Sukob u Ukrajini
Dugin poručio Rusima: Operacija u Ukrajini je okončana, spremimo se za treći svjetski rat

Ruski filozof i ultranacionalista Aleksandar Dugin objavio je tekst u kojem tvrdi da je posljednji uspjeh Ukrajine u oblasti Harkova potvrda da je počeo rat Zapada protiv Rusije koji bi se mogao vrlo lako pretvoriti u treći svjetski rat.
Na početku je kazao da je posljednjih dana došlo do značajne promjene u odnosu snaga u Ukrajini, prenosi NSPM.
“Prekretnica je upravo situacija u Harkovu, kao i prisilno povlačenje savezničkih snaga. Ostavljajući po strani psihološke efekte i legitimna osjećanja rodoljuba, mora se istaći da smo, u cjelini uzev, čitav tok Specijalane vojne operacije, došli do tačke bez povratka”, napisao je Dugin te dodao da se Rusija nalazi na ivici trećeg svjetskog rata koji Zapad gura.
Naglasio je da to nije strah ili očekivanje, već činjenica.
“Rusija je u ratu sa kolektivnim Zapadom, sa NATO paktom i njegovim saveznicama (mada ne sa svima njima: Turska i Grčka imaju svoj stav, a neke evropske zemlje, prije svih Francuska i Italija, ali ne samo one, ne žele da budu aktivni učesnici rata sa Rusijom). Ipak opasnost od trećeg svjetskog rata je sve bliža”, rekao je Dugin.
On smatra da vjerovatnoća “nuklearnog Armagedona” raste iz dana u dan i da će Zapad biti zadovoljan samo raspračavanjem Rusije.
“Danas je crvena linija za Zapad postojanje suverene Rusije, čak i unutar granica Ruske Federacije”, tvrdi Dugin, te dodaje da je kontraofanziva ukrajinske vojske u oblasti Harkova direktan napad Zapada na Rusiju.
On optužuje Zapad i NATO da su direktno bili uključeni u ofanzivu na istoku Ukrajine.
“Ovo nije mali uspjeh kijevske kontraofanzive, već prvi opipljivi uspjeh Drang nach osten NATO snaga”, smatra Dugin.
Naglašava da su posljednja dešavanja potvrda da je Zapad Rusiji objavio rat i da ga već vodi.
“Nismo mi izabrali ovaj rat, nismo ga željeli. Niti smo 1941. godine željeli rat sa nacističkom Njemačkom i odbijali smo dugo da povjerujemo da će ga biti- sve do samog početka. Ali u sadašnjoj situaciji, kada se protiv nas defakto vodi rat, to nije od presudnog značaja. jedino što je sada značajno je da taj rad dobijemo, braneći pravo Rusije da postoji”, napisao je Dugin.
“Specijalna vojna operacija” je završena
U nastavku tvrdi da je tzv. Specijalna vojna operacija okončana.
“Ona se postepeno izrodila u potpuni rat sa Zapadom, u kojem, u stvari, nacistički teroristički režim u samom Kijevu ima ulogu oruđa”, rekao je Dugin te dodao da je uzaludno pretvarati se da se nastavlja tzv. Specijalna vojna operacija.
“Mi smo sada u ratu mimo naše volje i to utječe na svakog građanina Rusije: svako od nas je na nišanu neprijatelja, teroriste, snajperiste, okružnih grupa za brzo djelovanje. Kraj SVO znači potrebu za dubokom transformacijom cjelokupnog političkog i društvenog sistema moderne Rusije, da se zemlja postavi na ratne temelje, u politici, ekonomiji, kulturi i sferi informisanja. Sve se svodi na rat sa Zapadom”, rekao je Dugin.
Dodaje da je apsurdno boriti se protiv Zapada i prihvatiti (čak i djelimično) njegove vrijednosti.
“U ime kojih on vodi rat protiv nas, rat do uništenja”, piše Dugin.
Naglašava ako Rusija nema ideologiju to posljedično znači da će izgubiti te optužuje Zapad da preko liberalne pete kolone vješto kvari umove i duše mlađih generacija.
“Bez sopstvene ideologije, kojom se jasno definiše ko je prijatelj, a ko neprijatelj, u ovoj situaciji smo gotovo nemoćni. ideologija se mora odmah proglasiti i mora da se temelji na potpunom i neposrednom odbacivanju zapadne ideologije, globalizma i totalitarnog liberalizma, sa svim njegovim instrumentalim podvrstama – uključujući neonacizam, rasizam i ekstremizam”, tvrdi Dugin.
Poziv na opštu mobilizaciju
On smatra da je mobilizacija neizbježna jer rat pogađa sve i svakoga, ali da to ne znači prisilno slanje vojnih obveznika na front te predlaže stvaranje dobrovoljačkih odreda i antiglobalističkih međunarodnih brigada.
“Mobilizacija podrazumijeva potpunu promjenu informacione politike. Mironodopske norme moraju biti ukinute. Televizija i mediji u cjelini, treba da postanu oruđe u ratnoj i rodoljubivoj mobilizaciji. Kultura, informisanje, obrazovanje, prosvjeta, politika, socijalna sfera: sve mora jednoglasno raditi za rat, dakle za pobjedu”, rekao je Dugin.
U nastavku je napisao da ekonomiju treba prilagoditi ratnim uslovima i da ona mora biti suverena bez oslanjanja na zapadna pravila.
“Rat i udobnost su nespojivi. Udobnost kao cilj, kao referenta životna tačka, se mora odbaciti; samo narodi pripremljeni za teškoće su sposobni da pobjede u stvarnim ratovima”, tvrdi Dugin.
Govoreći o saveznicima Rusije, kojih kako piše nije mnogo, tvrdi da oni odbacuju zapadni, liberalni i unipolarni poredak.
“To su zagovornici mnogopolarnog svijeta, kao Kina, Iran, Sjeverna Koreja, Srbija, Sirija, Centralnoafrička republika, Mali, ali i, donekle Indija, Turska, neke islamske, afričke i latinoameričke zemlje(posebno Kuba, Nikaragva i Venecuela”, smatra Dugin, te dodaje da je potrebno uvjeriti saveznike da su odlučni za bespovratni raskid sa globalizmom i hegemonijom Zapada.
Vjerski faktor
On smatra da je duhovni, vjerski aspekt u središtu globalnog sukoba koji je počeo.
“Rusija je u ratu sa antireligioznom civilizacijom koja se bori protiv Boga i ruši same temelje duhovnih i moralnih vrijednosti: Boga, Crkvu, porodicu, pol, čovjeka”, rekao je Dugin,
Tvrdi da je uloga Rusije da ujedini vjernike različitih vjera u “ovoj odlučnoj borbi”.
klix
Sukob u Ukrajini
Rusija traži “željezne garancije”: Mirovni sporazum mora značiti da Ukrajina nikada neće ući u NATO

“Puno je posla obavljeno tokom vikenda. Želimo vidjeti možemo li taj rat privesti kraju. Razgovarat ćemo o zemlji. Razgovarat ćemo o elektranama”, rekao je Trump na pitanje o koncesijama.
Trump je dodao da već razgovara o “podjeli određene imovine” između Rusije i Ukrajine.
SAD i Ukrajina složile su se Rusiji predložiti prekid vatre od 30 dana. Dok je Putin rekao da podupire prekid vatre, iznio je i popis teških uvjeta za postizanje mira.
Jedno od područja spora je ruska zapadna regija Kursk, gdje je Ukrajina pokrenula vojnu invaziju prošlog augusta i zauzela dio teritorija. Putin je ustvrdio da je Rusija u potpunosti vratila kontrolu nad Kurskom i rekao da su ukrajinske trupe tamo “izolirane”.
Također je postavio brojna pitanja o tome kako bi se prekid vatre mogao nadzirati i kontrolirati duž crte fronta na istoku.
U međuvremenu, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski optužio je Putina da pokušava “sabotirati” diplomatske napore da se osigura trenutni prekid vatre.
Američki izaslanik Steve Witkoff, koji se sastao s Putinom u četvrtak u Moskvi, ranije je odbio odgovoriti na pitanje kako bi okupirane teritorije u Ukrajini mogla biti riješena u potencijalnom sporazumu. Rusija trenutno kontrolira oko petinu Ukrajine.
Tokom svoje predizborne kampanje, Trump je opetovano obećao da će okončati rat, koji je započeo invazijom Rusije na svog susjeda 2022. godine, na “prvi dan” nove administracije.
Manje od mjesec dana nakon što je inauguriran, Trump je razgovarao s Putinom koji je navodno trajao 90 minuta o trenutnom pokretanju pregovora o okončanju rata.
Sukob u Ukrajini
Američki senator: Zelenski mora ili podnijeti ostavku ili poslati nekoga s kim možemo poslovati

Prema riječima senatora Grahama nakon Minhenske sigurnosne konferencije postalo je očigledno da bi zahtjevi ukrajinskog predsjednika Zelenskog mogli biti veći od očekivanja.
“Mislim da je odnos između Ukrajine i Amerike od vitalnog značaja, ali može li Zelenski napraviti dogovor sa Sjedinjenim Državama? Nakon onoga što sam vidio, ne znam”, izjavio je Graham.
Graham vjeruje da će se Amerikanci složiti da je način na koji se Zelenski suprotstavio Trumpu jednostavno bio pretjeran i pogrešan.
“Bio je šokiran. Bio je vrlo optimističan. Rekao sam Zelenskom, razgovarat ćemo o sigurnosnim garancijama, razgovarat ćemo o primirju i kako se rat završava. Ovo je proces, imate novi odnos sa Amerikom. Dogovor od 500 milijardi američkih dolara koji nam predsjednik Trump daje da odbranimo pozitivan interes”, dodao je Graham.
S obzirom na nezadovoljstvo održanim sastankom tok daljih pregovora postaje vrlo upitan pri čemu bi se sa američke strane traga za više kompromisa ili drugačijim stavom ukrajinskog političkog vrha.
“Zelenski ili treba da podnese ostavku i pošalje nekoga sa kim možemo poslovati, ili se mora promijeniti”, zaključio je Graham.
Klix
Sukob u Ukrajini
Orban: “Ukrajina neće postati članica EU, predsjednik Trump je naš saborac”

Mađarski premijer Viktor Orban rekao je u govoru o stanju nacije da Ukrajina neće postati članica EU dok je to protiv interesa Mađarske.
Orban, kritičar zapadne vojne pomoći Ukrajini u ratu s Rusijom, kazao je da bi ulazak Ukrajine u EU “uništio mađarske poljoprivrednike, ali ne samo njih već čitavu mađarsku ekonomiju”, javlja Hina.
Što se tiče Evropske unije, optužio ju je da “samo želi popustljivu vladu u Mađarskoj”.
“Rat se bliži kraju. Ovdje se zapravo i ne radi o Ukrajini, već je to rat oko teritorija koji se zove Ukrajina, a koji je bio zona sukoba između NATO-a i Rusije, koji je bio pod nadzorom NATO-a”, rekao je Orban i dodao da ne razumije zašto su evropski i američki liberali mislili da će Rusi to mirno posmatrati.
Po njegovim riječima, Amerikanci su sada izbacili “kosture iz ormara” i razotkrili duboko korumpiranu i represivnu mašinu moći koja je iz budžeta SAD-a pumpala milijarde u pseudocivilne organizacije, kupovala novinare, sudije i tužitelje, političare, fondacije, birokrate – golemi stroj koji je upravljao liberalnim svijetom.
“Mađarska se pobunila prva”
Rekao je da se Mađarska pobunila prva, a tek su onda došle Sjedinjene Države.
“Nakon Mađarske pobunio se i SAD. Ali nemojmo vjerovati da će uspješna pobuna Amerike donijeti pobjedu Mađarskoj. Oni ne mogu pobijediti umjesto nas, mogu nam samo poboljšati izglede. Predsjednik (Donald) Trump nije naš spasitelj, već naš saborac”, istaknuo je Orban.
Sukob u Ukrajini
Stvarni razlog zašto je Trump ‘zabio nož u leđa’ Ukrajini

Donald Trump nije jedini predsjednik koji zna za loš posao kad ga vidi.
Odbijanje Volodimira Zelenskog da potpiše gotovo polovinu minerala rijetkih zemalja u svojoj zemlji za vrlo malo budućih jamstava jedan je od mnogih razloga zašto je Trump razbjesnio svog kolegu u Kijevu.
Ukrajinski predsjednik jasno je dao do znanja da će iskorištavanje dragocjenih geografskih i energetskih resursa njegove zemlje biti jedan od načina za obnovu ekonomije i gradova nakon konačnog završetka rata. Ali ponuda koju je ponudio ministar financija Scott Bessent, iako je američki zvaničnici hvale kao velikodušnu ljestvicu prosperiteta za Ukrajinu, zapravo uopće nije “dogovor”, piše CNN.
Međutim, pruža uvid u Trumpov pogled na vanjsku politiku i njegovu percepciju rata nakon što je preokrenuo, barem retorički, potporu Bidenove administracije napadnutoj stranci i bacio se iza osvajača.
Kao i s njegovim planom da preseli sve Palestince iz Gaze kako bi SAD mogao izgraditi “rivijeru” odmarališta na plaži, čini se da su predsjednikovi motivi više ukorijenjeni u izvlačenju najboljeg potencijalnog novčanog povrata za Sjedinjene Države nego u pravednom rješavanju ubojitog sukoba koji ugrožava svijet.
Trump odražava skepticizam među svojim biračima prema desecima milijardi dolara vojne i financijske pomoći koju je Bidenova administracija poslala Ukrajini nakon što su je prije tri godine nezakonito napale snage ruskog predsjednika Vladimira Putina. Ali Trumpov transakcijski pristup predstavlja razbijanje vanjskopolitičkih vrijednosti kojima su Sjedinjene Države težile desetljećima, uključujući načelo da moćne nacije ne bi trebale napadati manje, što je Washington ugradio u povelju Ujedinjenih naroda.
Njegov pritisak na Ukrajinu, žrtvu sukoba, također je tvrdokorni pokušaj da se iskoristi nacija u najmračnijem trenutku. Dok je Putin odrezao velike dijelove njezina teritorija, Trump traži veliki dio njezina rudnog bogatstva po niskoj cijeni. “Dogovor” prilično izgleda kao oblik iznude koji je Trump već jednom pokušao nad Zelenskim – plutajuća vojna pomoć kao poticaj za njega da najavi istragu protiv Joea Bidena, što je dovelo do Trumpova prvog opoziva.
Ipak, Bijela kuća kaže da Zelenski nema drugog izbora nego potpisati pakt o otplati američkim poreznim obveznicima za pojas Kijeva – iako ne sadrži nikakva jamstva da će Washington nastaviti s pristizanjem pomoći u budućnosti.
“Predsjednik Trump očito je trenutno jako frustriran predsjednikom Zelenskim”, rekao je u četvrtak savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost Mike Waltz. “Činjenica da nije došao za stol, da nije bio voljan iskoristiti priliku koju smo ponudili – mislim da će na kraju doći do te tačke, i nadam se vrlo brzo.”
Zapanjujući američki preokret
Sukob oko sporazuma o rijetkim zemljinim mineralima dolazi usred ozbiljnog pogoršanja odnosa SAD-a sa Zelenskim, potaknuto Trumpovim prihvaćanjem ruske propagande o ratu, uključujući lažne optužbe da je ukrajinski čelnik započeo sukob i da je on diktator. Autokrat u ovoj situaciji je Putin, koji je vodio Rusiju 25 godina, zatvarao svoje protivnike, slamao slobodni tisak i održavao lažne izbore. I započeo je rat.
Zapanjujući američki preokret u ratu produbio se u četvrtak dok se Trumpova administracija nagađala s članovima G7 oko zajedničke izjave kojom se obilježava treća godišnjica invazije, pri čemu su se američki diplomati opirali spominjanju “ruske agresije” u dokumentu.
Dužnosnici su za CNN rekli da se druge članice G7 boje da će Rusiji dati još jednu pobjedu, nakon što su SAD stale uz Putina oko nekih njegovih zahtjeva za konačnim mirom prije ovotjednih pregovora u Saudijskoj Arabiji.
Dok Trump kaže da je uvjeren da Putin želi zaustaviti rat i da ozbiljno razmišlja o miru, američke i savezničke obavještajne službe manje su optimistične. Tri izvora upoznata sa zapadnim obavještajnim službama rekla su za CNN-ovu Katie Bo Lillis i Natashu Bertrand da je Putin i dalje fiksiran ili na pripajanje Ukrajine Rusiji ili na stvaranje male, slabe države koja ovisi o Moskvi. “Ako biste dobili prekid vatre, onda je prekid vatre samo vrijeme da se Putin odmori i naoruža i vrati i dobije ostatak onoga što želi”, rekao je jedan od izvora. “Nismo vidjeli nikakve naznake da su se njegove ambicije promijenile.”
Događaji od posljednjih nekoliko dana, zbog kojih se Ukrajinci osjećaju izdano, američki saveznici uznemireni, a čak i neki republikanski senatori ogorčeni, obnovili su raspravu o Trumpovim motivima i kako će oni utjecati na izglede za pošten mirovni sporazum.
Pokreće li predsjednika osobni animozitet prema Zelenskom? Ili prezir prema manjoj naciji u nevolji, dok nastoji preusmjeriti američku vanjsku politiku za promicanje sustava sfera utjecaja koji na samitima supersila kontroliraju moćnici poput njega, Putina i kineskog predsjednika Xi Jinpinga?
Ili Trump, kao što je često činio prije, odabire tvrdolinijašku poziciju jednostavno kako bi sebi stvorio prostor za pregovore? Može li njegovo prihvaćanje mnogih Putinovih govora i čvrsto oslanjanje na Zelenskog biti osmišljeno kako bi namamilo ruskog predsjednika za stol na tešku sesiju pregovaranja? Dakako, Trumpov dobar odnos s Putinom mogao bi ga pozicionirati, više nego bilo kojeg drugog zapadnog čelnika, da utječe na ponašanje Rusije i potencijalno izvuče ustupke.
Mir koji traje; dopušta Ukrajini da nastavi postojati kao neovisna, suverena država; izbjegava nagraditi Putinov ekspanzionizam; i spasiti milione života bilo bi veliko postignuće u naslijeđu za Trumpa. Trenutni rat riječima između Washingtona i Kijeva ne isključuje eventualne i ozbiljne pregovore — i uskoro će biti zaboravljen ako se može postići mir. Ipak, Trump tek treba pokazati dokaze da sastavlja pametan plan koji će nazvati Kremljovim blefom. Trumpove divlje riječi često uzrokuju pretjeranu reakciju njegovih kritičara, ali riječi su u ovom slučaju važne – budući da predsjednik zamagljuje osnovne činjenice o tome što je uzrokovalo rat, što je temeljna mana čelnika koji se postavlja da vodi mirovne pregovore.
Trumpovo papagajsko ponavljanje mnogih Putinovih pozicija također je obnovilo raspravu o njegovoj fascinaciji ruskim čelnikom, zbog koje je u svom prvom mandatu javno odbacio procjene vlastitih obavještajnih agencija da se Rusija miješala u izbore 2016.
Trumpovo najnovije favoriziranje Putina izazvalo je grubi javni i emocionalni prijekor od strane ključnog republikanskog senatora koji se suočava s ponovnim izborom 2026. Thom Tillis iz Sjeverne Karoline rekao je da se slaže s većinom predsjednikovih instinkta o nacionalnoj sigurnosti, ali je dodao:
“Ko god vjeruje da postoji prostor za Vladimira Putina i budućnost stabilnog svijeta, bolje da ide u Ukrajinu, bolje da ide u Evropu.” Tillis je nastavio o Putinu: “Bolje im je da ulože vrijeme da shvate da je ovaj čovjek rak i najveća prijetnja demokraciji u mom životu. I to će biti rak koji se širi u Južno kinesko more, u Tajvan i metastazira širom svijeta.”
Sukob u Ukrajini
Činilo se da situacija nije mogla biti lošija za Ukrajinu, a onda je Trump zadao novi udarac

Rekavši da je “razočaran” reakcijom, čini se da okrivljuje Ukrajinu za početak rata te je rekao da su mogli “napraviti dogovor”.
Puna ruska invazija izazvala je rat u Ukrajini prije skoro tri godine.
Evropske države NATO-a su bile ljute zbog Trumpove jednostrane mirovne inicijative.
Obraćajući se novinarima u svojoj rezidenciji u Mar-a-Lagou, Trump je upitan od BBC-a koja je njegova poruka Ukrajincima koji bi se mogli osjećati izdatim.
“Čujem da su uznemireni zbog toga što nemaju mjesto, pa, imaju mjesto tri godine i mnogo prije toga. To se moglo vrlo lako riješiti”, rekao je Trump te dodao:
“Mogli su sklopiti dogovor”.
Naveo je da je mogao sklopiti dogovor za Ukrajinu što bi im dalo “skoro svu zemlju” te je naveo kako nijedan grad ne bi bio srušen, piše CNN.
Nakon sastanka u Rijadu, Trump je rekao da je “mnogo samouvjereniji”.
“Bili su veoma dobri. Rusija želi nešto da uradi. Žele da zaustave divlje varvarstvo. Mislim da imam moć da okončam ovaj rat,” poručio je Trump.
Pored toga, iznio je još jednu tezu razgovora s ruskim liderom Vladimirom Putinom, a to je da je vrijeme za izbore u Ukrajini.
Kako prenosi CNN, Trumpov entuzijazam za Putina ne dijele barem dva visoka republikanska senatora koji smatraju da je on ratni zločinac koji treba biti u zatvoru.
Klix
Sukob u Ukrajini
Šta su dogovorili Rusi i Amerikanci u Rijadu: Četiri ključne stavke među njima i “uklanjanje iritanata”

Razgovori na visokom nivou između ruskih i američkih delegacija završeni su, a sastanak je trajao oko 4,5 sata.
“Sjedinjene Američke Države žele zaustaviti ubijanje i koriste svoju moć u svijetu kako bi okupile zemlje”, izjavila je glasnogovornica State Departmenta SAD-a Tammy Bruce u sažetku razgovora.
Dodala je da je predsjednik Trump jedini lider na svijetu koji bi mogao natjerati Ukrajinu i Rusiju da se slože oko toga.
Tokom razgovora, kako je rekla, američki i ruski zvaničnici dogovorili su se da:
- Usvoje mehanizam za konsultacije kako bi se riješili iritanata u bilateralnim odnosima s ciljem poduzimanja potrebnih koraka za normalizaciju rada diplomatskih misija.
- Imenuju odgovarajuće visoke timove koji će početi raditi na putu ka okončanju sukoba u Ukrajini što je prije moguće na način koji je trajan, održiv i prihvatljiv za sve strane.
- Postave temelje za buduću saradnju po pitanjima od zajedničkog geopolitičkog interesa i historijskih ekonomskih i investicijskih prilika koje će proizaći iz uspješnog okončanja sukoba u Ukrajini.
- Ostanu uključeni kako bi osigurali da proces napreduje pravovremeno i produktivno.
Nije jasno na koga misle pod “iritantima” no neki su već posumnjali da se radi o evropskim i ukrajinskim zvaničnicima.
Komentirajući Trumpovo telefonski poziva s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom prošle sedmice, Bruce je izjavila:
“Jedan telefonski poziv praćen jednim sastankom nije dovoljan da se uspostavi trajni mir. Moramo poduzeti akciju, i danas smo napravili važan korak naprijed”, kazala je Bruce.
U saopćenju se tvrdi da “Trump želi zaustaviti ubijanje; Sjedinjene Američke Države žele mir i koriste svoju moć u svijetu kako bi okupile zemlje. Predsjednik Trump je jedini lider na svijetu koji može natjerati Ukrajinu i Rusiju da se slože oko toga”.
“Strane koje su učestvovale u današnjim sastancima obavezale su se da će ostati angažirane kako bi osigurale da proces napreduje pravovremeno i produktivno”, navodi se u saopćenju.
Međutim, kada je riječ o rokovima, u saopćenju se navodi da “jedan telefonski poziv praćen jednim sastankom nije dovoljan da se uspostavi trajni mir”, te da je ovo samo početak procesa.
Amerikanci su se također zahvalili Saudijskoj Arabiji na domaćinstvu ovih razgovora.
Klix
-
Magazinprije 6 dana
Preminuo Mustafa Paldum, brat Hanke Paldum: Pjevačica se oprostila od njega
-
Smrtovniceprije 6 dana
Na ahiret preselio Samardžić (Hakija) Muhamed
-
BiHprije 6 dana
Premijer Srbije prijeti: Hapšenje Dodika je put u građanski rat
-
Smrtovniceprije 2 dana
Na ahiret preselio Memić (Ahmet) Mujo
-
Smrtovniceprije 1 dan
Na ahiret preselila Račić (rođ. Kapić) Behija
-
Cazinprije 2 dana
Rukometaši BiH večeras u Cazinu igraju protiv Gruzije, pobjeda bi nas dodatno približila Euru
You must be logged in to post a comment Login