Naime, Federalna vlada je posljednjih mjesec dana donijela više aktuelnih odluka, od novog povećanja penzija do brojnih budžetskih ulaganja, a premijer Novalić odgovarao je i na pitanja o ekonomskom rastu, te izmirenju obaveza Federacije.

Najvažnija vijest tiče se povećanja penzija. Odgovarajući na pitanje kada se očekuje isplata novih uvećanih primanja za penzionere i hoće li eventualno biti još dobrih vijesti za ovu populaciju, premijer podsjeća da je Vlada početkom aprila na sjednici o konačnom usklađivanju penzija, uz ranije povećanje od akontativnih 11,1 posto, povećala penzije za još 5,15 posto.

-To je ukupno povećanje od 16,25 posto u ovoj godini. I primjenjivat će se retroaktivno od 1. januara ove godine. To znači da će razlika od 5,15 posto za period od januara do aprila biti isplaćena zajedno sa uvećanim aprilskim penzijama, a čija isplata treba biti 5. maja. Inače, penzije se u Federaciji BiH redovno isplaćuju za razliku od perioda prije mandata moje Vlade. Ovih 16,25 posto je najveći pojedinačni rast penzija u Federaciji BiH do sada. Za posljednjih godinu dana, ublažavajući posljedice globalne inflacije, mi smo povećali penzije čak pet puta. Zahvaljujući našem reformskom Zakonu o PIO koji smo donijeli 2018. godine, uz stabilnost Fonda prelaskom na budžet i redovnost u isplatama, penzije su redovno i rasle. Mi smo tim zakonom zagarantovali ispunjenje obaveze da se dva puta godišnje usklađuje visina penzija svakog aprila redovno, a u junu vanredno. Tako da mogu najaviti još dobrih vijesti za naše penzionere, jer u junu treba uslijediti i vanredno usklađivanje penzija. Podsjetićemo da je najniža penzija krajem 2021. godine bila 382 KM, a sada je 517,3 KM. To je rast od 135,3 KM ili 35,42 posto, ističe Novalić.

Dodaje kako ovo usklađivanje znači da su zvanični pokazatelji ekonomskog rasta pozitivni.

O “ekonomskom rastu”

– Zvanični pokazatelji govore da ekonomija Federacije stalno raste. Rastu javni prihodi, BDP, izvoz, zaposlenost, penzije, socijalne i boračke naknade. Zahvaljući našem vođenju ekonomske politike napravili smo takav rezultat da Federacija danas čini 70 posto ekonomije Bosne i Hercegovine. O rastu bruto domaćeg proizvoda dovoljno govori podatak da smo BDP zatekli na nivou od 17,83 milijarde KM koliko je iznosio na kraju 2014. godine, a na kraju protekle godine on je bio 29,68 milijardi KM. Uprkos krizama uzrokovanim prvo pandemijom, a onda i inflacijom koja je pogodila cijeli svijet i poskupjela sve, u mandatu aktuelne Vlade Federacije uspjeli smo ostvariti rast BDP-a od čak 11,85 milijardi KM. Izvoz smo i više nego udvostručili, sa 5,68 milijardi maraka 2015. godine došli smo na 12,14 milijardi, završno sa januarom ove godine. Sve to potvrda je da, otkako je imenovana, ova Vlada Federacije govori djelima, a ne riječima. Budžet je u suficitu, redovno se servisiraju sve obaveze iz budžeta, uvode se u prava nove kategorije kojima je podrška potrebna. Uprkos globalnim krizama, mi imamo najveći budžet u historiji Federacije. To nam omogućavaju provedene reforme i domaćinski odnos prema javnim finansijama. Sada su naše strukturne reforme jasno definisane u tri cilja: infrastrukturni razvoj, energetska tranzicija i ekonomski rast, pojašnjava federalni premijer.

Prije nekoliko dana iz Federalnog ministarstva finansija objavljen je podatak da je zaduženost Federacije po glavi stanovnika skoro dvostruko manja u odnosu na zaduženost drugog entiteta. Za što se Federacija zadužuje?

– Na kraju protekle godine zaduženost po glavi stanovnika Federacije je 2.986 KM, a Republike Srpske 5.633 KM. Mi bismo željeli da svi nivo vlasti u Bosni i Hercegovini imaju dobre ekonomske rezultate, jer tako svi zajedno jačamo našu državu. Ali, trenutno je situacija takva da je Federacija glavna osovina razvoja države BiH i lokomotiva koja sve vuče naprijed. Ono što želim naglasiti je da se Federacija ne zadužuje za potrošnju, nego za kapitalne projekte, ulaganja. Zahvaljujući niskom nivou javnog duga, mi smo u poziciji da se možemo zaduživati za putnu infrastrukturu, energetske projekte, podršku zapošljavanju, podršku privredi i druge razvojne projekte, kaže Novalić.

O putnoj infrastrukturi

Jedno od važnih pitanja je i izgradnja putne infrastrukture, a premijer ističe da Federacija iz godine u godinu povećava izdvajanja za kapitalne projekte u ovoj oblasti.

-Ponosan sam jer smo Federaciju uspjeli pretvoriti u veliko gradilište, a zna se da infrastrukturni projekti donose nove prihode, nova radna mjesta, ekonomsku stabilnost i sigurnost građanima. Trenutno je u izgradnji 60 kilometara autoceste ukupne vrijednosti više od dvije milijarde maraka. Prije mjesec dana potpisan je najveći investicijski ugovor u posljednjih 30 godina u BiH. Ukupna mu je vrijednost veća od 423 miliona eura namijenjenih izgradnji dionice autoceste na Koridoru Vc Medakovo – Ozimice, duge nešto više od 21 kilometra. Prošlog mjeseca na sjednici Vlade donijeli smo odluke o izdvajanju 147,6 miliona maraka za ukupno 11 projekata izgradnje autocesta, brzih i magistralnih cesta. Sada se fokusiramo na izgradnju brzih cesta da povežemo sve dijelove Federacije. I one koji ne pripadaju područjima kuda prolazi autoput. Osigurana su sredstva i za izgradnju tunela Hranjen. Na raspolaganju je trenutno 60 miliona. Istovremeno, sedam miliona izdvojili smo za brzu cestu Sarajevo – Tuzla, XII transferzalu u Sarajevu i tomislavgradsku obilaznicu, a još sedam miliona za sedam projekata cestogradnje na području Stoca, Gradačca, Neuma, Tomislavgrada, Čitluka, Širokog Brijega, te Posavskog kantona. Osim u puteve, ova Vlada nastavila je ove godine s velikim ulaganjima i u aviopromet i željeznički saobraćaj. Više od 23 miliona KM izdvojili smo u martu za naše aerodrome. Također, za željezničku infrastrukturu, sufinansiranje usluga željezničkog putničkog i kombinovanog saobraćaja, rad Bosansko hercegovačke željezničke javne korporacije, te finansijsku konsolidaciju Željeznica FBiH, iz ovogodišnjeg budžeta dajemo 20,5 miliona KM.