Connect with us

Svijet / Zanimljivosti

Građane muče inflacija, nezaposlenost, korupcija: Hoće li Turcima biti bolje sa ili bez Erdogana?

Građane Turske muče inflacija, nezaposlenost, korupcija… Hoće li ekonomija odlučiti izbore u toj zemlji?

Vladavina Erdogana u Turskoj traje već 20 godina, a u nedjelju bi građani trebali odlučiti žele li ga još pet godina na čelu države. Ispitivanja javnog mnijenja ukazuju kako ovaj put kandidat oporbe Kemal Kilicdaroglu ima realnih šansi već i zbog toga što je svakodnevni život sve teži – i skuplji. Inflacija je i službeno 43%, a plaće i prihodi daleko zaostaju iza poskupljenja, piše Deutsche Welle.

 

Ipak, čini se da političko mišljenje u Turskoj prkosi gospodarskim nedaćama. U gradu Konya u Anatoliji je nedavno provedeno ispitivanje o gospodarskom stanju i čak 73% upitanih je odgovorilo kako je protekle godine postalo još gore: inflacija guta i ono malo što se ima, stanarine se jedva mogu plaćati, gradski prijevoz je loš… Usprkos tome je Konya čvrsto uporište Erdogana i njegove stranke: na prošlim izborima 2018. je AKP osvojio skoro 60% glasova, Erdogan kao predsjednički kandidat je dobio 74,2% i bit će veliko iznenađenje ako na ovim izborima bude drugačije.

Megalomanski projekti

I jedan taksist u tom gradu se žali na skupoću i kako mu je sve teže, ali će i on sigurno dati svoj glas Erdoganu. Spominje veliki projekt ovog turskog predsjednika, tvornicu turskih električnih automobila i nije mu jasno što oporba može imati protiv nove tvornice i radnih mjesta: “Kad oporba ne bi samo kritizirala te projekte nego ih i malo podržala, možda bi dobili više glasova.”

Erdogan je doista u svoje doba potaknuo mnoštvo velikih gospodarskih projekta, ali nije slučajno da oporba i u tome nalazi ozbiljne zamjerke. Uobičajena je praksa da se poslovi dijele “po djedu i stričevima” samo vjernim pristašama vladajuće stranke. Gdje sve odlazi novac – bolje je i ne pitati, a nije rijetko upitan i gospodarski smisao takvih mega-projekata.

U Konyi ipak srećemo i jednog mladića koji je došao na studij u taj grad. I on se žali da u ovoj skupoći jedva veže kraj s krajem od novca koji mu stiže od kuće, a čak i kad završi fakultet ne zna kad će i gdje naći posao. I ispitivanja javnog mnijenja pokazuju kako su za dobnu skupinu od 18 do 41 godine starosti upravo gospodarstvo i inflacija najveći problem. Hoće li i taj student ipak dati svoj glas Erdoganu? To nam radije ne želi reći – kakvi su mediji i policija u Turskoj, to isto zna svatko.

Tko drugi nego Erdogan?

I Trabzon na obali Crnog mora je također mjesto gdje konzervativna Erdoganova stranka redovito pobjeđuje. Pad vrijednosti turske lire i to turističko odredište čini jeftinijim za strane turiste – prošle sezone je došlo 600 tisuća turista, ove godine žele da to bude milijun.

Erkut Celebi je predsjednik mjesne gospodarske komore i žali se kako je Trabzon “jedino mjesto na obali Crnog mora u koje se gotovo ništa ne ulaže”. Kaže kako ima mnogo mještana u inozemstvu ili su namještenici državnih službi, “ali oni koji imaju novaca, ti ne žive ovdje”, kaže Celebi.

Jedino što ih spašava su turisti, prije svega iz arapskog svijeta. Ali za neke stanovnike niti to nije sreća: “Arapi kupuju previše kuća i zato su cijene visoke”, misli komunalni čistač Kadir Yilmaz. I poljoprivrednik Vural Oksüz redovito bira Erdogana, ali ovo mu se ne sviđa: “Pogrešno je dozvoliti Arapima da kupuju kuće. To šteti našoj kupovnoj moći.” Hoće li opet dati glas ovom turskom predsjedniku? Naravno da hoće, samo Erdogan zna kako da im bude bolje.

Tko drugi nego Kilicdaroglu?

S druge strane, u rodnom mjestu kandidata oporbe, Kemala Kilicdaroglua u Tunceliju na istoku Anatolije ionako već čitavo stoljeće na izborima nikad nije pobijedila neka stranka desnice – a s “njihovim” Kemalom je također odluka već unaprijed jasna. Didem Kalkan zapravo studira u drugom gradu, ali za njega je jasno što će zaokružiti na izbornom listiću. Njega ne muče samo skupoća i briga hoće li naći radno mjesto, nego i korupcija i nepotizam koji vladaju pod Erdoganom: “Svatko prvo pita što je tu za njegov džep. Uvjeren sam da će kod Kilicdaroglua svatko biti ono što je zavrijedio biti. Zato se nadam”, kaže student.

Yagmur Keskin prodaje začinsko bilje i trave koje sama sakuplja na okolnim brdima. Najprije ističe ponos što će možda jedan pripadnik etničke skupine Alevita postati predsjednikom, ali odmah i dodaje: “Najprije želim da pobjednik poboljša gospodarsko stanje”, kaže mlada žena koja će tek po drugi put glasovati. “A želim također da se stvore mnoga radna mjesta za mlade. Kad se mi toliko mučimo, trebamo od toga imati i koristi.”

Povrh prilika za mlade, problem Turske je i što bogati postaju sve bogatiji, a siromašni sve siromašniji. Cafer Toprak iz Tuncelija je uvjeren kako je Kilicdaroglu pravi čovjek za pravednije društvo. Poznaje kandidata i osobno, išli su u istu školu: “Kemal je uvijek u školu nosio svoj kruh. Ali ga nikad nije jeo sam, nego ga je uvijek dijelio s ostalima.”

I kandidat oporbe je svjestan tog problema. Ovih dana je zato na društvenim mrežama podsjetio građane Turske u kratkom videu: “Ako si danas siromašniji nego jučer, jedini je razlog Erdogan.”

Svijet / Zanimljivosti

Horor u turskom ljetovališti: Tijela manekenke i njene kćerke pronađena umotana u čaršafe

Nestanak Irine i njezine kćeri prijavili su rođaci kada im se one nisu dugo javljale, a policija je u njihovoj vili u Bodrumu pronašla krv i otiske muških stopala

Ruska manekenka Irina Dvizova (42) i njezina kći Dajana (15) su ubijene, a njihova su tijela pronađena umotana u plahte u blizini popularnog turskog odmarališta Bodrum.

Nakon što su otkrivena njihova tijela, počela je međunarodna potraga za osumnjičenim Andrejem Kuslevičom (45), Irininim bivšim mužem.

Nagađa se da ubistvo možda ima veze sa sporom oko starateljstva nad Irininim mlađim sinom. Dječak se sada vodi kao nestao, piše Daily Mail, a policija smatra da je s ocem. Naime, Irina je ljetos na sudu tražila da se Kusleviča spriječi da dobije pristup dječaku.

Kuslevič je inače bio tjelohranitelj jednog ukrajinskog biznismena, a tražen je u Rusiji zbog bijega iz pritvora, gdje je bio zbog navodne krađe.

Nestanak Irine i njezine kćeri prijavili su rođaci kada im se one nisu dugo javljale, a policija je u njihovoj vili u Bodrumu pronašla krv i otiske muških stopala.

Policija je tijela pronašla zahvaljujući snimkama kamera njihovih automobila.

Irinin stariji sin David (20) je rekao da je očuh ranije maltretirao i tukao njegovu majku, a ona mu nije dopuštala da se približi mlađem sinu.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Državljanin BiH uhapšen pri pokušaju ulaska u Austriju uprkos trajnoj zabrani

Pripadnici granične policije uhapsili su noćas državljanina Bosne i Hercegovine (43), koji je, uprkos trajnoj zabrani ulaska u Austriji, pokušao da pređe granični prelaz Karavanke.
Naime, tokom kontrole policija je uočila da nešto nije u redu sa dokumentima ovog 43-godišnjaka, koji je sa suprugom pokušao da pređe granicu.

Nakon kratke provjere ispostavilo se da je riječ o čovjeku koji je prije 15 godina počinio nasilni zločin zbog čega je i osušen:

“Tokom provjere otkrili smo da je on osuđen na nekoliko godina zatvorske kazne zbog nasilnog zločina iz 2006. godine. Tada je uslovno pušten na slobodu, ali uz trajnu zabrana ulaska u zemlju”, stoji u saopštenju policije.

Jedna od zanimljivosti noćašnjeg hapšenja jeste i to da je državljanin BiH u domovini čak i legalno promijenio ime kako bi pokušao da izbjegne ovu zabranu, ali mu nije uspjelo.

“On nije pružao otpor pri hapšenju i već je sproveden u zatvor u Klagenfurtu”, navode na kraju u saopštenju iz policije.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Ko je bio Henry Kissinger? Od jevrejskog dječaka koji je pobjegao od nacista do nobelovca

Henry Kissinger, često opisan kao jedan od najuticajnijih američkih diplomata i državnika, rođen je 27. maja 1923. godine u Fürthu, Njemačka. Njegovo ime je postalo sinonim za globalnu diplomatiju, a njegova karijera je obuhvatila period velikih međunarodnih promjena i izazova.

Kissingerova porodična prošlost bila je oblikovana Drugim svjetskim ratom i nacističkim progonom Jevreja. S porodicom se preselio u Sjedinjene Američke Države 1938. godine, gdje je započeo svoje visoko obrazovanje na Harvardu. Njegova intelektualna snalažljivost i analitički pristup brzo su ga izdvojili kao obećavajućeg mladog stručnjaka u oblasti međunarodnih odnosa.Prvi značajan korak u njegovoj karijeri bio je dolazak na poziciju savjetnika za nacionalnu sigurnost pod predsjednikom Richardom Nixonom 1969. godine. Tokom svog mandata, Kissinger je igrao ključnu ulogu u oblikovanju američke vanjske politike tokom hladnog rata. Njegova sposobnost donošenja teških odluka i vođenja diplomatskih pregovora dovela ga je do ključnih trenutaka, uključujući vođenje politike detanta između SAD-a i Sovjetskog Saveza.

Jedan od najpoznatijih trenutaka u Kissingerovoj karijeri bio je potpisivanje “SALT I” sporazuma o kontroli naoružanja 1972. godine, što je predstavljalo pokušaj smanjenja nuklearnih tenzija između dviju supersila. Njegova uloga u pregovorima o Vijetnamskom miru i potpisivanju sporazuma u Parizu 1973. godine također je ostavila dubok pečat na međunarodnim odnosima.

Nobelova nagrada za mir, koju je Kissinger primio 1973. godine, bila je priznanje njegovim naporima u postizanju sporazuma i smanjenju vojnih sukoba. Međutim, ista nagrada doživjela je kritike zbog vojnih operacija koje su prethodile diplomatskim postignućima, poput bombardovanja Kambodže tokom vijetnamskog rata.

Nakon svog vremena u Bijeloj kući, Kissinger je nastavio svoju karijeru kao diplomata, služeći kao državni sekretar pod predsjednikom Geraldom Fordom. Njegova uloga u postizanju sporazuma između Izraela i Egipta (Camp Davidski sporazumi) 1978. godine dodatno je produbila njegov ugled kao mirnodopskog pregovarača.

Međutim, Kissingerova karijera nije bila bez kontroverzi. Kritičari su ga optuživali za podržavanje diktatorskih režima u cilju očuvanja američkih interesa, dok su drugi osporavali etičke aspekte njegovih postupaka u vođenju spoljne politike, piše Klix.

Uprkos kontroverzama, Henry Kissinger ostaje važna figura u svjetskoj diplomaciji, čije su odluke i postignuća oblikovali međunarodnu scenu tokom ključnih trenutaka 20. vijeka.

Kissinger je, podsjećamo, preminuo u srijedu u svom domu u Connecticutu u dobi od 100 godina, objavila je konzultantska kompanija Kissinger Associates.

Nastavi čitati

Najčitanije