Predsjednik RS Milorad Dodik u intervjuu Glasu Srpske je rekao da je hapšenje Nenada Nešića, ministra sigurnosti BiH, “pritisak na RS”.
BiH
EKSKLUZIVNO: Novi NON-PAPER za Zapadni Balkan, zeleno svjetlo iz Washingtona za konačni rasplet
„Slobodna Bosna“ ekskluzivno donosi novi non-paper za Zapadni Balkan. Naime, riječ je o dokumentu koji stiže iz Washingtona, a od naših izvora bliskih novom šefu američke diplomacije potvrđeno je da je dokument već bio na stolu republikanskog senatora Marca Rubia s Floride, koga je novoizabrani američki predsjednik Donald Trump imenovao za novog američkog državnog tajnika.
Cilj inicijative je konačno okončanje teritorijalnih pretenzija i sukoba na Zapadnom Balkanu, i konačni zaokret ka euroatlantskim integracijama cijelog regiona, te odmak od ruskog utjecaja i potencijalnih ratova, koji svako malo prijete destabilizaciji u regionu.
Naime, potpisnici non-papera za Zapadni Balkan (imena poznata redakciji „Slobodne Bosne“), predstavnici su euroatlanske i izvanparlamentarne opozicije, akademske zajednice, grupe građana i ugledni pojedinci, koji podnose i upućuju zajedničku inicijativu Europskoj Uniji (EU) – predsjednici Europske komisije –Ursuli von der Leyen, visokoj predstavnici za vanjsku politiku Kaji Kallas, povjerenici za proširenje Marti Kos, predsjednici Europskog parlamenta Roberti Metzoli, izvjestitelju Europskog parlamenta za Srbiju Toninu Piculi, predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću, premijeru Republike Srbije Milošu Vučeviću, Skupštini Republike Srbije i svim poslaničkim klubovima, premijeru Republike Kosovo Albinu Kurtiju, predsjednici Republike Kosovo Vjosi Osmani, Skupštini Republike Kosovo i svim poslaničkim klubovima, premijeru Crne Gore Milojku Spajiću, Skupštini Republike Crne Gore i svim poslaničkim klubovima, Predsjedništvu BiH, kao i predstavnicima: NATO saveza-generalnom sekretaru NATO-a Marku Routeu, predsjedniku SAD-a Donaldu Trumpu i državnom sekretaru SAD-a Marcu Rubyju, premijeru Velike Britanije Starmeru…
Za održavanje konferencije za mir i saradnju na zapadnom Balkanu u Briselu/Ženevi/Londonu/Washingtonu. Inicijativa Države Zapadnog Balkana, Republika Srbija, Republika Kosovo, Republika Crna Gora i Bosna i Hercehovina (BiH), će na poziv i u organizaciji EU, NATO, SAD i Velike Britanije učestvovati na Konferenciji za mir i saradnju na Zapadnom Balkanu (u periodu između aprila i oktobra) 2025. godine u Briselu/Ženevi/Londonu ili Washingtonu na kome će se potpisati niz sporazuma i memoranduma u kojima će se države učesnice samita, međusobno obavezati na sljedeće:
-Potpisivanje Sporazuma između Republike Srbije i Republike Kosovo o punoj normalizaciji odnosa prema francusko-njemačkom-EU planu, koji podrazumijeva faktičko priznanje Republike Kosovo od strane Republike Srbije i formiranje Zajednice općina sa većinskim srpskim stanovništvom na sjeveru Kosova, od strane Republike Kosovo. Sporazum između Republike Srbije i BiH o stavljanju van snage „Deklaracije o zaštiti nacionalnih i političkih prava i zajedničkoj budućnosti srpskog naroda“ uz puno poštovanje Dejtonskog sporazuma i političkog suvereniteta BiH. Sporazum između Republike Srbije i Republike Crne Gore o trajnoj suspenziji Zakona o dvojnom državljanstvu Republike Crne Gore. Zajednički Sporazum o čuvanju i poštovanju teritorijalnog integriteta i suvereniteta (Srbija, BiH, Kosovo i Crna Gora) i Sporazum o podnošenju zajedničke kandidature za članstvo u NATO (Srbija, BiH i Kosovo) uz preduzimanje svih neophodnih koraka i mjera ka ubrzanom procesu prijema u EU.
U obrazloženju dokumenta autori navode kako je padom Berlinskog zida hladnoratovski geopolitički poredak Europe se drastično izmijenio.
-Sudbina i budućnost Jugoslavije, u tim turbulentnim vremenima, određena je krvavim sukobima i ratovima u periodu 1991-1999. Dvije i po godine traje vojna agresija Rusije na Ukrajinu, bliskoistočni Gordijev čvor se čini zamršeniji nego ikad, region je pod snažnim uticajem ruske propagandno-medijske agresivne kampanje koja se prije svega sprovodi preko Srbije, jedine države (pored Bjelorusije) u Evropi koja nije uvela sankcije Rusiji.
Kineski ekonomski uticaj koji ima za cilj slabljene europske ekonomije i ovisnost Europe od strateških sirovina, je još jedna sjenka koja se nadvija nad regionom Zapadnog Balkana uz obilatu pomoć Srbije. Pored ovih vanjskih utjecaja, region Zapadnog Balkana danas opterećuju neriješena pitanja granica, državnosti i nacionalnosti. Odnos između Republike Srbije i Republike Kosovo i dalje je opterećen nepriznavanjem državnosti Republike Kosovo od strane Republike Srbije.
KONAČNI CILJ – MIR NA BALKANU
Teroristički napad u Banjskoj od 24.09.2023. godine, kao i najnoviji teroristički napadi i diverzija na kanal Ibar-Lepenac od 29.11.2024. godine, pokazao je da su pregovori pod okriljem EU i njihovih posrednika u dubokoj političkoj hibernaciji. Bez konkretnih dogovora i sporazuma, imamo samo usmene dogovore bez potpisa koji se tumače različito na različitim adresama pregovarača i ne doprinose rješenju koje će značiti uspostavljanje mira i saradnje. Potrebna je jasna, djelotvorna, konkretna i obavezujuća odluka kroz Sporazum dvije suverene države. Odnosi unutar BiH se i dalje temelje na komplikovanom odnosu između dva entiteta, njihovog nerazumijevanja i nepriznavanja činjenica iz rata, kao što je genocid u Srebrenici. Posljednja u nizu provokacija i otvoreno dovođenje u pitanje samog karaktera Dejtonskog sporazuma je junska zajednička deklaracija Republike Srbije i BiH entiteta Republika Srpska pod naslovom „Deklaracija o zaštiti nacionalnih i političkih prava i zajedničkoj budućnosti srpskog naroda“. Deklaracija konstatuje da srpski narod predstavlja jedinstvenu cjelinu što je politička doktrina “Velike Srbije”, odnosno klero-nacionalističke doktrine “Srpski Svet”. Takve konstatacije, historija je pokazala, veoma lako mogu dovesti do novih podjela, sukoba i ratova, navode autori dokumenta.
-U Crnoj Gori je prisutan višedecenijski proces negacije državnosti kroz pojam nacionalne pripadnosti i nacionalnog određenja. Ideolozi „srpskog sveta“ pritisak na Crnu Goru vrše kroz nekoliko kanala, ali je najuticajniji i najdjelotvorniji onaj preko Srpske pravoslavne crkve (SPC). Prosrpske partije inkorporiraju ideologiju SPC u svoje političke aktivnosti i političko djelovanje. Nedavni rezultati popisa pokazuju da je propaganda „Srpskog Sveta“ dodatno polarizovala crnogorsko društvo, u kome se 41% građana izjasnilo kao Crnogorci a skoro 33% kao Srbi. Iako je formalno region Zapadnog Balkana okrenut procesu eurointegracija, a Crna Gora je (kao i Sjeverna Makedonija) članica NATO, navedeni problemi umnogome usporavaju i zaustavljaju pregovarački proces i suštinsko približavanje EU. Ideje „srpskog sveta“ opterećuju region i otvaraju pitanja da li takva politička proklamacija znači nastavak politike „svih Srba u jednoj državi“ kako je tokom devedesetih antidemokratski i diktatorski režim Slobodana Miloševića artikulirao politiku nikad zvanično usvojenog Memoranduma SANU.
Dijalog Srbije i Kosova, podržan od strane EU i SAD, već dugo vremena ide jedan korak naprijed, dva unazad. Rezultati popisa u Crnoj Gori pokazuju podijeljenost društva na crnogorski i srpski nacionalni korpus a rukovodstvo Republike Srpske previše često i učestalo istupa sa stavom o potrebi revizije Dejtona i odvajanja Republike Srpske iz BiH. Pregovori sa EU idu sporo, iz više razloga ali jedan od najvažnijih je nedostatak spremnosti administracija država Zapadnog Balkana da implementiraju europske standarde. Rješenje svih ovih višegodišnjih i višedecenijskih problema vidimo u članstvu svih država Zapadnog Balkana u NATO i EU. U skladu sa rješenjem, predlažemo nekoliko koraka.
ZELENO SVJETLO IZ WASHINGTONA I LONDONA
Zajednički okvirni Sporazum: Prvi korak bio bi dokument koji bi bio formuliran na Konferenciji za mir i suradnju na Zapadnom Balkanu, a koji bi pored međusobnog priznanja država potpisnica sadržao i njihovu obavezu da sarađuju po svim pitanjima i akutnim problemima, kao i da rješenje traže u okviru Europske unije i mehanizama koje EU pruža za rješavanje problema i konflikata. Ulazak u Šengenski sporazum prije članstva u EU: U dokumentu bi se države potpisnice obavezale da će učiniti sve što je potrebno u administrativnom, tehničkom i političkom smislu da osposobe svoje države za pristupanje Šengenskom sporazumu, što bi nakon toga trebalo da bude politička odluka EU da dozvoli državama Zapadnog Balkana „šengenski status“ kakav uživaju Švicarska, Norveška i Island.
Zajednička aplikacija za članstvo u NATO: Sljedeći korak bio bi da BiH, Srbija i Kosovo zatraže zajednički prijem u Sjevernoatlantsku alijansu. Mapa puta sa datumom prijema u EU: na Konferenciji za mir i suradnju na Zapadnom Balkanu dogovoriti Mapu puta sa datumom prijema svih zemalja Zapadnog Balkana u uvjetno EU članstvo, što podrazumijeva punu primjenu demokratskih izbora, slobodnih medija, nezavisnog sudstva i policije, kao i potpuno usaglašavanje vanjske i sigurnosne politike EU do punog, bezuvjetnog članstva.
Punu primjenu bi, umjesto pregovaračkog procesa i zatvaranja poglavlja, vodila Ad-hoc Komisija EU u suradnji sa državnim administracijama država Zapadnog Balkana. Kako bi se svi ovi koraci realizirali, EU, NATO, SAD i Velika Britanija bi pripremili paket poticajnih ekonomskih mjera konkretne pomoći za realizaciju navedenih ciljeva i privrednog razvoja, koji bi bio prezentiran i prihvaćen na Konferenciji za mir i suradnju na Zapadnom Balkanu. Odbijanje učešća zemalja Zapadnog Balkana na Konferenciji za mir i suradnju na Zapadnom Balkanu i pristupanja svim navedenim inicijativama, memorandumima i sporazumima bi jasno ukazivalo na nedobronamjernost prema susjednim državama, europskom mirovnom poretku i sigurnost i široj europskoj zajednici država, vodilo ka prekidu pregovora o članstvu u EU, nepristupanju Šengenskom sporazumu, povlačenju stranih investicija, ekonomskim sankcijama i političkoj i ekonomskoj izolaciji, navodi se u dokumentu.
„Slobodna Bosna“, također, saznaje kako je dokument bio pripremljen i usuglašen nakon okončanja predsjedničkih izbora u Sjedinjenjim Američkim Državama, te je, kako saznajemo, za ovaj dokument zeleno svjetlo već stiglo iz Washingtona i Londona.
BiH
Dodik: Ako je Nešić učestvovao u kriminalnim aktivnostima neka bude procesuiran, ima i kod Srba bitangi
– Vidljivo je to i kroz odbijanje da slučaj procesuira pravosuđe u RS. Ne znam šta mu se stavlja na teret, nemam veze sa tom pričom, iako i to neki tvrde. Nešić je na mjestu ministra pokazao patriotsko ponašanje. Kad je bio direktor “Puteva”, bilo je nekih indicija, nekih pogovaranja i tada smo rekli da na to mjesto mora neko drugi. Naš MUP je to ispitivao, predao našem tužilaštvu, koje je reklo da nema spornih elemenata. A onda se desilo nešto u FBiH, neka firma koja je pravila neke dilove sa tim direktorom sa Sokoca, neko je tu uhapšen i onda se tragom tog hapšenja došlo i do Nešića – naveo je Dodik.
Kazao je da proces koji se protiv njega vodi i Nešićev slučaj nisu iste stvari.
– Ako se pokaže da je Nešić učestvovao u nekim kriminalnim aktivnostima, nemam ništa protiv da bude procesuiran. Ima i kod Srba bitangi, lopova, kriminalaca, uopšte ne tvrdim da ih nema. I mene su dovodili u taj kontekst, ali nikada ništa nisu dokazali iako je bilo prijava. A ja sada imam manje nego što sam imao prije nego što sam ušao u politiku. To znaju svi iz mog okruženja. I porodicu sam držao van državnih poslova – kazao je Dodik.
Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić rekao je da je Republika Srpska, 33 godine poslije potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma jača, veća i samostalnija, dok je BiH država bez zajedničkih vrijednosti koja bez nametanja sa strane ne bi mogla da funkcioniše ni dana.
– Ako gledate samo broj formalnih ili nametnutih institucija na nivou BiH, onda možda možete da izvedete zaključak kako je sada više BiH nego u Dejtonu. Međutim, neka država je jaka onoliko koliko može da funkcioniše, rekao je Stevandić za Nezavisne novine.
On je istakao da nisu stvorene nikakve zajedičke vrijednosti koje vežu narode u BiH. Prema njegovim riječima, razlog za to je što Bošnjaci ne znaju šta znači kompromis, jer nisu nikada imali priliku da ga iskuse, prenosi Vrbasmedia.
– Oduvijek imaju pomoć Zapada u ugrožavanju drugih jer to korespondira sa geopolitičkom agendom. Pravo s tim nema nikakve veze, napomenuo je Stevandić.
On smatra da je pozicija Republike Srpske posljednjih nekoliko godina otežana zbog sankcija njenom rukovodstvu, ali i finansijskih sankcija institucijama, određenim preduzećima, a time i građanima, ali čak i u takvim uslovima RS funkcioniše normalno.
– Ali, ta vremena sankcija ne mogu da traju predugo. RS u ovom trenutku ima podršku moćnih prijatelja koje na samom početku nije imala. Rusija, ali i Kina u Savjetu bezbjednosti UN pokazuju da svijet odavno nije unipolaran. I u samoj EU postoje države koje smatramo svojim prijateljima, a koje, zapravo, samo štite međunarodno pravo, naglasio je Stevandić.
Stevandić je istakao da je suđenje predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku pred Sudom BiH politički montiran proces, te da se protiv političkog suđenja moguće boriti samo političkim odlukama.
– I ovaj put smo imali odgovor u slučaju da pokušaju da svrgnu legitimnog i legalnog predsjednika Republike Srpske, naveo je Stevandić.
On je ponovio da se u Sarajevu ne sudi Dodiku kao građaninu već predsjedniku koji po Ustavu predstavlja Republiku.
– Ako popustimo sada, više nijedan predsjednik neće smjeti da potpiše zakon koji usvoji Narodna skupština, a da prije toga ne pita Ambasadu SAD, naglasio je Stevandić.
U smjernicama ekonomske fiskalne politike Federacije Bosne i Hercegovine za period 2025-2027. godina u okviru porezne politike istaknuta je potreba uspostave jedinstvenog sistema oporezivanja imovine na cijeloj teritoriji Federacije BiH.
U tom pogledu je zastupnik Zastupničkog doma Federalnog parlamenta i predsjednik Odbora za ekonomsku i finansijsku politku Admir Čavalić postavio pitanje federalnom ministru finansija Toniju Kraljeviću da li se razmatra mogućnost uvođenja poreza na vlastitu nekretninu u FBiH?
Kraljević je u odgovoru potvrdio da je u prethodnom periodu analiziran postojeći sistem oporezivanja imovine koji će poslužiti kao osnova za donošenje jedinstvenog propisa o porezu na imovinu u Federaciji BiH i koji će biti harmoniziran sa međunarodnom praksom u oblasti direktnog oporezivanja.
– Kao jedna od ključnih mjera unapređenja upravljanja javnim finansijama jeste upravo unapređenje oporezivanja posjedovanja i prometa imovine u Federaciji BiH (porez na imovinu, porez na naslijeđe i poklone i porez na promet nepokretnosti), što je trenutno regulirano kantonalnim zakonima i propisima jedinica lokalne samouprave – naveo je Kraljević.
S obzirom na to da je evidentno da Federalno ministarstvo finansija radi određene analize, Čavalić kaže da će Odbor za ekonomsku i finansijsku politiku pratiti te aktivnosti, a sve s ciljem adekvatne komunikacije određenih fiskalnih mjera. Napominje da za sada najmanje što treba su “neka nova fiskalna iznenađenja, odnosno nepredvidljivosti”.
– Fiskalna predvidljivost je izuzetno bitna za građane i privrednike u FBiH. Zbog toga moramo imati informacije o vladinim mjerama i nekoliko godina unaprijed. Da li će se šta desiti po ovom pitanju ili ne do 2027. godine, kako je definisano Smjernicama, vidjet ćemo, međutim zasad nemamo ovo zvanično, ni u Parlamentu – izjavio je za Fenu Čavalić.
Dakle, Vlada FBiH je prepoznala značaj ujednačavanja kantonalnih poreznih zakona koji tretiraju oporezivanje imovine, kako u okviru strategije reforme upravljanja javnim finansijama za period 2021-2025. godine, tako i kroz Smjernice ekonomske i fiskalne politike FBiH za period 2025-2027. godine.
Porez na imovinu u Bosni i Hercegovini regulisan je zakonima na nivou kantona u Federaciji BiH i na nivou entiteta RS.
Prema tim kantonalnim zakonima oporezuju se imovina, vikendice, poslovne prostorije, stanovi koji se izdaju pod zakup, garaže, motorna vozila, letjelice i plovni objekti. Porez na imovinu se plaća na godišnjem nivou po kvadratnom metru.
Kantoni su samostalni kod određivanja visine poreza tako da postoji i različita praksa raspodjele tih prihoda. Praksa je takva da neki kantoni dijele prihod sa općinama, a drugi sav prihod raspodjeljuju općinama.
U Federaciji BiH se oporezuju vikendice – kuće za odmor, dok građani ne plaćaju porez za vlastiti stambeni prostor, to jest za stanove i kuće.
Zakonom o porezu na dohodak FBiH realizuje se prihodi realizovani od imovinskih prava, kao što su renta, zakup i slično i na takav prihod plaća se porez od deset posto na godišnjem nivou.
U RS-u se Zakon o porezu na nepokretnosti odnosi na oporezivanja svih vrsta vrste zemljišta (građevinsko, poljoprivredno, šumsko, industrijsko i ostalo), te svih vrsta građevinskih objekata (stan, kuća, poslovni, industrijski i ostali objekti), a kao osnovica se uzima tržišna vrijednost. Porez na nepokretnosti se plaća po stopi do 0,20 posto, a prihodi od tog poreza pripadaju opštinama i gradovima na čijoj teritoriji se nalazi nepokretnost.
FENA
Opće je poznato da zastupnici, parlamentarci ili ministri svoje obroke u državnim institucijama plaćaju izuzetno jeftino, po cijeni koja je dosta maraka manja nego u nekim drugim restoranima.
Zanimljivo je to da teleća čorba, pečeni krompir, riža i kolač iznose samo 1 konvertibilnu marku, piše Avaz.
Cjenovnik restorana u Parlamentu BiH. Avaz
Pura sa pavlakom košta 1,50 KM, sendvič sa sirom 2 KM, ćufte u paradajz sosu 3 KM, punjene paprike 3,50 KM.
„Najskuplji“ obroci na meniju su ćureći sote s gljivama i grašak s piletinom koji koštaju po 4 KM.
Dok građani Bosne i Hercegovine žive pa skoro na rubu egzistencije, očigledno, naši parlamentarci na dnevne obroke ne potroše više od deset maraka.
Udruženje žrtava i svjedoka genocida i “Pokret Majke enklava Srebrenica i Žepa” uputili su inicijativu svim nivoima vlasti u BiH da, u skladu sa svojim nadležnostima, pokrenu inicijativu za proglašenje 9. januara danom žalosti, u okviru svojih teritorijalnih i ustavnih nadležnosti.
Iako se Ustavni sud BiH suprotstavio proglašenju 9. januara kao praznika u Republici Srpskoj, udruženja navode da vlasti u tom entitetu ne poštuju odluke Ustavnog suda BiH i u kontinuitetu obilježavaju 9. januar.
Udruženja ističu da su presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) i Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove (MRMKS) utvrđena dva zločinačka poduhvata s ciljem stvaranja etnički čistih teritorija u BiH i uništenja međunarodno priznate države BiH.
Naglašavaju da je realizacija UZP-a započela 9. januara 1992. proglašenjem “države srpskog naroda” u BiH, što je bio uvod u planove razbijanja BiH, praćene zločinima nezabilježenim od Drugog svjetskog rata.
Također, navode da je presudama MKSJ-a potvrđen međunarodni sukob u BiH jer je cilj bio stvaranje drugih država na teritoriji BiH protivno međunarodno priznatoj državi BiH, te da su utvrđena teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava na području cijele BiH kao posljedica UZP-ova.
Podsjećaju da je prema presudama MKSJ-a, prvi zločinački plan, koji je pokrenuo spiralu zločina na području bivše Jugoslavije, a fokusiran prema BiH i Hrvatskoj, pokrenut od Slobodana Miloševića i njegovih saradnika, uključujući Jovicu Stanišića i Frenkija Simatovića, presuđene pred MKSJ/MRMKS, kao i njegovih saradnika i pomagača u BiH, predvođenih Radovanom Karadžićem i Ratkom Mladićem.
U presudama UN-a potvrđeni su svi međunarodni zločini, uključujući zločin genocida u Srebrenici i Istočnoj Bosni.
Slobodan Milošević, optuženik MKSJ-a, dogovarao je UZP sa političkim rukovodstvom Srba u BiH.
Ključne osobe političkog rukovodstva Srba, kao što su Radovan Karadžić, Ratko Mladić, Momčilo Krajišnik, Biljana Plavšić, Mićo Stanišić i drugi, osuđene su pred MKSJ-om/MRMKS-om za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava i učestvovanje u UZP-u kao obliku pojedinačne krivične odgovornosti.
“Svi građani BiH su 9. januara 1992., bez obzira na bilo koju pripadnost, postali žrtve takve politike, a 9. januar simbolizira najmračnija sjećanja svih žrtava.
Naslijeđe tih datuma vidljivo je kroz djelovanje sudova i institucija UN-a i EU-a, koje su formirale MKSJ zbog ugrožavanja mira u svijetu. Svojim odlukama i rezolucijama jasno su naglašavali i naglašavaju obim i odgovornost za zločine u BiH.
Rezolucija UN-a o Srebrenici predstavlja posljednji i najvažniji primjer djelovanja međunarodne zajednice”, saopćeno je iz udruženja.
FENA
BiH
Dodik: Naš politički cilj je nezavisnost RS-a, ako Amerika bude neutralna mi znamo šta ćemo odlučiti
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, iako u procesu oporavka nakon operacije, ponovio je iznio svoje secesionističke planove i snove rekavši da je politički cilj aktuelne garniture vlasti – nezavisnost i samostalnost Republike Srpske.
On je kazao da se ovaj entitet lani suočio sa teškim političko-ekonomskim pritiscima i sankcijama, ali da je rukovodstvo sve to uspjelo da prebrodi, iako se borilo na više frontova.
Dodik je naglasio da su odluke američke administracije udarile na kompanije, banke i građane. On je kazao da je bilo pritisaka i u vezi sa imovinom, ali je i to zaustavljeno.
“Nismo naivni da mislimo da je tu kraj, ali vjerujemo da su svi shvatili da ova garnitura neće dozvoliti otimanje imovine i da je spremna da ide do kraja. A što se tiče tog kraja, za njih, za nas je to politički cilj. A to je nezavisnost i samostalnost Republike Srpske. I to su svi shvatili. Imali smo donošenje zakona od neizabranog stranca, a to nije evropski standard”, rekao je Dodik.
Dodika kaže da je mogao izbjeći i sankcije i sudski proces.
“Mogla je i (predsjedavajuća Predsjedništva BiH) Željka Cvijanović da to uradi. Kada je posljednji put bila u Americi, nudili su joj da razbije vlast u RS-u. Rekla im je da je ona ozbiljna žena i da to ne mogu od nje da traže. Usred Amerike. Mjesec dana nakon povratka dobila je sankcije. Zašto? Zašto sankcije premijeru Srpske Radovanu Viškoviću, predsjedniku Narodne skupštine Nenadu Stevandiću, ministru zdravlja ili generalnom sekretaru Kabineta predsjednika”, rekao je Dodik.
Nakon skorašnjeg preuzimanja funkcije novog predsjednika SAD Donalda Trumpa, Dodik očekuje bolju situaciju za RS kada je riječ o uvedenim američkim sankcijama i generalno američkoj politici.
“Naravno da se nadam, jer znam kako je izvedena priča sa sankcijama. Sve je plod djelovanja opozicije i Michaela Murphyja koji dobro stoji u State Departmentu. Opozicija mu je pisala spiskove ljudi i firmi, a onda je to ovaj posredstvom Antonyja Blinkena završavao. Međutim, mislim da će se to promijeniti”, rekao je Dodik.
On je istakao da i Republika Srpska ima neke prijatelje u SAD.
“Ne bi trebalo zaboraviti da smo uticali na Srbe u SAD da glasaju za Trumpa. Radili smo to i 2016. i 2024. godine. Nas zanima da sankcije budu skinute ljudima. Sa firmama je gotovo, one su ugašene. Razmišljamo i da tužimo Murphyja, ali puno je važnije što imamo informacije da će u tom odjeljenju koje se bavi sankcijama svi biti promijenjeni. Trump će raditi drugačije od demokrata”, naveo je Dodik.
On je naglasio da je cilj Republike Srpske neutralna pozicija Amerike, piše Klix.
“Oni su do sada bili jednostrani i činili su sve da sruše Dejtonski mirovni sporazum. Kada to vidimo, mi nemamo nijedan razlog da ga branimo. Očekujem da Amerikanci kažu da prepuštaju ljudima u BiH da odluče o sudbini zemlje, a mi znamo šta ćemo odlučiti”, poručio je Dodik.
BiHprije 1 sat
Dodik: Ako je Nešić učestvovao u kriminalnim aktivnostima neka bude procesuiran, ima i kod Srba bitangi
BiHprije 1 sat
Stevandić opet vrijeđa: Bošnjaci nikada do sada nisu imali priliku da iskuse…
Svijet / Zanimljivostiprije 3 sata
Vučić unaprijed čestitao neustavni 9. januar: ‘Neka traje vječno’
BiHprije 3 sata
U Federaciji BiH slijedi donošenje propisa o porezu na imovinu, šta nam to donosi?
BiHprije 3 sata
FOTO Cjenovnik hrane u restoranu Parlamenta BiH: Najskuplji grašak s piletinom, 4 KM!
Cazinprije 4 sata
GSS Cazin uspješno spasio ženu iz sela odsječenog snijegom kod Martin Broda
BiHprije 4 sata
Udruženja žrtava genocida traže da 9. januar bude proglašen danom žalosti
Smrtovniceprije 4 sata
Na ahiret preselila Hrnčić (rođ. Ćemalović) Amira
BiHprije 4 sata
Dodik: Naš politički cilj je nezavisnost RS-a, ako Amerika bude neutralna mi znamo šta ćemo odlučiti
Cazinprije 4 sata
Protekla 24 sata u Cazinu: Policija intervenirala tri puta, evo gdje i kada
Cazinprije 1 sedmica
Šarmantna CaZimska priča osvaja simpatije i grije srca
Cazinprije 1 sedmica
Održan ‘Izbor sportiste grada Cazina za 2024. godinu’: Rukometašica Adelisa Dautović ponijela ovu prestižnu titulu
USKprije 1 sedmica
Poznat identitet muškarca koji je ubio ženu u Ključu
USKprije 1 sedmica
Zbog snježnih nepogoda i prekida električne energije iz kampa Lipa izmješteno 113 migranata
USKprije 1 dan
Putnici zaustavili bahatog vozača prema GP Maljevac: Pokušao presjeći red (VIDEO)
USKprije 1 dan
Nevjerovatna priča iz Velike Kladuše: Nijaz Miskić preživio pad sa 18 metara kroz okno za lift
USKprije 1 sedmica
(VIDEO) Mještani ključkog naselja Velagići u šoku: Ovakve tragične događaje na pamte ni najstariji
USKprije 24 sata
Problemi u USK: Brojni građani na minusima ostali bez struje i grijanja
USKprije 1 sedmica
Pojedina naselja u USK još uvijek bez električne energije i snabdijevanja pitkom vodom
USKprije 22 sata
Laburisti opet otežavaju, Horvat: Puno ljudi radi da Velika Kladuša ne ide naprijed
-
USKprije 1 danPutnici zaustavili bahatog vozača prema GP Maljevac: Pokušao presjeći red (VIDEO)
-
USKprije 1 danNevjerovatna priča iz Velike Kladuše: Nijaz Miskić preživio pad sa 18 metara kroz okno za lift
-
USKprije 24 sataProblemi u USK: Brojni građani na minusima ostali bez struje i grijanja
-
USKprije 22 sataLaburisti opet otežavaju, Horvat: Puno ljudi radi da Velika Kladuša ne ide naprijed
-
BiHprije 1 danStiže nam zatopljenje uz južinu, evo kada možemo očekivati nove snježne padavine
-
Svijet / Zanimljivostiprije 1 danIzrael komada Siriju: Zauzeto preko 500 kvadratnih kilometara teritorije, kontrolišu i opskrbu vodom