Rudnik uglja u Sankom Mostu ovih dana izazova pažnju javnosti zbog navodne pobune mještana kojima rudnik smeta.
Rudnik vodi kompanija Lager, a iskopani ugalj ovih mjeseci vitalan je za rad Elektroprivrede BiH odnosno termoelektrana koje proizvode struju u trenutku kada njeni rudnici ne isporučuju dovoljno uglja.
Poznati su već dramatični apeli iz Elektroprivrede BiH po kojima je uglja malo, a struja na tržištu skupa – pa se kao posljedica već razmatra poskupljenje ovog energenta.
Novinari Raporta obišli su rudnik, razgovarali su sa radnicima i inženjerima koji vode rudnik, ali i sa mještanima.
Rudnik kao rudnik – ne može biti lijep. Pa tako nije ni ovaj.
Kada smo mu prilazili – prvo što nas je dočekalo jesu ogromna brda uglja. To je – kako nam pojašnjavaju: rezerva.
“Ovo je iskopano i čeka sa odvoz prema termoelektranama”, kaže nam na početku Nesib Vukalić, jedan od poslovođa.
On nas vodi do dvojice inženjera koji nam objašnjavaju proces rada i benefite koje rudnik donosi, ne samo za radnike, nego za cijelu Općinu Sanski Most kao i Unsko-sanski kanton.
Inženjer Sretko Obradović nam kaže da je rudnik u fazi iskopavanja. Svjesni su da rudnik može ružno izgledati i da ima svoje ‘nus pojave’, ali neće tako biti uvijek.
“Rekultivacija još nije došla na red, pa da se ljudi uvjere kako se to može lijepo srediti kada se posao završi.
A, naša je obaveza da imamo plan kako sve ovo zatrpati i kako vratiti u prirodno okruženje. Kada se uradi glavni dio rudarskog projekta u njemu je posljednja faza upravo rekultivacija. To znači vratiti ovo u prirodno stanje i uklopiti i prirodnu okolinu. To se može predivno uraditi”, navodi Obradović.
Ističe da je tek dva do tri posto nezadovoljnih radom rudnika, piše Raport.
“Od tog postotka, 50 posto ih ima svoj interes, a ostatak je nezadovoljan jer mu se ne ide odavde. Mi to razumijemo. Zato menadžment kompanije s tim ljudima uvijek traži najbolje rješenje”, navodi Obradović.
Ističe da je česta optužba da rade van koncesione zone.
“Pogledajte ovu mapu. Ona prikazuje šta je Lager uzeo pod koncesiju. Ove dvoje tačke prikazuju gdje mi kopamo. Mislim da je iz ove mape sve jasno”, rekao je on
Glavni tehnički rukovodilac Igor Sredić nam govori impresivne podatke.
“Rudnik kopa više od milion tona uglja na godišnjem nivou. Zadovoljili smo tržište trenutno, bila je kišna godina pa su hidrocentrale zadovoljile potrebe. Mi sad imamo tu rezervu. Osigurat ćemo ugalj za TE Kakanj i Tuzlu. Izvoz nam je u drugom planu. Dakle, većina onoga što se iskopa se i potroši u BiH. Naše strateško opredjeljenje je da ovaj bazen uglja koristimo za energetski stabilnost u BiH”, ističe Sredić.
Upravo to je važno u trenutku kada ljudi strepe od poskupljena struje i nestašice uglja za termoelektrane.
A, od svega – ogroman benefit ima i lokalna zajednica.
“Mi ovdje dižemo standard. Trenutno imamo zaposleno 130 ljudi u rudniku. Nemamo dovoljno radne snage u ovoj sredini. A prioritet nam je zapošljavanje ljudi iz Sanskog Mosta i okoline. Znamo da je Sanski Most poznat po tome da je ogromna stopa odlaska ljudi”, naveo je Sredić.
Profitira i Općina kao i Kanton.
“Mi, odnosno, kompanija Lager uplati 800.000 KM samo za jednu stavku ugovora. Plus plaćamo parcele koje su date pod koncesiju. Oko jedan milion KM se ubrizga u budžete Krajine”, navodi Sredić.
Firma naravno plaća i druge poreze, pa tako ističe da ovaj rudnik triši godišnje oko sedam miliona litara goriva.
“I nismo oslobođeni ove godine putarine. Pa sad izračunajte koliko tu plaćamo poreza, odnosno akciza”, naveo je.
Obradović pak ističe kako rudarstvo u ovom krajevima nije ništa novo.
“Rudarstvo je ovdje krenulo 1916. godine. Od tada do danas mi imamo ispitivanja za ovaj lokalitet sanskog bazena. Najkvalitetnija ispitivanja su rađena od 50-tih godina. I mi ih danas koristimo.
Mi ovdje imamo posla sigurno još 30 godina. A u planu nam je i nešto drugo. Mi želimo krenuti u proizvodnju gasa iz uglja. Tu ćemo novu tehnologiju primijeniti. Radimo sad eksperimente. Mislimo da je to budućnost, posebno što dobijemo puno vodonika pri tom procesu. A to je energent budućnosti”, navodi Obradović.
O samom poslu i ‘bundžijama’ koji bi da se rudnik zatvori razgovarali smo s radnicima i mještanima.
Nesib nam priča kako je i prije rata radio u rudniku.
“Ovo je inače bio rudarski kraj. Ja sam ovdje rudario prije rata. Radio u jami i počeo sam ovdje 2017. Vozač sam dampera. I nikakvih problema nema. Mi smo prezadovoljni, imamo redovne plaće, imamo gorivo – 50 litara, tri tone uglja dobijemo svako za sebe”, navodi Nesib.
Njemu nisu jasni ljudi kojima sad smeta rudnik, kada se zna da je i prije bio i nikome nije smetao.
“I prije rata sam dakle radio, i tad su bila sela okolo. I niko nije nikad pričao da mu smeta rudnik.
Ovaj rudnik nama mnogo znači. Za sve nas ovdje koji živimo. Ja do 2017. kao demobilisani borac nisam nigdje radio. Išao u Njemačku, isto radio u rudniku. Pa sam živio od poljoprivrede. Onda sam ovdje počeo i sin mi radi. I 15 mojih komšija radi tu.
Prašine ima, ali to je rudnik, uvijek je bilo. Općina je to trebala znati kada su davali saglasnost. Nikome ništa nije oteto”, jasan je Nesib.
Dok nas vodi u obilazak rudnika srećemo i druge radnike.
“Ako bi se ovo zatvorilo, slobodno mogu ugasiti i Sanski Most. Ovdje ljudi pošteno rade i zarađuju. Oni koji su prodali rudniku zemlju sad se kaju kad su potrošili pare i oni se najviše bune. To nije pošteno prema nama koji ovdje hljeb zarađujemo”, kaže nam Fahret koji vozi bagera.
Radnici nam govore da su najveće ‘galamdžije’ ljudi koji uopće ne žive blizu rudnika. Upućuju nas u selo koje bukvalno graniči sa iskopinama. Seoski put dijeli kuće i rudnik.
Tu nalazimo Ferida Rakanovića.
“Ja ovdje živim. To je selo Gorica. Ovaj rudnik je ovdje 40 godina. Ova kompanija je tu sedam-osam godina. Narod k'o narod. Mi jesmo bili ugroženi posljednjih godina, ali šta god smo tražili ljudi su nam izašli u susret. Ovdje su neki prodali zemlju i sad kad su potrošili pare, bune se. Mi sad stojimo na mojoj zemlji, ja sam je iznajmio rudniku. Oni su se obavezali da će to vratiti u prvobitno stanje”, rekao je on.
On ističe da su mnogi zemlju prodali po cijeni po kojoj su htjeli.
“Niko nikog nije tjerao. Svi su dobre volje prodali. Ovaj rudnik za cijelu ovaj grad znači puno. Ovdje svi mogu raditi. Ko god je došao i tražio posao – dobio ga je! Ima ih koji neće da rade, pa se bune. Ja ne radim, u penziji sam, ali evo i ja da se javim da radim dobio bi ovdje posao. To nema na puno mjesta”, ističe Rakanović
Današnjom zajedničkom akcijom i koordinacijom pripadnika Odsjeka kriminalističke policije, Sektora kriminalističke policije, Policijske stanice Bihać i Jedinice za specijalističku podršku MUP-a Unsko-sanskog kantona, u popodnevnim satima uhapšena su tri lica – jedna žena i dva muškarca.
BIHAĆ, 21. januara – Ove osobe se terete za više krivičnih djela, okarakterisanih kao teške krađe i razbojništva, objavljeno je na službenoj Facebook stranici MUP-a USK. U objavi se navodi da je akcija rezultat detaljne i zahtjevne istrage policijskih službenika, provedene s ciljem pronalaska počinilaca koji su ugrožavali sigurnost i imovinu građana.
Video pogledajte OVDJE
Načelnik općine Velika Kladuša Boris Horvat primio je danas u prvu službenu posjetu delegaciju Grada Cazina predvođenu gradonačelnikom Nerminom Ogreševićem.
Dvojica čelnih ljudi ove dvije susjedne lokalne zajednice i njihovi savjetnici i saradnici, te vijećnici Kluba 4 u Općinskom vijeću Velika Kladuša razgovarali su o nekoliko važnih tema, a fokus je bio infrastrukturnim projektima, ekonomskom razvoju, te mogućnostima međusobne saradnje.
Gradonačelnik Ogrešević je naglasio važnost njegovanja uspostavljanja dvosmjerne komunikacije i njegovanja dobrosusjedskih odnosa, te podsjetio da Cazin i Velika Kladuša imaju dosta zajedničkih interesa koji se mogu ostvariti kroz projekte koji će biti od obostranog značaja, a doprinijeće sveukupnom razvoju i poboljšanju uslova života građana ove dvije lokalne zajednice. Koliko nam je važan razvoj Cazina, isto tako nam je važno da se razvijaju i nama susjedne općine, naglasio je gradonačelnik Ogrešević.
Primjeri dobre prakse Grada Cazina koji su ovu lokalnu zajednicu učinili prepoznatljivom po intenzivnom razvoju i atraktivnom lokacijom za investitore mogu biti vodilja i Velikoj Kladuši, naglasio je načelnik Horvat izrazivši nadu da je ova posjeta početak gradnje novih odnosa sa prvim komšijama. Velika Kladuša jeste i biće otvorena za saradnju sa svima i u svim segmentima koji će doprinijeti napretku, naglasio je načelnik Horvat i dodao da je dobrodošla svaka pomoć i sugestija u pravcu dobrog upravljanja i vođenja, piše RVK.
Jedna od važnijih tema je bila i modernizacija putne infrastrukture koja povezuje Cazin i Veliku Kladušu, kao i mogućnosti saradnje u oblasti privrede i turizma.
Posjeta delegacije Cazina Velikoj Kladuši predstavlja početak intenzivnijeg dijaloga između ove dvije lokalne zajednice, a naredni koraci uključivaće konkretne projekte i inicijative koje će doprinijeti intenzivnijem razvoju Unsko-sanskog kantona.
Općinski sud u Bihaću potvrdio je optužnicu protiv Belmina Čauševića (26) iz Bihaća zbog sumnje da je pretukao dvojicu maloljetnika starosti 11 i 13 godina.
Kantonalno tužilaštvo Unsko-sanskog kantona Dana, tereti ga da je počinio krivično djelo nasilničko ponašanje u sticaju prema dvoje djece.
Prema navodima optužnice sve se desilo 20. decembra prošle godine, u večernjim satima u Bihaću.
Kako se navodi, prišao je jedanaestogodišnjaku i trinaestogodišnjaku koji su šetali, te ih upitao da li oni bacaju petarde.
Kada mu je jedan od njih rekao da su bacali petarde, ali ne u njegovo dvorište, Čaušević ga je udario zatvorenom šakom u predjelu glave i to lijeve strane lica i usne.
Dječak je pao na tlo i nakratko izgubio svijest, da bi optuženi potom zatvorenom šakom u potiljačnom predjelu glave udario i drugog maloljetnika istovremeno obojici psujući majku.
Govorio im je kako im poznaje očeve, da zna gdje žive, pri tom prijeteći da će im ubiti očeve.
Kako se dodaje, Čaušević je kod jednog maloljetnika izazvao strah uslijed kojeg se pomokrio, istovremeno mu nanijevši povrede glave u vidu otoka i krvnog podliva lijeve očne regije sa manjom oguljotinom gornjeg očnog kapka i otoka donje usne.
Drugom maloljetniku je nanio povrede stražnje strane glave u vidu dvije paralelne oguljotine poglavine, a kod oba lica u pitanju su lake povrede.
Čaušević je uhapšen 20. decembra uhapšen i tada mu je na prijedlog Tužilaštva određen jednomjesečni pritvor zbog postojanja naročitih okolnosti koje opravdavaju bojazan da će ponoviti krivična djela za koja se može izreći kazna zatvora od tri godine ili teža.
Tužilaštvo je iz istog razloga predložilo produženje pritvora nakon podizanja optužnice, što je Opštinski sud u Bihaću prihvatio i optuženom Čauševiću produžio pritvor nakon potvrđivanja optužnice.
Po tom rješenju pritvor može trajati najduže godinu, s tim da će Sud kontrolu opravdanosti pritvora vršiti po isteku svaka 2 mjeseca od dana donošenja posljednjeg rješenja o pritvoru.
“Obzirom da se radi o djelu počinjenom na štetu dvoje djece Tužilaštvo je s naročitom hitnošću provelo istragu, te će u postupku osnovanost optužnice dokazivati iskazima svjedoka, vještaka i materijalnim dokazima”, navode iz Tužilaštva.
U blizini Graničnog prijelaza Izačić jutros je pronađen mrtav migrant.
– U 5 sati su pripadnici Granične policije BiH obavijestili su MUP USK da su u blizini Graničnog prijelaza Izačić na kolovoznoj traci pronašli beživotno tijelo sa vidnim povredama. Policija je izašla na teren i obezbijedila lice mjesta, a nakon toga je formirana uviđajna ekipa – kazao je za portal “Avaza” portparol MUP-a USK Abdulah Keranović.
Uviđajnu ekipu su činili dežurni tužilac Tužilaštva USK i istražitelj PS Bihać.
– Nakon toga je tijelo unesrećenog prebačeno na Odjel patologije Kantonalne bolnice Irfan Ljubijankić, gdje će se izvršiti obdukcija, koja će pokazati uzrok smrti stradalog. Intenzivno se radi na utvrđivanju činjeničnog stanja i okolnostima samog događaja. Trenutno možemo potvrditi da je stradali strani državljanin, odnosno migrant, kako se to kolokvijalno kaže. Ostale informacije će biti naknadno saopćene – poručio je Keranović za “Avaz”.
Federalni ministar zdravstva Nediljko Rimac, zajedno sa saradnicima i predstavnicima Svjetske banke u Bosni i Hercegovini, danas je u Bihaću održao sastanak sa ministricom zdravstva, rada i socijalne politike Unsko-sanskog kantona (USK) Zeminom Kadirić te predstavio projekt za unaprjeđenje zdravstvenog sistema u FBiH.
Ovaj projekat resorno federalno ministarstvo planira provesti u saradnji sa Svjetskom bankom, s ciljem modernizacije zdravstvenih usluga i podizanja kvaliteta zdravstvene zaštite za građane, rečeno je na sastanku koje su prisustvovali i direktori zdravstvenih ustanova s područja USK.
Projekat obuhvata niz aktivnosti koje će se fokusirati na jačanje infrastrukture, poboljšanje opreme i razvoj ljudskih resursa u zdravstvenom sektoru, uz poseban naglasak na unapređenje uslova rada u zdravstvenim ustanovama širom Federacije BiH.
– Prioritet projekta poboljšanja zdravstvenog sustava u FBiH koji provodimo sa Svjetskom bankom je unapređenje i podizanje kvalitete primarne zdravstvene zaštite, jer na taj način rasterećujemo i sekundarnu i tercijarnu razinu zdravstvene zaštite – istakao je ministar Rimac.
Ministrica Kadirić izrazila je zadovoljstvo zbog uključivanja Unsko-sanskog kantona u ovaj projekat, ističući da je svaki vid podrške zdravstvenom sektoru u ovom kantonu od ključne važnosti.
Daljnji koraci u implementaciji projekta biće precizirani na narednim sastancima, a očekuje se da će se njegova realizacija pozitivno odraziti na cijeli zdravstveni sektor Federacije BiH.
Delegacija Grada Cazina u službenoj posjeti Velikoj Kladuši: Podrška zajedničkim projektima i saradnji
Bišćanin pretukao dvojicu dječaka jer su bacali petarde
VIDEO Drama kod Graničnog prijelaza Izačić: Pronađeno tijelo migranta, imao vidne povrede
Ministar Rimac u Bihaću predstavio projekat unaprjeđenja zdravstvenog sistema u FBiH
Rastu plate federalnim državnim službenicima, sudskoj vlasti i zaposlenima u javnim ustanovama
Trump najavio potpisivanje nove velike odluke: “To će biti poruka svijetu da se Amerika vratila”
