Connect with us

BiH

Fatimu i Hasana spajaju dvije smrti i jedno rođenje: “Reci mami da se nisam patio” (VIDEO)

Published

prije 10 mjeseci

on

Doktorica Fatima Klempić pokušala je spasiti Hasanovog oca koji je umro od gladi u Srebrenici Godinu kasnije porodila je Hasanovu suprugu i spasila njegovog sina koji je pri rođenju bio težak kilu i 800 grama. Na Maršu smrti skupljala je crijeva Hasanovog brata Hasiba. Nije ga uspjela spasila. Hasan je mrtvog brata prenio na slobodnu teritoriju

Piše: Avdo Avdić

Doktorica Fatima Klempić pokušala je spasiti Hasanovog oca koji je umro od gladi u Srebrenici Godinu kasnije porodila je Hasanovu suprugu i spasila njegovog sina koji je pri rođenju bio težak kilu i 800 grama. Na Maršu smrti skupljala je crijeva Hasanovog brata Hasiba. Nije ga uspjela spasila. Hasan je mrtvog brata prenio na slobodnu teritoriju

Fatiminog supruga Smaju upoznao sam prije dvadesetak godina. Fatimu sam prvi put uživo vidio sinoć. Došla je u Hayatov studio sa Ćamilom i Hasanom. Pričala je priče koje sam uglavnom čuo ili pročitao. Pa, opet, nisam baš imao snage da na kraju emisije izgovorim da je ovo bila posljednja Istraga sedmice ove sezone. Da nema snimka, ne bih ni znao kako sam odjavio emisiju.

Dva sata kasnije vozio sam je kući u Tuzlu. Nagovarao sam je da napiše knjigu. Ne želi. I nije uopće bitno zbog čega ne želi.

“Možda da”, kaže mi,”neko samo uveže moje intervjue”.

 

 

Barem stotinu ih je dala. I opet nije ispričala ni pet posto onoga što je doživjela.

Kada je imala šest godina ostala je bez oca. Majka je školovala nju i brata. Završila je medicinu u Tuzli i devedesete počela raditi u Bratuncu. Na početku rata izbjegla je u Srebrenicu i počela pisati historiju.

Nju i Hasana Hasanovića povezuju dvije smrti i jedno rođenje.

“Moj otac je umro od gladi”, kaže Hasan.

Doktorica Fatima u srebreničkoj ratnoj bolnici pokušala ga je spasiti.

“Godinu kasnije,’94., doktorica Fatima je spasila mog sina koji se rodio sa 1800 grama. Smršao je na 1660. Trideset i dva dana je bio “u komi”. Danas ima 26 godina i 106 kila”, prisjetio je Hasan.

Zvali su ga Palčić.

“Stalno je u toj našoj improviziranoj bolnici gdje je bi smješten mene hvatao za palac. Zato sam i mu dala ime Palčić”, kaže Fatima.

Onda je došao juli ’95. I Fatima i Hasan su krenuli šumom prema Tuzli.

“Pitala sam holandskog ljekara da li će nas zaštititi, a on mi nije mogao potvrditi. To mi je palo napamet kada je padala Srebrenica i u glavi mi je bila Vukovarska bolnica, strah me bilo da će me zarobiti. Svjetlija strana mi je bilo da krenem putem šume i da imam makar malo sudbine u svojim rukama. Bilo mi je u glavi samo da im živa ne padnem u ruke”, kazala je doktorica.

A Hasan? Majku, suprugu i jednogodišnjeg sina je ispratio u Potočare.

“Supruga je s vrata skinula lančić i dala mi ga. Stavio sam ga u zadnji džep i ponio sa sobom”, sjeća se Hasan.

Tri brata, Hasib, Hasan i Hajro krenuli su u koloni smrti. I doktorica Fatima je bila u koloni.

“Najmlađi brat Hajro ubijen je ujutro 12. jula, odmah po prelasku Buljima. Njega sam mogao samo preokrenuti na leđa i ostaviti u šumi”, kaže Hasan.

Fatima je bila s bratom i svojim kolegama iz medicinskog tima. Preživjela je zasjedu na Kameničkom brdu, piše Istraga.

“Sad su počeli pucati samo smo trčali prema potoku. Meci su oko nas fijukali. Moj brat je imao flašu vode u ruci. Kad smo sišli u potok, vidjeli smo da je metak pogodio u flašu. Brata nije”, kaže Fatima Klempić-Dautbašić.

Njen sadašnji suprug Smajo Klempić će joj kasnije ispričati da na Kameničkom brdu nije mogao stati na zemlju od leševa. Procjene su da je oko 1000 ljudi ubijeno u toj zasjedi.

Fatima Klempić-Dautbašić dolazi na slobodnu teritoriju 1995. godine

Hasan se držao brata Hasiba. Uspjeli su preći Jadar i doći skoro do Zvornika. Kod sela Liplje Hasib je teško ranjen.

“Uspio sam ga donijeti do Baljkovice. Spustili smo se u jedan potok. Doktorica Fatima i doktor Ilijaz Pilav su mu pokušali vratiti crijeva. Dali su mu jednu infuziju koju su imali u ruksaku i produžili su mu život”, govori Hasan, dok u studiju Hayat TV-a sjedi pored doktorice Fatime.

No, Hasibu nije bili spasa. Umro je na bratovim rukama.

“Rekao mi je – reci mami da se nisam patio i izdahnuo”.

Hasan ga je prenio u Nezuk. Bratove oči je sklopio na slobodnoj teritoriji.

Hasan Hasanović pored mrtvog brata Hasiba u Nezuku 1995. godine

“Obećao sam majci da će nas preći dvojica. I prešla su dvojica”.

Hasan je danas živ. A volio bi, kaže, da je umjesto njega živ brat Hasib.

Povezane teme:

BiH

Duška Jurišić u programu uživo osporila validnost diplome Avde Avdića, on je javno objavio! (FOTO)

Published

prije 8 sati

on

9. Maja 2024.

By

Brutalno nasilje posljednjih dana vrši se nad istraživačkim novinarom Avdom Avdićem, a vrhunac političkih nasrtaja na ovog novinara desio se je jutros kada je Duška Jurišić, zamjenica ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH u programu N1 zagonetno upitala kako je Avdo Avdić došao do diplome.

“Ova profesija je jako devalvirana. Evo pitajte kolegu Avdu Avdića kako je dobio svoju diplomu”, kazala je Jurišić.

Novinska agencija Patria kontaktirala je tim povodom Avdića, ali i njegovog mentora Najila Kurtića, umirovljenog profesora Univerziteta u Tuzli, inače jednog od najcitiranijih komunikologa u Bosni i Hercegovinu.

Avdić je svoju diplomu dostavio na uvid i objavu, dok je profesor Kurtić podcrtao da je diploma Avdića čista kao sunce.

Avdić diplomirao 2010. u Tuzli

“Veoma se dobro sjećam njegovog rada. Radio je rad na temu međubošnjačkih sukoba u Sandžaku, ne mogu tačno citirati. Rad se sastojao u to vrijeme iz dva dijela. Prvi dio je bio novinska priča, potom sve činjenice i sva građa na osnovu koje je napisana priča, jedan teorijski dio i sinopsis za priču. U okviru tog rada priložio bi se i CD na kome bi bio prilog koji je trebao biti do 20 minuta. On je zahvaljujući svom novinarskom iskustvu, a radio je istraživačke tekstove za Oslobođenje i 60 minuta, napravio zaista profesionalni prilog koji se tada mogao emitovati na svakoj televiziji”, kaže Kurtić.

Dodaje da može reći da je rad Avdića sigurno bio među tri najbolje rangirana rada na kojima je Kurtić bio mentor i koji su odbranjeni na odsjeku Žurnalistike u Tuzli.

“U slučaju da neko hoće da pogleda njegov rad i uvjeri se u moju priču, može bez ikakvih problema. Mi smo te radove odlagali u faultetsku biblioteku. Oni tamo postoje, odete i zatražite. Pa tako može i Duška Jurišić, ona me jako iznenadila. Čak mislim da je ona njegovoj generaciji držala i jedan program koji je organizirao Media Centar Bore Kontića. Duška zna za Avdu, a sad ovi politički obračuni nemaju smisla”, poručio je Kurtić.

Veliko razočarenje za priču Duške Jurišić profesor Kurtić nije krio.

“Mene iznenađuje da na taj način bez činjenica ikakvih nasrne na Avdića. Da postavi onakvo pitanje. Evo da odgovorim ja. Avdo Avdić je diplomirao čisto kao sunce. Njegovi diplomski, ocjene sve je uredno. Ne bih rekao da je bio zlatni student, ali je bio dobar student, uporedo radio, volio bih da su mi svi studenti bili takvi. Duška se opekla. Sve je dostupno i sve se može rekonstruirati. Mi se moramo pobrinuti da činjenice opet budu važne u priči”, dodao je Kurtić.

Upitali smo i za komentar Avdića, a on ističe da su priče neosnovane, te šalje poruku Duški Jurišić.

“Pošto je Duška Jurišić pravnica, a ja nisam, pozivam je da pred TV kamerama napravimo javno nadmetanje u poznavanju pravnih nauka i bh. ustavnih i zakonskih propisa. Pitanja mogu sastavljati i njeni prijatelji. Tek tu ćemo vidjeti šta je ona naučila o pravu tokom studija”, kazao je Avdić.

Jurišić nije jedina iz Vijeća ministara BiH koja učestvuje u harangi na Avdića, jer ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković to radi i duže i brutalnije. S obzirom da je Evropska konvencija o ljudskim pravima iznad Ustava BiH, a da se u ovim napadima krše ljudska prava Avde Avdića i vrši napad na medijsku zajednicu pozivamo predsjedavajuću Vijeća ministara Borjanu Krišto da podnese zahtjev za smjenu Konakovića i Jurišić, piše novinska agencija Patria.

Nastavi čitati

BiH

Kod nas i to može: Ratni zločinac otkupio kaznu zatvora, sada je slobodan

Published

prije 8 sati

on

9. Maja 2024.

By

Lovrić je osuđen za zločine u logoru Vojno u Mostaru

Dražen Lovrić, pravosnažno osuđen na godinu dana zatvora zbog zločina protiv civilnog stanovništva počinjenog 1993. na području Mostara, zamijenio je zatvorsku kaznu novčanom u iznosu od 36.500 KM, potvrđeno je za Detektor iz Državnog suda.

Nakon što je Sud BiH potvrdio prvostepenu presudu kojom je Lovrić, nekadašnji pripadnik Hrvatskog vijeća obrane (HVO), osuđen na godinu dana zatvora, Sud je donio i rješenje kojim je zatvorska kazna zamijenjena novčanom.

Lovrić je osuđen što je u septembru 1993. učestvovao u nezakonitom hapšenju više civila iz mostarske Omladinske ulice koji su odvezeni i zatvoreni u logor “Vojno”.

S Lovrićem su osuđeni i nekadašnji pripadnici HVO-a Nedžad Tinjak, na 12 godina, i Jure Kordić, na tri godine zatvora, dok su Dario Sušac, Nuhan Šikalo, Dario Mihalj, Stanko Škobić, Tomislav Ančić i Slavko Golemac oslobođeni optužbe.

Tinjak je, kako se navodi u prvostepenoj presudi, proglašen krivim po više tačaka za učešće u nezakonitom hapšenju bošnjačkih civila u Mostaru 1993. godine, koji su odvedeni i zatvoreni u logor Vojno, kao i za nečovječno postupanje prema njima, te silovanje dvije žene.

Kordić je proglašen krivim po dvije tačke – za učešće u nezakonitom hapšenju i nečovječno postupanje u Vojnom, dok mu učešće u ubistvu nije dokazano.

Tinjak je oslobođen dijela optužbi, a Sušac, Šikalo, Mihalj, Škobić, Ančić i Golemac svih tačaka optužnice koje su se odnosile na protivpravno zatvaranje, mučenje, nečovječno postupanje i silovanje civila koji su bili zatočeni u nehumanim uslovima u logoru Vojno od 1993. do 1994. godine.

Suđenje u ovom predmetu počelo je u maju 2018. godine, a u međuvremenu su preminula dvojica optuženih – Nedžad Ćorić i Marinko Šunjić, piše BIRN.

Nastavi čitati

BiH

Johann Sattler: Ugrožavanje države je crvena linija i zato je RS-u stopirano 1,2 milijarde KM, HDZ-ovi zahtjevi su nerealni

Published

prije 9 sati

on

9. Maja 2024.

By

Ambasador Evropske unije u Bosni i Hercegovini Johann Sattler gost je današnjeg izdanja Klix Studija. Govorio je o evropskom putu BiH, politici Milorada Dodika, trenutnoj političkoj krizi u BiH, Izbornom zakonu, ali i o pritiscima na medije.

Sattler je na početku gostovanja čestitao Dan Evrope koji se obilježava danas.

“Ovo je veliki dan, slavimo dvije stvari. Jedno je pobjeda fašizma, druga je Dan Evrope. To su dvije strane istog novčića. Dan Evrope predstavlja unifikaciju evropskog kontinenta, odbacivanje ekstremističkih ideologija, fašizma i možda najvažnije, ‘might makes right’ (jači su u pravu op. a.), što u suštini znači samo zato što je neko jači može raditi šta god želi. To je u suštini ljepota Dana Evrope”, rekao je Sattler i dodao:

“To se može vidjeti i u Sarajevu. Imate Evropsku kuću kao simbol Evrope, a nedaleko imate Vječnu vatru, kao simbol borbe i pobjede nad fašizmom”.

Upitan da li Evropa danas uistinu može slaviti dan pobjede nad fašizmom i da li je fašizam stvarno pobijeđen u Evropi, Sattler je rekao da je to proces koji je stalno u toku.

“Mislim da ono čega trebamo biti svjesni jeste da je borba protiv ekstremističkih ideologija proces koji je u toku. Nije to ‘postigli smo demokratiju, sve je u redu’. Nije to tako jednostavno. Kao što je Macron nedavno rekao: ideja Evrope i ideja Evropske unije nisu besmrtne, moramo se za njih boriti”, dodao je on.

Potom se osvrnuo na problem ekstremističkih ideologija u BiH koje se ogledaju u konstantnom negiranju ratnih zločina i genocida, kao i veličanju ratnih zločinaca.

“Ovo je prst u ranu žrtvama. Tome nema mjesta u Evropskoj uniji. Ponavljam to je baš problematično. Moramo se protiv toga boriti. Glorifikacija ratnih zločinaca – tome nema mjesta u EU. Kao što je rekao moj šef Jossep Borrell – ono što se dogodilo u Srebrenici u julu 1995. godine je činjenica. Nema tu prostora za interpretaciju. To je bio genocid i to je tako. Negiranje genocida je zapravo zadnji stadij genocida”, naglasio je Sattler.

Neizostavna tema bili su i posljednji postupci predsjednika bh. entiteta RS Milorada Dodika.

“Postupci Dodika nisu put dalje. Dovođenje u pitanje ustavnopravnog poretka BiH je crvena linija i naravno da uvijek uslijede reakcije, tako da dva važna projekta u RS-u su stopirana da pokažemo da to ne može tako. Dakle, jasno je da su rukovodstvo entiteta RS i predsjednik Dodik odgovorni za aktuelnu eskalaciju krize u Bosni i Hercegovini”, ustvrdio je Sattler.

Što se odnosa prema Dodiku tiče, Sattler tvrdi da EU ima usaglašene stavove sa SAD-om.

“Mislim da smo jedinstveni u stavovima sa SAD-om. Govore da smo mi preblagi i prečesto se govori da moramo biti malo oštriji. Evo ova dva stopirana projekta u RS-u su 1,2 milijarde KM u vrijednosti i to nije zanemarivo. Što se tiče ostalih stvari nama treba saglasnost svih 27 članica. Saglasni smo sa SAD-om o svim strateškim pitanjima. Evropska unija kontinuirano pruža podršku uredu visokog predstavnika i visokom predstavniku Christianu Schmidtu u njegovom mandatu. Nemojte zaboraviti da polovina budžeta OHR-a dolaze iz EU”, podcrtao je Sattler.

Dotakao se i izmjena Izbornog zakona BiH i nametanja tehničkih izmjena koje je nametnuo visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt.

“Rekao bih da je cijelo pitanje izbora člana Predsjedništva nešto što se neće dogovoriti. Jasno smo sugerisali Čoviću da odustane od toga. Ako govorimo o Izbornom zakonu naše mišljenje je da je prioritet implementacija presuda Evropskog suda za ljudska prava. Sugerisali smo im da je nerealno to što traže u vezi Predsjedništva. Ne izgleda mi uvjerljivo prijedlog izmjena Izbornog zakona koji je predstavio HDZ. Čak nisu tražili od nas da se zakon uputi Venecijanskoj komisiji. Treba to još promišljati, ne vidim šansu da se to riješi prije oktobarskih izbora”, naglasio je Sattler.

Na kraju se dotakao i pritisaka koje na medije vrši ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković, konkretno u slučaju posljednjeg videa kojim je targetirao urednika portala Istraga.ba Avdu Avdića.

“Navodi koji su prisutni u javnosti su itekako ozbiljni. S druge strane ministar vanjskih poslova naglašava da je to daleko od istine i ja razumijem da on želi zaštititi svoju poziciju. Oni koji su na najvišim pozicijama moraju biti primjer svim ostalima. Očekujem da ministar vanjskih poslova u odnosima s medijima predstavnike medija tretira načinom koji je korektan i pravičan i to smo i komunicirali. Naglašavali smo mu to”, rekao je Sattler.

Na upit voditeljice da li osuđuje konkretno njegove postupke Sattler je rekao: “Da, i nastavit ćemo to da radimo”.

Gostovanje Johanna Sattlera u Klix Studiju možete pogledati direktno na našem Youtube kanalu kao i na portalu Klix.ba.

Također nas možete slušati i na Spotify, Apple Podcastu, Amazon Music i drugim platformama.

Nastavi čitati

Najčitanije

✕