Smrt je tema koja oduvijek fascinira i izaziva brojna pitanja. Dok se neki boje kraja jer misle da nakon njega nema ništa, drugi vjeruju kako odlazak s ovog svijeta zapravo ne znači završetak života. A u prilog toj teoriji ide i iskustvo žene iz Atlante koja tvrdi da je potpuno napustila svoje tijelo prije nego što se vratila u njega.

Za nju je to, priznala je medijima, bilo poprilično zastrašujuće iskustvo. Priča o Pam Reynolds Lowery, ženi iz Atlante u Georgiji, fascinirala je mnoge ljude nakon što je ustvrdila kako je umrla pa se ponovo vratila u život. Ova pjevačica i tekstopisac izjavila je da je 1991. godine, u dobi od 35 godina, imala iskustvo bliske smrti tokom operacije te je neko vrijeme smatrana klinički mrtvom. U tom je trenutku, kaže, imala je nezaboravno iskustvo, piše UNILAD.

Lowery je morala na operaciju mozga zbog velike aneurizme. No, zbog male vjerovatnoće da će preživjeti operaciju, liječnik je predložio operaciju s potpunim zaustavljanjem funkcija tijela. Zbog toga je njezino tijelo ohlađeno na 10 Celzijevih stepeni, liječnici su joj zaustavili disanje i otkucaje srca su zaustavljeni, a iz glave su joj ispraznili krv.

Osim toga, oči su joj zatvorene ljepljivom trakom, a u uši su joj stavljeni maleni čepići sa zvučnicima koji su emitirali zvučne klikove koji su se koristili za provjeru nereaktivnosti mozga tokom operacije.

Unatoč svemu tome, Pam je izjavila da se podigla izvan svog tijela i s visine vidjela hirurge kako rade na njenoj glavi. Reynolds se prisjetila svog iskustva i neobičnosti cijele situacije. “Gledala sam prema dolje na tijelo. Znala sam da je to moje tijelo, ali mi nije bilo stalo. Moja perspektiva bila je kao da sjedim na liječnikovom ramenu. Sjećam se instrumenta u njegovoj ruci, izgledao je kao drška moje električne četkice za zube’, ispričala je kasnije.

Sa svoje pozicije pratila je daljnji tok operacije. ‘Pretpostavila sam da će glavu otvoriti pilom. Čula sam za pojam “pila”, ali ono što sam vidjela izgledalo je više kao bušilica nego pila – čak je imao male nastavke koji su se čuvali u kutiji koja je izgledala kao kutija u kojoj je moj otac čuvao svoje ključeve dok sam bila dijete’, rekla je Pam.

Dodala je kako je u toj čudnoj dimenziji postojanja imala i svog vodiča. Bio je to njen ujak koji ju je, kaže, uvjerio da se mora vratiti u tijelo i pomogao joj je da to učini. Pam kaže kako sama nije imala volje za tim jer je izgledala ‘beživotno’. ‘Moj ujak je bio taj koji me vratio dolje do tijela, ali kad sam stigla do tijela i pogledala ga, nisam željela ući u njega,’ ispričala je.

Iako su mnogi povjerovali u njezinu priču, bilo je onih koji su prema njenom svjedočanstvu bili poprilično skeptični. Pojedinci su tvrdili kako je Reyndols vjerovatno doživjela slučaj svjesnosti pod anestezijom, a riječ je o stanju u kojem se pacijenti mogu prisjetiti detalja operacije unatoč tome što su pod općom anestezijom.

Ljubavna priča Melanie i Donalda Trumpa, jednog od najpoznatijih i najkontroverznijih parova u američkoj historiji, oduvijek je bila predmet medijskog interesovanja – od prvih susreta u njujorškim elitnim krugovima do Trumpove utrke za prvi predsjednički mandat 2016. godine, kada se zbog supruge suočio s brojnim neugonostima.

Sjedinjene Američke Države dobile su novog starog predsjednika, Donalda Trumpa, koji je već obnašao predsjedničku dužnost od 2017. do 2021. godine. Tako je ekscentrični Njujorčanin u 78. godini postao najstarija osoba u historiji izabrana za predsjednika SAD-a.

U ostvarivanju tog pothvata veliku podršku pružila mu je njegova supruga, Slovenka Melania Trump (54). Njihova ljubavna priča zvuči kao moderna verzija pepeljuge.

Kako je sve počelo?

Melania, djevojačkog prezimena Knavs, rođena je 1970. godine u Sevnici, gradiću u jugoistočnoj Sloveniji udaljenog nekih tridesetak kilometara od hrvatske granice, gdje je provela djetinjstvo. Njen otac, Viktor Knavs u tadašnjoj SR Sloveniji bio je prodavač autodijelova, dok je majka Amalija radila kao krojačica u fabrici dječje odjeće.

Školski prijatelji Melanie se sjećaju kao uzorne učenice, posebno zainteresirane za umjetnost, historiju i geografiju. Međutim, posebnu strast pokazivala je prema modi. Voljela je lijepu odjeću i znala je kako ju nositi, pri čemu je, po uzoru na svoju majku, kreacijama nerijetko davala vlastiti štih redizajnirajući ih. Kad se tome pridoda i redovna briga za vlastito tijelo, zvuči logično da je sljedeći korak za Melaniu bio manekenske vode.

Zanimljivo, bivša i, sada već zvanično, sadašnja prva dama SAD-a svoj put do Bijele kuće može zahvaliti jednom slučajnom susretu 1987. u glavnome gradu njene rodne Slovenije.

“Odlazio sam s modne revije u Ljubljani i vidio je ispred zgrade. Vjerovatno je čekala prijateljicu. Zapazio sam je jer je bila visoka i mršava. Prišao sam joj i predložio probno fotografiranje”, ispričao je Reutersu slovenski fotograf Stane Jerko.

Rezultat su bile crno-bijele fotografije 17-godišnje Melanije Knavs koje su pokrenule njenu manekensku karijeru. Godine 1992. takmičila se za titulu Miss Slovenije i bila prva pratilja, nakon čega se zaputila prvo do Milana i Pariza, a zatim i New Yorka, gdje će na jednoj zabavi 1998. u sklopu Fashion Weeka sresti Donalda Trumpa, prenosi Večernji list BiH.

Naime, Sevničanka je 1995. upoznala Paola Zampollija, suvlasnika Metropolitan Modelsa i Trumpovog prijatelja. On joj je pomogao da ode u Veliku Jabuku, gdje je živjela u stanu s fotografom Matthewom Atanianom, koji je poslije rekao: “Bila je ukočena. Zato i nije postala uspješna.”

Na zabavi koji je organizirao Zampolli, u kabaret klubu KitKat na Times Squareu, zaokupila je pozornost tada poznatog poduzetnika i vlasnika kompanije Trump Organization. Donald je na zabavi bio u društvu druge žene, što ga nije spriječilo da priđe Melaniji. Slovenska manekenka šarmantnom biznismenu nije odmah dala broj telefona već je uzela njegov. Navodno ga je prvi put nazvala tek nakon sedam dana, a sve ostalo je historija ispunjena političkim prevratima i pokojim skandalom. Kako je otkrio za Vanity Fair jedan Trumpov prijatelj, atraktivnoj Slovenki je u početnom periodu odnosa bilo dovoljno da može uživati u blagodatima luksuznog života i skupocjenom penthauseu.

Melania u Donaldu našla srodnu dušu?

Nakon sedam godina veze, 2005. napokon su se vjenčali.

Što se tiče luksuznog vjenčanja održanog na posjedu Mar-a-Lago Floridi, zna se da je Melania za svečanost odjenula raskošnu vjenčanicu ručno ukrašenu s 1.500 Swarovski kristala. Njena cijena je bila nevjerovatnih 200 hiljada dolara, a kreator vjenčanice je John Galliano.

“Kad sam vidjela za koga se udala, primijetila sam sličnost između Trumpa i njenog oca. Ima fizičke sličnosti, a obojica su radoholičari. Mislim da je u njemu našla srodnu dušu, nekoga s kime s osjeća sigurno”, kazala je mladenkina prijateljica iz djetinjstva Mirjana Jelančič.

Uz vjenčanje se veže i jedna kontroverza prema kojoj je Donald navodno lagao u intervjuu za New York Post iz 2005. godine izjavivši kako je dobio popust od milion dolara za prsten s ogromnim deset karatnim dijamantom kojim je zaručio suprugu. Laurence Graff, predsjednik uprave Graff Diamondsa, gdje je kupljen prsten, u e-mailu je naveo kako je bilo pravo zadovoljstvo surađivati s Trumpom, no kako američki milijarder nije dobio nikakav popust. A iako Graff nije želio otkriti koliko je Trump izdvojio za prsten, Times je objavio kako je riječ o 1,5 miliona dolara. Trump je i 25-karatni prsten za desetu obljetnicu braka s Melanijom kupio u Graff Diamondsu, a pisalo se da ga je platio tri miliona dolara.

Život u stanu od 2.800 kvadratnih metara

Godinu dana nakon vjenčanja, 2006., supružnici su na svijet dočekali njihovog sina jedinca, danas 18-godišnjeg Barrona. Melania je godinama živjela u stanu na tri etaže Trumpovog tornja u New Yorku na 2.800 kvadratnih metara, uređene u zlatu i mramoru u stilu Luja XVI. Dizajnirala je nakit, što je ljubav iz djetinjstva kad se bavila rukotvorinama i štrikanjem, a potom i pohađala školu za dizajn, no većinu vremena bavila se sinom, zbog čega je, kako kaže, kasnije i bila odsutna iz suprugove predsjedničke kampanje gdje ju je zamijenila Trumpova kćerka Ivanka.

Štaviše, zbog Melanije, Donald se tokom utrke za prvi predsjednički mandat suočio s neugodnostima koje su mu predstavljale uteg. Prije svega, riječ je o tvrdnjama pojedinih medija da je Melanijin otac bio član Komunističke partije, kao i mnogi drugi u socijalističkoj Jugoslaviji, ali službena potvrda tih napisa nikad nije stigla.

“Otac joj nikad nije bio komunist”, kazala je Reutersu portparolka Trumpove kampanje. Sumnje su izazvale i fotografije objavljene u New York Postu na kojima Melania K., kako se potpisala, pozira naga. Fotografije su snimljene u New Yorku 1995. godine.

Kontroverze i skandali

Donaldovim dolaskom na predsjedničku poziciju brak Trumpovih stavljen je pod povećalo, uz konstantne kontroverze. Svi se još uvijek sjećaju njegove službene inauguracije kad su kamere uhvatile Melaniu kako se mršti, kao i nekoliko navrata u kojima prva dama izbjegava primit svog supruga za ruku. Tu su bili i novinski tekstovi koji tvrde da se Donald i Melania, dok su okruženi vojskom fotoreportera i kamera, smješkaju i drže za ruke pokušavajući održati privid sretnog bračnog para, ali iza zatvorenih vrata njihov odnos daleko je od sretnog.

Novi broj magazina US Weekly od izvora bliskih predsjedniku Amerike i prvoj dami doznao je kako bračni par ima problema već duže vrijeme, a Melania odbija dijeliti bračnu postelju s Donaldom.

“Melania i Donald imaju odvojene spavaće sobe. Samo u rijetkim slučajevima kada su na službenom putovanju spavaju u istoj sobi, ali ni tada ne dijele krevet, već svako spava u svome, poput kraljevskih parova. Nikada nisu proveli noć zajedno”, tvrdi izvor.

Navodno Melania nije priželjkivala ulogu prve dame te je zamjerala suprugu što joj je priuštio ovakav život koji ona prezire.

“Melania se želi što manje pojavljivati u javnosti i zato odrađuje minimum svojih dužnosti kao prva dama i želi imati što manje veze s Donaldom”, rekao je izvor blizak porodici Trump.

Ipak, najveći skandal dogodio se 2018. kada je Melania, prema pisanju New York Posta, imala izljev bijesa prema svom suprugu nakon što su mediji objavili vijest o njegovoj navodnoj aferi s pornozvijezdom Stormy Daniels.

Izvori bliski prvom paru Amerike izjavili su za Post da je Melania u napadu bijesa bila potpuno izvan sebe napavši Donalda za aferu u kojoj je navodno pornoglumici isplatio 130 hiljada dolara uoči predsjedničkih izbora kako se ne bi pojavljivala u javnosti i iznosila detalje njihove veze. Tadašnji predsjednik SAD-a sa Stormy Daniels bio je u navodnoj vezi 2006. godine, i to samo nekoliko mjeseci nakon što je Melania rodila njihova sina Barrona, što je prvi objavio Wall Street Journal.

Otkad je afera procurila u javnost, Melania je otkazala sva prekookeanska putovanja s Donaldom pa je tako, dok je Trump bio u Davosu, ona viđena na Floridi.

Donald pristao na dijete pod jednim uvjetom

Supružnici su naposljetku uspjeli prebroditi sve krize, pa je Slovenka u jednom trenutku branila Donalda od optužbi za mizoginiju i nepoštovanje žena.

Ironično, budući da je upravo njen suprug jednom prilikom izjavio da je na dijete pristao pod uvjetom da to nimalo ne promijeni njihov odnos te da se sve vrati na staro, misleći na njeno tijelo.

Također, nimalo kavalirska nije bila ni njegova izjava u razgovoru s Howardom Sternom, kada mu je rekao kako bi u slučaju stravične saobraćajne nesreće Melaniju i dalje volio samo ako bi joj grudi ostale netaknute. Bez obzira na sve to, Melania je i dalje uz Donalda i njegove nove predsjedničke dane u Bijeloj kući.

ČESTO stišavate glazbu dok parkirate ili vozite kroz nepoznato područje? Ako vam je ovo ponašanje poznato, niste sami, a postoji znanstveno objašnjenje za to što radimo.

Razlog zbog kojeg tražimo tišinu u situacijama koje zahtijevaju veću koncentraciju (parkiranje, pronalaženje puta, vožnja po kiši…) nalazi se u mozgu.

Mozak, kao glavni upravitelj našeg kognitivnog sustava, raspolaže ograničenim resursima za obradu osjetilnih podataka, što dovodi do toga da u situacijama koje zahtijevaju visok stupanj koncentracije preferiramo tišinu.

Razlozi za gašenje ili stišavanje radija nisu samo navika – oni imaju fiziološku osnovu. Kad vozimo kroz složene situacije, poput parkiranja ili navigacije kroz gust promet, naš mozak mora odrediti kojim će osjetilima pridavati više pažnje. Daje prioritet vidu, dok slušanju glazbe pridaje manju važnost.

Studija iz 1998.

U takvim trenucima mozak se bori kako bi optimalno raspodijelio pažnju na osjetila jer nema dovoljno kapaciteta da koristi sva osjetila u 100-postotnoj količini, pa se automatski odlučujemo za fokusiranje na ono koje je ključno u danom trenutku.

Ovaj fenomen nije nov. Već 1998. godine provedena je studija koja potvrđuje da vozači prirodno stišavaju zvukove tijekom aktivnosti koje zahtijevaju povećanu pažnju za vizualne informacije.

Kasnije studije nastavile su istraživati kako naš mozak balansira između osjetilnih podražaja u različitim situacijama i otkrile da tijekom parkiranja zvukovni podražaji predstavljaju smetnju.

U suštini, kad se suočimo sa situacijama koje traže visoku vizualnu preciznost, poput parkiranja, mozak “isključuje” sluh kako bi se bolje usmjerio na vid. Ova reakcija dio je našeg evolucijskog mehanizma koji pomaže da se učinkovitije orijentiramo u prostoru i prilagodimo zahtjevima okoline.