BiH
Fikret Hodžić nakon izlaska iz zatvora: Bio sam zajedno s Novalićem, nisam se pokajao, skinuo sam ljagu sa svog imena
Ova odluka je poništila osuđujuću presudu Suda BiH iz januara ove godine, kojom je Hodžić bio osuđen na pet godina zatvora zbog zloupotrebe položaja.
Gostujući u emisiji “Istraga sedmice” na televiziji Hayat podijelio je detalje iz svakodnevice iza rešetaka, svoj pogled na obnovljeni postupak, kao i stavove o aferi “Respiratori”.
“Lakše sam se privikao na ulazak nego na izlazak”
Govoreći o prvim danima nakon izlaska na slobodu, Hodžić je priznao da mu prilagodba nije bila laka, piše Klix.
“Kad sam došao u zatvor, mogao sam odmah zaspati, a sada, nakon izlaska, gotovo da nisam spavao. Nadam se da taj nemir neće dugo trajati”, kazao je Hodžić.
Prisjetio se i trenutka kada mu je advokatica javila vijest o usvajanju apelacije: “Veći šok sam doživio na tu radosnu vijest nego kada sam osuđen”.
Dodao je da mu je tokom boravka u zatvoru najteže palo prvih 15 dana provedenih u karantinu.
“U tom periodu si potpuno izolovan. Jedino što bih pohvalio je zatvorska biblioteka, koja mi je mnogo pomogla,” rekao je Hodžić.
Nakon karantina, Hodžić je bio smješten u paviljon B, gdje su zatvorenici s kaznama do pet godina, zajedno s Fadilom Novalićem i Fahrudinom Solakom.
Prema Hodžićevim riječima, Novalić je i u tim teškim okolnostima ostao fokusiran na politička i ekonomska pitanja, izražavajući duboku zabrinutost za stanje u Federaciji BiH.
“Često je pratio šta se dešava s Vladom Federacije BiH i komentarisao poteze onih koji su ga naslijedili. Analizirao je greške koje, po njegovom mišljenju, sadašnja vlada pravi, i bio zabrinut da bi Federacija mogla nazadovati na nivo na kojem je bila prije nego što je on postao premijer,” ispričao je Hodžić.
Iako je situacija u zatvoru bila daleko od normalne, Novalić je nastojao zadržati unutrašnji mir i smisao u svakodnevnim aktivnostima. “On se više bavio državom nego sobom. Čak i u zatvoru bio je posvećen pitanjima koja se tiču svih nas,” dodao je Hodžić.
“Dan u zatvoru je bio kao povratak u srednju školu”
Hodžić je ispričao kako su dani u zatvoru bili rutinski i strogo organizovani, ali je pokušao maksimalno iskoristiti vrijeme.
“Prvi put od srednje škole sve mi je bilo isplanirano. Pridružio sam se slikarskoj sekciji, što mi je pomoglo da se fokusiram na nešto pozitivno”, izjavio je. Istakao je da su on i drugi zatvorenici imali dogovor da stariji poput Novalića ne obavljaju fizičke poslove, dodajući: “Bilo nas je stid da stariji ljudi rade takve stvari”.
Iako je rekao da nije osjećao pritisak drugih zatvorenika, priznao je da je bilo teško susresti se s osobama osuđenim za najteže zločine, uključujući genocid.
“To je bilo iskušenje, posebno jer su možda neki od tih ljudi odgovorni za smrt mog oca,” kazao je Hodžić.
“U zatvoru se pokazalo ko sam ja”
Hodžić je istaknuo da se ni u jednom trenutku nije pokajao zbog uloge u nabavci respiratora tokom pandemije.
“Želio sam učiniti nešto što bi koristilo svima. Nisam to radio zbog finansijske koristi. Da nisam izašao, da sam morao odslužiti svih pet godina, ostao bih zadovoljan jer sam dokazao da nisam kriv,” rekao je Hodžić.
Naglasio je da je tokom postupka uspio dokazati kako nije bilo kriminalnih radnji.
“Vrijeme je pokazalo da je sav novac prebačen u Kinu, bez ikakvog pranja novca. Čak me je vještak ekonomske struke nazvao budalom jer sam radio s maržom od samo tri posto,” kazao je Hodžić.
Komentirajući obnovljeni postupak koji je naložio Ustavni sud, Hodžić je kazao kako sumnja da može doći do ponavljanja suđenja.
“Koliko sam se edukovao, ne vidim kako bi se postupak mogao ponoviti, s obzirom na to da u optužnici nema djela za koje sam osuđen. Ostaje samo da drugostepeno vijeće potvrdi da sam slobodan,” rekao je Hodžić.
Uspjeli smo znači. Ja sam bio obeć‘o srpskom rodu u šljivu ga vratit‘ rodnu, rekao je Dražen Dunđer
Dražen Dunđer, vijećnik Srpske radikalne stranke u Bileći, napravio je nesvakidašnji potez tokom jutrošnje sjednice Skupštine opštine Bileća.
On je u skupštinsku salu donio kadionicu i, uz određene “stihove”, okadio prostorije.
– Uspjeli smo znači. Ja sam bio obeć‘o srpskom rodu u šljivu ga vratit‘ rodnu, nek‘ kerove gore pazi srpskom popu ne prilazi. Pa da okadimo poslije njega ove prostorije, jer veliko je to partizansko leglo vraćeno u gnijezdo svoje, rekao je Dunđer.
Srpska radikalna stranka do prije nekoliko mjeseci nosila je nazvi “Srpska radikalna stranka – Dr. Vojislav Šešelj” i zapravo je bila ogranak “Šešeljevih radikala” iz Srbije.
Ipak, uslijed zahtjeva CIK-a iz naziva stranke je izbrisan Šešelj, pa je ostalo samo Srpska radikalna stranka (SRS), ali od ideologije osuđenog ratnog zločinca sasvim sigurno nisu odustali.
BiH
Schmidt nakon sjednice PIC-a najavio proaktivno djelovanje o državnoj imovini: “To je važno zbog investicija”
Dio govora posvetio je i pitanju državne imovine.
“Postoji spremnost da se pomogne s programima međunarodne zajednice, ali u suštini ovi izbori koji nam slijede su opći i tu prije svega dužnost da ih osiguraju imaju državne institucije. PIC je dao snažnu podršku o pitanju državne imovine. Imao sam dojam da neki ljudi samo čekaju da visoki predstavnik nametne odluku. Moram vas razočarati, ne želimo nametati pravila već pozivamo parlament da, uz našu pomoć i pripremu, radi na donošenju državnog zakona kojim će se regulirati pitanje državne imovine”, ističe Schmidt.
Poručio je kako je to važno za investicije u BiH.
“Neprihvatljivo je da investicije u BiH ne mogu biti izvedene i provedene jer nemate provedbu odluka Ustavnog suda i odgovarajućeg zakonodavstva. Bilo nam je drago vidjeti da Predsjedništvo BiH radi i da smo imali inicijativu Komšića i Bećirovića da imamo nacrt zakona. Ne znamo da li je taj nacrt stigao u parlament, ali bih pozvao sve u parlamentu, uključujući one koji imaju drugačije mišljenje da ipak sjednu zajedno i razgovaraju o ovoj temi”, poručio je visoki predstavnik.
Govora je bilo i o samom budžetu institucija BiH.
“Dosta smo razgovarali o budžetu jer imamo utisak da na državnom nivou postoji jedna politika da se iscrpljuju državne institucije. Razgovarali smo o pojedinim institucijama, a pri tome mislim o državnim institucijama kulture. Znate da sam donio odluku vezano za jednu od tih institucija. Čuli smo na PIC-u izlaganje ministrice Bošnjak i mislim da su to ideje koje postoje i u okviru Vijeća ministara”, pojasnio je.
Također, Schmidt je govorio i o situaciji u javnom servisu BiH.
“Imali smo izlaganje ministra prometa Edina Forte koji nas je obavijestio o problemima koji postoje kada se radi o organiziranju sistema javnog servisa. Smatramo da je to dio pitanja koji se tiče slobode medija. Imali smo izlaganje direktora Granične policije koji je govorio o njihovim problemima, nedostatku sredstava, zaposlenika, novom pravilniku koji je u okviru nadležnosti Ministarstva sigurnosti BiH. Čuli smo da godinu i po i ništa nije urađeno na usvajanju regulative, a potrebno je da Granična policija ima dovoljan broj zaposlenika. Njima nedostaje oko 1.000 policijskih službenika, nedostaje i kadeta”, naglasio je.
Na kraju govora, Schmidt se ponovo fokusirao na pitanje državne imovine te pitanje zaštite teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine.
“Vidjeli smo tijesnu saradnju između PIC-a i EU te namjerom da se ta saradnja nastavi na putu BiH ka EU integracijama. To je jedini logičan put. Dozvolite da podsjetim da je 2024. godina, godina u kojoj je napravljeno dosta napretka. Međutim, institucije BiH također sa svoje strane moraju uraditi ono što se od njih očekuje. Jasno smo rekli i u toku naših razgovora da je teritorijalni integritet izuzetno važan i neprihvatljivi su bilo kakvi scenariji secesije. Na taj način se ugrožavaju i dovode u pitanje institucije BiH, na štetu svih građana, bez obzira gdje žive. Mislim da su članice PIC-a i diplomatske misije još jednom ponovile da će pomoći u nalaženju rješenja za državnu imovinu. Proaktivno ćemo nastaviti djelovati uskoro jer je to važno pitanje, u kontekstu investicija. Put koji je pred nama je prepun izazova, ali ja sam optimista i vjerujem da BiH ima dobro šansu za EU integracije”, zaključio je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt.
„Slobodna Bosna“ ekskluzivno donosi novi non-paper za Zapadni Balkan. Naime, riječ je o dokumentu koji stiže iz Washingtona, a od naših izvora bliskih novom šefu američke diplomacije potvrđeno je da je dokument već bio na stolu republikanskog senatora Marca Rubia s Floride, koga je novoizabrani američki predsjednik Donald Trump imenovao za novog američkog državnog tajnika.
Cilj inicijative je konačno okončanje teritorijalnih pretenzija i sukoba na Zapadnom Balkanu, i konačni zaokret ka euroatlantskim integracijama cijelog regiona, te odmak od ruskog utjecaja i potencijalnih ratova, koji svako malo prijete destabilizaciji u regionu.
Naime, potpisnici non-papera za Zapadni Balkan (imena poznata redakciji „Slobodne Bosne“), predstavnici su euroatlanske i izvanparlamentarne opozicije, akademske zajednice, grupe građana i ugledni pojedinci, koji podnose i upućuju zajedničku inicijativu Europskoj Uniji (EU) – predsjednici Europske komisije –Ursuli von der Leyen, visokoj predstavnici za vanjsku politiku Kaji Kallas, povjerenici za proširenje Marti Kos, predsjednici Europskog parlamenta Roberti Metzoli, izvjestitelju Europskog parlamenta za Srbiju Toninu Piculi, predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću, premijeru Republike Srbije Milošu Vučeviću, Skupštini Republike Srbije i svim poslaničkim klubovima, premijeru Republike Kosovo Albinu Kurtiju, predsjednici Republike Kosovo Vjosi Osmani, Skupštini Republike Kosovo i svim poslaničkim klubovima, premijeru Crne Gore Milojku Spajiću, Skupštini Republike Crne Gore i svim poslaničkim klubovima, Predsjedništvu BiH, kao i predstavnicima: NATO saveza-generalnom sekretaru NATO-a Marku Routeu, predsjedniku SAD-a Donaldu Trumpu i državnom sekretaru SAD-a Marcu Rubyju, premijeru Velike Britanije Starmeru…
Za održavanje konferencije za mir i saradnju na zapadnom Balkanu u Briselu/Ženevi/Londonu/Washingtonu. Inicijativa Države Zapadnog Balkana, Republika Srbija, Republika Kosovo, Republika Crna Gora i Bosna i Hercehovina (BiH), će na poziv i u organizaciji EU, NATO, SAD i Velike Britanije učestvovati na Konferenciji za mir i saradnju na Zapadnom Balkanu (u periodu između aprila i oktobra) 2025. godine u Briselu/Ženevi/Londonu ili Washingtonu na kome će se potpisati niz sporazuma i memoranduma u kojima će se države učesnice samita, međusobno obavezati na sljedeće:
-Potpisivanje Sporazuma između Republike Srbije i Republike Kosovo o punoj normalizaciji odnosa prema francusko-njemačkom-EU planu, koji podrazumijeva faktičko priznanje Republike Kosovo od strane Republike Srbije i formiranje Zajednice općina sa većinskim srpskim stanovništvom na sjeveru Kosova, od strane Republike Kosovo. Sporazum između Republike Srbije i BiH o stavljanju van snage „Deklaracije o zaštiti nacionalnih i političkih prava i zajedničkoj budućnosti srpskog naroda“ uz puno poštovanje Dejtonskog sporazuma i političkog suvereniteta BiH. Sporazum između Republike Srbije i Republike Crne Gore o trajnoj suspenziji Zakona o dvojnom državljanstvu Republike Crne Gore. Zajednički Sporazum o čuvanju i poštovanju teritorijalnog integriteta i suvereniteta (Srbija, BiH, Kosovo i Crna Gora) i Sporazum o podnošenju zajedničke kandidature za članstvo u NATO (Srbija, BiH i Kosovo) uz preduzimanje svih neophodnih koraka i mjera ka ubrzanom procesu prijema u EU.
U obrazloženju dokumenta autori navode kako je padom Berlinskog zida hladnoratovski geopolitički poredak Europe se drastično izmijenio.
-Sudbina i budućnost Jugoslavije, u tim turbulentnim vremenima, određena je krvavim sukobima i ratovima u periodu 1991-1999. Dvije i po godine traje vojna agresija Rusije na Ukrajinu, bliskoistočni Gordijev čvor se čini zamršeniji nego ikad, region je pod snažnim uticajem ruske propagandno-medijske agresivne kampanje koja se prije svega sprovodi preko Srbije, jedine države (pored Bjelorusije) u Evropi koja nije uvela sankcije Rusiji.
Kineski ekonomski uticaj koji ima za cilj slabljene europske ekonomije i ovisnost Europe od strateških sirovina, je još jedna sjenka koja se nadvija nad regionom Zapadnog Balkana uz obilatu pomoć Srbije. Pored ovih vanjskih utjecaja, region Zapadnog Balkana danas opterećuju neriješena pitanja granica, državnosti i nacionalnosti. Odnos između Republike Srbije i Republike Kosovo i dalje je opterećen nepriznavanjem državnosti Republike Kosovo od strane Republike Srbije.
KONAČNI CILJ – MIR NA BALKANU
Teroristički napad u Banjskoj od 24.09.2023. godine, kao i najnoviji teroristički napadi i diverzija na kanal Ibar-Lepenac od 29.11.2024. godine, pokazao je da su pregovori pod okriljem EU i njihovih posrednika u dubokoj političkoj hibernaciji. Bez konkretnih dogovora i sporazuma, imamo samo usmene dogovore bez potpisa koji se tumače različito na različitim adresama pregovarača i ne doprinose rješenju koje će značiti uspostavljanje mira i saradnje. Potrebna je jasna, djelotvorna, konkretna i obavezujuća odluka kroz Sporazum dvije suverene države. Odnosi unutar BiH se i dalje temelje na komplikovanom odnosu između dva entiteta, njihovog nerazumijevanja i nepriznavanja činjenica iz rata, kao što je genocid u Srebrenici. Posljednja u nizu provokacija i otvoreno dovođenje u pitanje samog karaktera Dejtonskog sporazuma je junska zajednička deklaracija Republike Srbije i BiH entiteta Republika Srpska pod naslovom „Deklaracija o zaštiti nacionalnih i političkih prava i zajedničkoj budućnosti srpskog naroda“. Deklaracija konstatuje da srpski narod predstavlja jedinstvenu cjelinu što je politička doktrina “Velike Srbije”, odnosno klero-nacionalističke doktrine “Srpski Svet”. Takve konstatacije, historija je pokazala, veoma lako mogu dovesti do novih podjela, sukoba i ratova, navode autori dokumenta.
-U Crnoj Gori je prisutan višedecenijski proces negacije državnosti kroz pojam nacionalne pripadnosti i nacionalnog određenja. Ideolozi „srpskog sveta“ pritisak na Crnu Goru vrše kroz nekoliko kanala, ali je najuticajniji i najdjelotvorniji onaj preko Srpske pravoslavne crkve (SPC). Prosrpske partije inkorporiraju ideologiju SPC u svoje političke aktivnosti i političko djelovanje. Nedavni rezultati popisa pokazuju da je propaganda „Srpskog Sveta“ dodatno polarizovala crnogorsko društvo, u kome se 41% građana izjasnilo kao Crnogorci a skoro 33% kao Srbi. Iako je formalno region Zapadnog Balkana okrenut procesu eurointegracija, a Crna Gora je (kao i Sjeverna Makedonija) članica NATO, navedeni problemi umnogome usporavaju i zaustavljaju pregovarački proces i suštinsko približavanje EU. Ideje „srpskog sveta“ opterećuju region i otvaraju pitanja da li takva politička proklamacija znači nastavak politike „svih Srba u jednoj državi“ kako je tokom devedesetih antidemokratski i diktatorski režim Slobodana Miloševića artikulirao politiku nikad zvanično usvojenog Memoranduma SANU.
Dijalog Srbije i Kosova, podržan od strane EU i SAD, već dugo vremena ide jedan korak naprijed, dva unazad. Rezultati popisa u Crnoj Gori pokazuju podijeljenost društva na crnogorski i srpski nacionalni korpus a rukovodstvo Republike Srpske previše često i učestalo istupa sa stavom o potrebi revizije Dejtona i odvajanja Republike Srpske iz BiH. Pregovori sa EU idu sporo, iz više razloga ali jedan od najvažnijih je nedostatak spremnosti administracija država Zapadnog Balkana da implementiraju europske standarde. Rješenje svih ovih višegodišnjih i višedecenijskih problema vidimo u članstvu svih država Zapadnog Balkana u NATO i EU. U skladu sa rješenjem, predlažemo nekoliko koraka.
ZELENO SVJETLO IZ WASHINGTONA I LONDONA
Zajednički okvirni Sporazum: Prvi korak bio bi dokument koji bi bio formuliran na Konferenciji za mir i suradnju na Zapadnom Balkanu, a koji bi pored međusobnog priznanja država potpisnica sadržao i njihovu obavezu da sarađuju po svim pitanjima i akutnim problemima, kao i da rješenje traže u okviru Europske unije i mehanizama koje EU pruža za rješavanje problema i konflikata. Ulazak u Šengenski sporazum prije članstva u EU: U dokumentu bi se države potpisnice obavezale da će učiniti sve što je potrebno u administrativnom, tehničkom i političkom smislu da osposobe svoje države za pristupanje Šengenskom sporazumu, što bi nakon toga trebalo da bude politička odluka EU da dozvoli državama Zapadnog Balkana „šengenski status“ kakav uživaju Švicarska, Norveška i Island.
Zajednička aplikacija za članstvo u NATO: Sljedeći korak bio bi da BiH, Srbija i Kosovo zatraže zajednički prijem u Sjevernoatlantsku alijansu. Mapa puta sa datumom prijema u EU: na Konferenciji za mir i suradnju na Zapadnom Balkanu dogovoriti Mapu puta sa datumom prijema svih zemalja Zapadnog Balkana u uvjetno EU članstvo, što podrazumijeva punu primjenu demokratskih izbora, slobodnih medija, nezavisnog sudstva i policije, kao i potpuno usaglašavanje vanjske i sigurnosne politike EU do punog, bezuvjetnog članstva.
Punu primjenu bi, umjesto pregovaračkog procesa i zatvaranja poglavlja, vodila Ad-hoc Komisija EU u suradnji sa državnim administracijama država Zapadnog Balkana. Kako bi se svi ovi koraci realizirali, EU, NATO, SAD i Velika Britanija bi pripremili paket poticajnih ekonomskih mjera konkretne pomoći za realizaciju navedenih ciljeva i privrednog razvoja, koji bi bio prezentiran i prihvaćen na Konferenciji za mir i suradnju na Zapadnom Balkanu. Odbijanje učešća zemalja Zapadnog Balkana na Konferenciji za mir i suradnju na Zapadnom Balkanu i pristupanja svim navedenim inicijativama, memorandumima i sporazumima bi jasno ukazivalo na nedobronamjernost prema susjednim državama, europskom mirovnom poretku i sigurnost i široj europskoj zajednici država, vodilo ka prekidu pregovora o članstvu u EU, nepristupanju Šengenskom sporazumu, povlačenju stranih investicija, ekonomskim sankcijama i političkoj i ekonomskoj izolaciji, navodi se u dokumentu.
„Slobodna Bosna“, također, saznaje kako je dokument bio pripremljen i usuglašen nakon okončanja predsjedničkih izbora u Sjedinjenjim Američkim Državama, te je, kako saznajemo, za ovaj dokument zeleno svjetlo već stiglo iz Washingtona i Londona.
Pripadnici Vatrogasne postrojbe izvukli su tijelo iz čatrnje, nakon čega je prijavitelj potvrdio da se radi o njegovoj majci
Mostarski vatrogasci izvukli su tijelo 76-godišnjakinje koja je u utorak skočila u čatrnju.
“U utorak, 3. decembra, oko 21,20 sati, A.M. prijavio je PS Mostar Centar da mu je nestala majka A.M. (1948.), te da sumnja da je skočila u čatrnju”, izvijestili su u srijedu iz MUP-a HNK.
Kako se dodaje, policijska patrola je vizualnim pregledom čatrnje uočila tijelo ženske osobe.
Pripadnici Vatrogasne postrojbe izvukli su tijelo iz čatrnje, nakon čega je prijavitelj potvrdio da se radi o njegovoj majci.
Na mjesto događaja stigli su djelatnici Hitne medicinske pomoći koji su konstatirali smrt navedene.
Izvršen je uviđaj te su poduzete sve potrebne mjere, ističu iz MUP-a.
BiH
Dodik poziva sveštenika, hodžu i fratra da “istjeraju zle duhove” iz parlamenta nakon sjednice PIC-a
Dodik je u pokušaju sarkastičnog komentara ponovio svoje tvrdnje da ne “priznaje visokog predstavnika, kao ni i PIC”.
“Nepostojeći PIC i nelegitimni Schmidt u zgradi parlamenta – prizor na kojem bi i Hitchcock pozavidio. Sjesti u iste stolice poslije njih i nešto napraviti – pusti snovi. Najbolje bi bilo da u parlament dođu sveštenik, hodža i fratar, svaki sa svojim obredom, kako bi istjerali zle duhove koje su donijeli sa sobom. Možda čak po dva predstavnika svake vjere, za svaki slučaj”, izjavio je Dodik.
(VIDEO) “Obeć‘o sam srpskom rodu” – Cirkus u BiH: Vijećnik “Šešeljeve stranke” okadio skupštinu
Schmidt nakon sjednice PIC-a najavio proaktivno djelovanje o državnoj imovini: “To je važno zbog investicija”
Porodično nasilje u Bihaću, muškarac fizički napao bivšu suprugu
Svečano priznanje: Sevdalinka na UNESCO-voj listi
Na ahiret preselio Ljubijankić (Asim) Šefik
Patrijarh Kiril odlikovao Kusturicu: “Emir ubjedljivo svjedoči o jevanđelskim idealima ljubavi i bratstva!”
EKSKLUZIVNO: Novi NON-PAPER za Zapadni Balkan, zeleno svjetlo iz Washingtona za konačni rasplet
Sin prijavio nestanak: Vatrogasci izvukli tijelo žene iz čatrnje, sumnja se da je u nju skočila
Velikokladuški frizer Mirfet Hašić novi predsjednik Saveza frizera u BiH
Na ahiret preselila Čolić (Fadila) Meliha
Rupa do rupe na parkingu u centru Cazina, nadležni šute
Teška saobraćajna nesreća u Cazinu, više povrijeđenih
Policija u Cazinu uhapsila mladiće iz Bihaća zbog droge, među njima i maloljetnik
Katastrofalni uslovi u bihaćkom Domu zdravlja: Četiri godine nakon zemljotresa, pacijenti i zaposleni i dalje u opasnosti
Kekić se skrivao u šumama između Cazina i Kladuše, kada se vratio u Sloveniju ubijen je
Mehaničari tvrde: S ovim autima nećete prijeći ni 160.000 kilometara
Udar moćne ruske rakete sličan padu meteorita? “Sve bi bilo rastureno u elementarne čestice i prašinu”
AfD objavio šta će biti ako pobijede u Njemačkoj: Napuštanje EU, eura i Pariškog sporazuma. I to je samo početak
Detalji ubistva: Satko Kekić trebao biti zaštićeni svjedok protiv Cezara iz Kladuše
Predrag Puharić je novi gradonačelnik Sarajeva
-
Cazinprije 5 danaRupa do rupe na parkingu u centru Cazina, nadležni šute
-
Cazinprije 4 danaTeška saobraćajna nesreća u Cazinu, više povrijeđenih
-
Cazinprije 5 danaPolicija u Cazinu uhapsila mladiće iz Bihaća zbog droge, među njima i maloljetnik
-
USKprije 4 danaKatastrofalni uslovi u bihaćkom Domu zdravlja: Četiri godine nakon zemljotresa, pacijenti i zaposleni i dalje u opasnosti
-
USKprije 5 danaKekić se skrivao u šumama između Cazina i Kladuše, kada se vratio u Sloveniju ubijen je
-
Magazinprije 5 danaMehaničari tvrde: S ovim autima nećete prijeći ni 160.000 kilometara