRN-a pokazalo je i da su neke žrtve – uključujući i maloljetnike – osim što su bile podvrgnute psihičkom i fizičkom maltretiranju, bile i seksualno zlostavljane, uglavnom muškarci.
Adnan Beganović, glasnogovornik Ministarstva unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona, potvrdio je saznanja BIRN-a. Tokom 2024. godine nekoliko Afganistanaca je uhapšeno i optuženo za nasilne zločine, upravo kao članovi BWK-a.
On ističe da banda cilja pojedince “za koje misli da su iz bogatijih porodica”.
– Hvataju ih, fizički zlostavljaju, vezuju, prijete im, ucjenjuju ih, pa su primorani da daju kontakt telefon, odnosno da stupe u kontakt sa njihovim porodicama i jave im da moraju platiti otkupninu ili će im nauditi, kaže Beganović za BIRN.
Dodaje kako naplaćuju i po 6.000 eura po osobi i da se novac uplaćuje na račune otvorene uglavnom u Turskoj, iako neki izvori kažu da postoje računi i u Holandiji i Švicarskoj.
Javni poziv je namijenjen porodicama s troje i više djece koje imaju prebivalište u Bihaću i polaznici su ovdašnjih predškolskih ustanova. Poziv sa smjernicama o neophodnoj dokumentaciji objavljen je na web stranici Grada Bihaća u sektoru Javni pozivi i na društvenim mrežama Grada.
Podsjetimo, ova izdvajanja za podršku porodicama 3+, definisane su Pravilnikom o pronatalitetnim mjerama za 2025. godinu, a za ovu namjenu je u Budžetu Grada izdvojeno 400.000 KM. Osim pobrojanih, Pravilnik uključuje i jednokratnu novčanu pomoć u iznosu od 500 KM za svakog prvačića. Za ovu mjeru javni poziv će biti naknadno objavljen.
Ovi konkretni koraci gradonačelnika Sedića i Gradske uprave, odražavaju predanost Grada Bihaća pružanju podrške porodicama i stvaranju povoljnijih uvjeta za rast i razvoj djece u ovom gradu.
Preliminarne štete od nedavnih poplava koje su zahvatile općinu Sanski Most procijenjene su na 2,2 miliona konvertibilnih maraka – rečeno je na današnjoj sjednici Kriznog štaba. Zbog prisustva podzemnih voda i moguće pojave klizišta odlučeno je da se stanje prirodne nesreće, koje je proglašeno prije nekoliko dana, produži.
Prema prvim procjenama, poplavama je bilo ugroženo oko 200 domaćinstava, dok je u 45 stambenih objekata evidentirana direktna šteta. Osim toga, značajna oštećenja pretrpjeli su infrastrukturni objekti, poljoprivredno zemljište i mostovi, pri čemu je na osam mostova neophodna hitna sanacija.
Načelnik Općine Sanski Most Mensur Seferović izjavio je da je sjednica Kriznog štaba bila posvećena analizi posljedica poplava i procjeni trenutne situacije.
“Komisija je zasjedala i prema preliminarnim rezultatima, štete iznose oko 2.200.000 KM. Razmatrali smo mogućnost ukidanja vanrednog stanja, ali smo zaključili da uslovi za to još uvijek nisu ispunjeni. Općinski budžet predviđa interventna sredstva za ovakve situacije, a danas smo uputili zahtjev Vladi Federacije BiH i Vladi Unsko-sanskog kantona za dodatnu finansijsku pomoć. Također, određeni broj stranih donatora i nevladinih organizacija iskazao je spremnost da pomogne, o čemu ćemo naknadno informisati javnost”, kazao je Seferović.
Prema riječima načelnika, najveće štete zabilježene su na mostovima, gdje će biti potrebna sanacija ili rekonstrukcija osam mostova. Također, oštećeno je oko 50 kilometara makadamskih puteva i 100 metara asfaltnog puta.
Komisija za procjenu šteta nastavlja obilazak terena kako bi utvrdila tačne razmjere posljedica koje su poplave ostavile na području Sanskog Mosta.
FENA
- Nedaleko od Bihaća, u mjestu Gata, smješteno je lječilište sa prirodnom ljekovitom vodom, po kvaliteti drugo u Evropi. Potencijali ovog lječilišta nedovoljno su iskorišteni, uprkos činjenici da je ulaganje u njega od nemjerljivog strateškog značaja za Unsko-sanski kanton.
– Čini se da bi ova godina mogla biti prekretnica, jer pored zatvorenog fizioterapeutskog bazena, ova ustanova do kraja juna dobiće i novu salu za kineziterapiju.
Video prilog pogledajte OVDJE.
Lijepe vijesti iz Bihaća: Porodice koje su boravile u alternativnim smještajima dobile nove stanove
Konaković: Dodik ima veliku imovinu u EU, slijedi mu ‘uragan’ sankcija
Dodik njemačke sankcije nazvao ‘univerzalnom nepravdom’ i najavio odmazdu: Neće dobiti naš litijum
Vučić tvrdi da je Zapad protiv RS-a: “Žele BiH u kojoj ovaj entitet neće zadržati ingerencije iz Dejtona”
Kovačević: SNSD je spreman podržati da Hrvati sami biraju svoje predstavnike
Kada sadite krompir dodajte i ovaj sastojak: Buba zlatica neće smjeti da mu priđe
Zmije ne podnose ove tri biljke: Posadite ovo u dvorištu i više ih nikad nećete vidjeti
Inzko poziva na slanje trupa u Brčko: “Ne smijemo ponoviti grešku s Dodikom”
Ružnić čestitao zastupniku NES-a zbog glasanja za imenovanje Krešića: “Srušio je posljednji bastion SDA”
Lepi: Spavao sam na klupama i nisam imao šta da jedem, postao sam “Lepi” kad sam počeo raiditi
-
Smrtovniceprije 5 danaNa Ahiret preselio Ćatić (Sakib) Safet
-
Smrtovniceprije 5 danaNa ahiret preselila Jakupović (Avdić) Zumreta
-
Smrtovniceprije 2 danaNa ahiret preselila Kudić (rođ. Kukić) Đula
-
USKprije 7 danaUprava pogriješila dužinu staze: Hoće li Airbus moći slijetati u Bihać?
-
Cazinprije 7 danaKreće izgradnja ceste u Krajini kojom će se BiH povezati s Europskom unijom
-
USKprije 6 danaAfera Saniteks: Bivšem direktoru Agencije za privatizaciju USK dvije godine zatvora