O glasanju u NSRS-u, četvrtom delegatu, odluci CIK-a da prihvati sporni listić, Pokretu za državu, ko je izdajnik, šta je interes povratnika? O vlasti i opoziciji, političkom Sarajevu i Banjaluci u Rezimeu govorio novoizabrani potpredsjednik NSRS-a i član Pokreta za državu Mirsad Duratović.

Kaže da je izbor na mjesto potpredsjednika NSRS-a njegova moralna pobjeda.

“To je satisfakcija, dokaz svima drugima koji su prošli sličnu torturu kao ja da se ne treba predati, da se vrijedi boriti, da život ide dalje i da svi mi koji smo to preživjeli trebamo pokušati popraviti, poboljšati položaj svih naših sapatnika.”

O navodima da je izdajnik kaže da su to uglavnom bili mediji nakolnjeni određenim političkim partijama i pojedinci koji ni na karti ne znaju gdje je Prijedor niti znaju kako žive ljudi tamo.

“Oni su očekivali pomoć prije svega od političkog Sarajeva. Određene političke stranke koje su obnašale vlast i na državnom i na federalnom nivou, ali i bili dio vlasti u RS-u kroz svoje predstavnike do međunarodne zajednice, OHR-a i svih onih kojima su puna usta povratnika, borbe za prava povratnika, a u suštini ostavili su nas tamo kao zečeve na ledini. Mi smo odlučili da konačno uzmemo stvar u svoje ruke i da bez traženja bilo kakve pomoći od bilo koga pokušamo sami rješavati svoje probleme. I svi ti koji ans nazivaju izdajnicima neka se pokušaju staviti u našu kožu, neka pokušaju ući u naše cipele pa će možda razumjeti ovo što radimo.”

Na pitanje da li više vjeruje političkom Sarajevu ili Banjoj Luci odgovara: “Vjerujem najviše sebi i ljudima koji stoje uz mene. Jedni su nas izdali, drugi nisu ni pokušali da nam pomognu.”

Svaka stranka koja ima tri delegata u Domu naroda može blokirati

Duratović ističe da svi koji su potencirali priču o četvrtom delegatu su trebali obrazložiti javnosti da li je to jedini način blokada ili psotoje i neke druge blokade.

“Koliko sam ja upoznat sa Ustavom BiH to je tek druga kočnica. Prva kočnica je sami kvorum u Domu naroda jer po Ustavu BiH kvorum za rad Doma naroda je devet poslanika s tim da mora biti zadovoljen uslov da su najmanje tri poslanika sva tri konstitutivna naroda prisutna. Ako jedna politička opcija ima tri delegata i kaže vi nećete ići na sjednicu, znači neće doći do mogućnosti da uopšte raspravljate i glasate. To je prvi stepen blokade. SNSD ima tri delegata i može blokirati. Najveći paradoks ovoj čitavoj priči je da su najveći napadi na Pokret dolazili od SDA koja je prije četiri godine direktnim glasanjem dala četvrtog delegata SNSD-u u Domu naroda i tad je Bakir Izetbegović obrazložio upravo ovo što sam ja sada rekao.”

Pojašnjava da razgovori oko učešća Pokreta za državu u izvršnoj vlasti i skupštinskom rukovodstvu nisu bili vezani za glasanje za Dom naroda.

“NIko nas ništa nije uvjetovao. Prva rečenica koju smo čuli na prvom sastanku bila je nemojte misliti da smo vas zvali da nam treba vaša podrška za Dom naroda. Ni u jednom momentu niko od nas nije tražio ni da podržimo ni da radimo za neku drugu stranu. Ni opozicija nikada nije sjela s nama direktno da razgovara o podršci kandidatu opozicije. Neki lideri iz RS-a nisu ozbiljno shvatili naše izjave da će se sudbina povratnika rješavati u RS-u, a ne u Sarajevu.”

Naglašava da je Demokratska fronta odlučila da se ne miješa kada su u pitanje odluke vezane za Republiku Srpsku.

“Nismo mi nikakvi odmetnuti članovi stranaka. Deset stranaka je potpisalo sporazum o zajedničkom nastupu. Potpisalo ga je deset predsjednika stranaka, među njima i gospodin Komšić, Izetbegović, Nikšić… Sporazumom je definisano da će Pokret tražiti svaku mogućnost da bude dio izvršne vlasti kako bi se nakon 12 godina boravka probosanskih opcija u opoziciji u RS-u konačno pokušalo ući u vlasti i pokušali riješiti nagomilani problemi povratnika, ali i drugih građana u RS-u.”

Pokret za državu će preživjeti turbulencije

Duratović navodi da je Pokret za državu na sastanku sa Miloradom Dodikom tražio učešće u vlasti.

“Da u skladu sa našim izbornim rezultatom dobijemo taj dio izbornog kolača tamo koji se tiče i samog budžeta RS-a, pozicija u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti i naravno po dubini, od republičkih institucija, sekretarijata, agencija pa do lokalnog nivoa, da dobijemo dio tih pozicija. Naravno, bilo je razgovora i oko izmjene određenih zakona u RS-u a koji se tiču statusnih prava povratnika. Njih ne zanima ni četvrti delegat ni Parlament.”

Ističe da u politici obećanja često ispadu samo šarene laže da bi se došlo do određenih ciljeva.

“Ono što smo postigli u protekle dvije godine u Prijedoru govori u prilog tome da možemo očekivati da ćemo i u narednom periodu uspjeti riješiti i neke određene stvari koje se tiču povratnika u RS-u.”

Smatra da je Dodikov interes da ima što mirniju skupštinu i da ključni dokumenti prođu sa što više glasova.

Kada je riječ o Pokretu za državu Duratović kaže: “Stranka za BiH nezadovoljna izbornim rezultatom svojih kandidata, a onda i raspodjelom koja je izvršena u skladu sa Sporazumom o zajedničkom nastupu je tražila nešto što joj ne pripada po Sporazumu, nisu dobili i sad kažu ne postoji Pokret. U Pokretu je deset stranaka, jedna, dvije, tri stranke mogu izaći, ali Pokret će preživjeti te turbulencije. Sve dok budu dvije stranke koje mogu surađivati Pokret će postojati u Republici Srpskoj. Gospodin Salkić jako dobro zna da je smijenjen zbog nepoštivanja Sporazuma i ne ispunjavanja obaveza koje ima jedan šef Kluba poslanika.”

federalna.ba