Nedostatak radne snage u ugostiteljstvu svake godine je sve izraženiji, a poseban izazov je u ljetnim periodima. Pojedini sreću traže na pomorskim destinacijama, mnogi su na evidencijama za zapošljavanje, ali poslodavcima nedostupni. Međutim, naši sagovornici iz Udruženja poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine Adnan Smailbegović i direktorica Službe za zapošljavanje Kantona Sarajevo Amina Đonlagić navode da je problem i u cijeloj državi to što ljudi sve više bježe u javni sektor dok izbjegavaju zanimanja i tzv. teške poslove koji su sve unosniji kada je riječ o primanjima, piše N1.
Smailbegović je na početku razgovora istakao da je zabilježen problem u svim zanimanjima kada je riječ o zapošljavanju naglašavajući da je on ipak u ugostiteljstvu najizraženiji.
“Za to postoji nekoliko razloga. Jedan od njih je da tokom ljetne sezone kada je špica i udarno i u BiH mnogo radnika ide u susjedne zemlje – Hrvatsku i Crnu Goru gdje imaju veće plate i rade sezonski. Međutim, osim ugostiteljstva jako je pogođeno i građevinarstvo zbog teških fizičkih uslova rada. Jednostavno tržište je odreagovalo onako kako treba, sada je potražnja u BiH veća od ponude i to je velika promjena. S druge strane, naše vlasti ne reaguju ili reaguju nedovoljno ili sporo. Nama je kao Udruženju poslodavaca FBiH u zadnje dvije godine jedna od ključnih stvari, pored fiskalnih zakona i rasterećenja cijene rada, zapravo liberalizacija tržišta rada koja nam je u fokusu. I tu se pojedine stvari pomalo pomiču prema naprijed, ali nažalost nedovoljno”, ispričao je Smailbegović.
Da li je teško pronaći dobrog radnika?
Zanimalo nas je i to kakva su iskustva ugostitelja i da li je teško pronaći radnika koji je kvalitetan za rad u ugostiteljstvu?
“Više nije pitanje kvalitetnog čovjeka, bitno nam je da pronađemo bilo koga ko želi da radi jer ćete ga obučiti za to, a te obuke svakako ne traju dugo. U toj situaciji je specifičnija pozicija kuhara i konobara, a svi ostali u ugostiteljstvu (pomoćno osoblje, sobarice u hotelima) veoma brzo savladaju zanat. Međutim, nedostaje i sobarica, pa mi je tako nedavno jedan direktor hotela rekao da je zatvorio 50 soba zato što nema dovoljno ove radne snage da to očiste. To je najjednostavniji mogući posao ne treba vam zanimanje niti stručna sprema već samo volja da to želite raditi”, ustvrdio je Smailbegović.
Đonlagić je istakla da je na evidenciji nezaposlenih u Kantonu Sarajevo 47.900 osoba. Naglasila je da pored toga poslodavci i dalje veoma teško pronalaze profil radnika koji je njima potreban.
“Prvi problem je nesrazmjer između kadrova koji se obrazuju u BiH i realne potrebe tržišta rada. Naša ekonomija zahtijeva drugi profil radnika. Dakle, nama nedostaju majstori svih profila iz građevinskog sektora – električari, keramičari, građevinski radnici. Veliki broj nezaposlenih su ljudi sa visokom stručnom spremom pogotovo oni koji su završili Fakultet političkih nauka i takvi ljudi se ne traže ili takvi ljudi isključivo traže poslove u javnom sektoru. Mnogo tu ima utjecaja i mentalitet i odgoj budući da se naši ljudi isključivo sigurno osjećaju u javnom sektoru”, istakla je naša sagovornica.
“Služba za zapošljavanje KS kao socijalna ustanova”
Na čelu Službe za zapošljavanje KS je četiri mjeseca i kaže da je jedan od problema kojeg je zatekla u ovoj ustanovi to što evidencija nezaposlenih ne odražava stvarno stanje.
“Mi ih razdvajamo na aktivne i pasivne tražioce posla i puno je tu ljudi koji jesu korisnici zdravstvenog osiguranja i možemo reći da Služba za zapošljavanje postaje socijalna ustanova. Neki dan u Parlamentu FBiH nije prošao Nacrt zakona koji bi razdvojio aktivne od pasivnih tražioca poslova, a kako bi u tom slučaju onda Služba mogla raditi stvarni svoj posao kao posrednik između poslodavca i nezaposlenog. Mi stvarno imamo ljudi koji traže posao, ali se oni utope u masu onih koji su na birou neaktivni i ne žele da se zaposle. U ovom trenutku je više pasivnih tražioca poslova. Osim zdravstvenog osiguranja mnogo je tu pogodnosti koje KS nudi, a koja se odnose na 29 različitih socijalnih davanja koja zapravo odvraćaju čovjeka od aktivnog traženja posla”, dodala je Đonlagić.
S obzirom na to da je, kako je već rečeno, u BiH trenutno veća potražnja od ponude, to onda koriste ljudi i biraju posao, tvrdi Smailbegović.
“Ljudi biraju posao, ali i poslodavca. Nađu oni ono što žele pa čak i da odu u Hrvatsku ili neku drugu susjednu zemlju i rade sezonski posao. Situacija je takva da ljudi ne žele neke poslove da rade. Pod brojem jedan zanimanje koje ne žele raditi su fizički teške poslove, poslove opasne po zdravlje (pojedine industrije) i one poslove koji se smatraju da su ispod određenog nivoa (spremačice i sl.) i u građevini. Naprimjer kada je riječ o građevini u Njemačkoj su, naprimjer, u tom sektoru plate tri do četiri puta veće, a mi nažalost ne možemo dostići taj nivo to je jednostavno nemoguće. I u ovom slučaju kada ljudi određene poslove ne žele raditi, jedini spas su nam stranci”, ustvrdio je Smailbegović.
Amina Đonlagić i Adnan Smailbegović u studiju N1/Screenshot
“Ljudi biraju koji posao će raditi”
Zakonom o posredovanju u zapošljavanju, Služba ima pravo skinuti s evidencije nezaposlenih ukoliko dva puta odbije posao. Međutim, kako kaže Đonlagić, to u praksi i nije tako jednostavno.
“U tom zakonu iza te rečenice postoji zarez i nastavak u kojem je navedeno ‘ako su ispunjeni svi uslovi’ pa onda dolazimo upravo do ovoga da ljudi ne žele da radi svaki posao. I upravo se na to mogu pozvati i reći da nisu ispunjeni svi uslovi u smislu plate, radnog okruženja i sl. Tako da mi nemamo trenutno jak instrument koji bi dao čist rezultat. Mi možemo naravno skidati s evidencije ljude koji pokušavaju zloupotrijebiti to što su na evidenciji nezaposlenih u smislu rada na crno i te ćemo ljude skidati sa liste. U tom slučaju ima mnogo majstora koji imaju posao i zarađuju na crno, a zdravstveno osiguranje ostvaruju putem Službe za zapošljavanje KS. SDlužba također radi veoma aktivno i na posredovanju, ti programi imaju učinka i jesmo mi spustili tu brojku nezaposlenih sa više od 50.000 na 47.900. Jeste da je to i dalje mala brojka, ali opet će u narednom periodu biti tih programa pa ovim putem pozivam sve poslodavce da se pridruže”, navela je Đonlagić.
Đonlagić je istakla da Služba izdaje i dozvole za strane radnike, međutim, naš drugi sagovornik Smailbegović ističe da je to samo jedan u nizu postupaka navodeći da je ta procedura zaista duga.
“Naprimjer ako želite da zaposlite sobaricu prvo je morate pronaći u Indiji, Pakistanu, Nepalu itd., a kada se to desi onda ona mora imati završenu školu za to i onda se ta njena diploma u Federalnom ministarstvu obrazovanja mora nostrificirati i to traje otprilike mjesec do dva. Nakon toga dolazi radna dozvola, zatim pozivno pismo Službi za strance koja radi provjere tih ljudi što opet traje dva mjeseca. Poslije toga se ta dokumentacija šalje poštom DHL-om poslati državi odakle dolazi i onda se našim konzularnim predstavnicima šalje zahtjev da izdaju ili ne izdaju radnu vizu što traju otprilike jedno tri mjeseca. I kada se sve to sabere to sve traje otprilike godinu, u najboljem slučaju ako sve od ovih stavki koje trebate uraditi prođu bez problema”, pojasnio je Smailbegović ističući da susjedna Hrvatska ovo sve riješi za 15 dana, ali da ti modeli na našem području nisu usvojene.
Također, dodaje Smailbegović, strani radnici nisu ništa “jeftiniji” od domaćih.
“Prvo samo pronalazak takvog radnika iziskuje jako mnogo troškova kao i kompletna procedura koju je potrebno odraditi i onda se treab taj radnik dovesti iz zemlje, a te karte mnogo koštaju. Osim toga, moramo te radnike ovdje negdje smjestiti i svi ti dodatni troškovi koji ne trebaju za naše radnike. Samo dovođenje jednog stranog radnika u BiH košta 2.000 KM”, dodao je.
Koliko košta dobar konobar ili radnik u industriji?
Đonlagić je spomenula i kvotu radnih dozvola na godišnjem nivou pa je tako u 2024. godini za cijelu BiH predviđeno više od 6.000.
“Od čega 4.000 ide na FBiH. I sada kada uporedimo tu kvotu sa izdatih 160.000 radnih dozvola u Hrvatskoj u 2023. godini onda se može vidjeti koliko su procedure kod njih jednostavnije, a kod nas komplikovane”, istakla je.
Smailbegović je poručio da će tržište ići u smjeru nedostatka radnika u teškim/fizičkim zanimanjima.
“Mi moramo našu ekonomiju dizati na jedan viši tehnološki nivo jer mi nemamo nijedan proizvod koji se smatra proizvodom visoke tehnologije i radna mjesta trebaju biti tome prilagođena, a radna snaga da bude iz stranih zemalja. Radio sam u kožarskoj industriji gdje je Italija broj jedan u svijetu. I nikada nijednog Italijana nisam vidio u proizvodnji kože već to rade Pakistanci, Indijci i ostali dok su Italijani menadžeri, knjigovodođe, dizajneri i majstori. To se dešava unazad 20 godina i to je nešto što je budućnost”, istakao je.
Na kraju nas je interesovalo koliko košta jedan dobar konobar u Sarajevu ili čovjek u industriji realnog sektora. Kakav je srazmjer plata?
“Nažalost siva ekonomija je kod nas jako prisutna. Imam slučajno podatak da je veliki broj šofera koji voze i izvan BiH na minimalcu, dakle, plata oko 600 KM, ali oni svoj izvor prihoda najviše dobijaju putem dnevnica koje su neoporezive. Dakle, ima pravo na 100 eura dnevnicu u inostranstvu pa se on tako isplaćuje na 3.000 KM do 4.000 KM mjesečno, a u evidenciji je na minimalnoj plati. Mislim da je vrlo slična situacija u ugostiteljstvu i građevini. Nemam precizne podatke za konobare, ali kuhari otprilike imaju platu od 2.000, 3.000, 4.000 KM najmanje. Građevina je također relativno dobro plaćena, ne vjerujem da tamo bilo ko radi ispod 2.000 KM. U industriji sve zavisi od kvalifikacije i radnog mjesta, ali je naprimjer metalna od svih njih najdalje otišla budući da nedostaje majstora iz te branše tako da su i tu značajno visoke plate. Međutim, to su teški poslovi i zato ljudi bježe u javni sektor u kojem se značajno manje radi i manje su plate, ali to je izbor. Mi smo država fenomen, neodrživo je da je pola stanovništva samo u FBiH 47 posto zaposleno u javnom sektoru. To je neodrživo, tu nema investicija i razvoja društva”, zaključio je Smailbegović.
Danas je i kalendarski započela zima, a vrijeme u narednom periodu bit će pravo zimsko. Naredna sedmica sprema jedan od najvećih snjegova unazad nekoliko godina, navode meteorolozi.
“Prema trenutnim prognozama veći dio Bosne i sjeverni dijelovi Hercegovine mogu očekivati značajne snježne padavine. Planinska područja i do metar novog snijega a i pojedine nizine preko 30 cm. Sačekat ćemo još malo sa konačnim procjenama visine snijega ali, po svemu sudeći, dolazi nam ozbiljna zimska ciklona.”, navode meteorolozi BHMeteo.ba.
Prema prognozi Federalnog hidrometeorološkog zavoda, Bosnu i Hercegovinu u narednim danima očekuje promjenjivo i hladno vrijeme sa padavinama.Nedjelja, 22. decembar 2024.
Jutro će biti pretežno sunčano, ali će se tokom dana sa sjeverozapada postepeno naoblačiti. U kasnim večernjim satima u većini krajeva očekuje se kiša, dok će u višim područjima i na planinama padati snijeg. Puhat će slab do umjeren južni i jugozapadni vjetar, s povremenim jakim udarima na jugu i jugozapadu tokom noći. Jutarnje temperature će biti između -8 i -2 °C, na jugu do 2 °C, dok će dnevne temperature iznositi od 0 do 6 °C, na jugu do 10 °C.
Ponedjeljak, 23. decembar 2024.
Oblačno vrijeme sa kišom u Hercegovini, dok se u ostatku zemlje očekuje snijeg. Količina padavina će u većini krajeva iznositi od 20 do 40 litara po kvadratnom metru, dok će lokalno na sjeveru i sjeverozapadu Bosne pasti i do 50 l/m². Visina novog snijega kretaće se između 10 i 25 cm, a u višim područjima i na planinama od 20 do 40 cm, lokalno i do 50 cm. Vjetar će biti slab do umjeren sjeverni i sjeverozapadni, s povremenim jakim udarima na zapadu i sjeverozapadu Bosne. Temperature u Bosni od -2 do 3 °C, u Hercegovini od 3 do 8 °C.
Utorak, 24. decembar 2024.
Oblačno vrijeme sa padavinama. U nižim predjelima Bosne očekuju se kiša ili susnježica, koja će kasnije prelaziti u snijeg. U višim područjima i na planinama snijeg će padati tokom cijelog dana. Prije podne vjetar slab do umjeren, a poslije podne i tokom noći jačanje sjevernog i sjeverozapadnog vjetra, uz povremeno jake udare. Temperature u Bosni od -4 do 2 °C, a u Hercegovini od 3 do 8 °C.
Srijeda, 25. decembar 2024.
U Bosni se očekuje oblačno vrijeme sa snijegom, dok će u Hercegovini biti umjereno do pretežno oblačno. Na zapadu Hercegovine i Bosne duvaće umjerena do jaka bura, dok će u ostatku zemlje vjetar biti slab do umjeren sjeverni i sjeverozapadni. Jutarnje temperature će se kretati od -6 do 0 °C, na jugu do 3 °C, a dnevne od -3 do 2 °C, na jugu do 10 °C.
Nakon Dodikove hospitalizacije i postoperativnog oporavka, ostalo je upražnjeno mjesto zamjenika predsjednika entiteta RS. Na ovo mjesto imenovan je HDZ-ov, Čovićev čovjek – Davor Pranjić.
Hadžifejzović: „Na čelu entiteta RS od danas je Hrvat. Ova informacija zvuči kao vijest iz budućnosti. Zamislite, entiteti su multietnički, a vode ih predsjednici iz manjina. Sjajno, demokratski avangardno. Dodik, entitetski kralj, donio je dekret kojim za privremenog nasljednika postavlja potpredsjednika – Hrvata Pranjića.
Zašto Dodik nije imenovao Bošnjaka Durakovića, također potpredsjednika? Jučer je Čović obišao bolesnika Dodika, a danas je jasno da je to bio i politički obilazak. Inače njih dvojica stalno nešto obilaze. Jedan drugog obilaze, Bošnjake partnere zaobilaze.“
Predsjednik Glavnog odbora SDA i delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Safet Softić na konferenciji za medije saopćio je kako su dvije glavne teme današnje sjednice, aktuelna politička situacija i analiza izbornih rezultata nakon održanih Lokalnih ozbora.
Kako je pojasnio Softić, Glavni odbor je, neposredno prije konferencije usvojio veliki broj zaključaka, te je pročitao neke od njih.
– Glavni odbor upozorava domaće i međunarodne aktere na realizaciju deklaracije svesrpskog sabora iz juna 2024. godine. Od institucija BiH, a posebno od predstavnika Trojke zahtjevamo da se odlučnije suprotstave takvim nastojanjima.
– Pozivamo vladajuću koaliciju da preuzme odgovornost, prestane sa blokadama i konačno ubrza evropski put BiH.
– Razočaravajuće je da aktuelna vlast nije u stanju ispuniti ni najminimalnije uvjete koje je postavila Evropska komisija. Posebno je zabrinjavajuće da Vijeće ministara mjesecima nije u stanju da usvoji Program reformi za Plan rasta kako bi BiH dobila predviđena sredstva.
Otkazivanje Samita lidera Zapadnog Balkana zbog korupcijskog skandala blamaža koja je najslikovitije opisala trenutnu vlast.
– Glavni odbor SDA ocijenjuje da su Vijeće ministara BiH i parlamentarna većina na državnom nivou pokazale potpunu nefunkcionalnost osim u slučajevima kada je trebalo ispunjavati kadrovske i finansijske zahtjeve SNSD-a i HDZ-a. Ove dvije partije u potpunosti vladaju procesima u državi, dok im servilna Trojka asistira pravdajući svoje poteze tobožnjim kompromisima što je narativ u koji više ni sami ne vjeruju, piše Faktor.
Medijima se obratio i predsjednik SDA Bakir Izetbegović. On se, na pitanje medija osvrnuo na izjavu predsjedavajuće Predsjedništva BiH Željke Cvijanović o NATO-u.
– Gospođa Cvijanović je bila u Briselu i rekla da treba jačati saradnju sa NATO-om. Očigledno je da je i srpska strana otvorenija za saradnju sa NATO-om. BiH je kandidat za članstvo, ne radi se više o saradnji – rekao je.
Komentarisao je i Plan rasta.
– Ono što smo mi danas predložili na sjednici jeste da Brisel prihvati prijedlog u kojem je i sam učestvovao, a to je 113 reformi. Zadnje dvije se odnose na Ustavni sud i ukidanje etničkog veta. Da odobri, dakle, kompletan spisak, sredstava, ali da ih ne pusti dok ne budu realizovana i ova dva – govori on te dodaje:
– Naša četverica premijera nisu odustali od ova dva uvjeta, koliko znam nije ni Trojka.
Upitan je i za zdravlje, a nakon operacije kojom je nedavno podvrgnut.
– Dobro hvala Bogu. Ništa strašno, nisam imao nekih posebnih simptoma. Odlučio sam da se pregledam, jer se nikad ne pregledam. Onda su ustanovili to – pojasnio je Izetbegović.
Kaže i kako je premijeru Nerminu Nikšiću poželio uspješnu operaciju i brzo ozdravljenje.
Advokat Goran Bubić rekao je da će tražiti treće međunarodno vještačenje zdravstvenog stanja predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika.
“Sada imamo dva suprotstavljena ravnopravna nalaza. Ovu neusaglašenost, polazeći od pravila krivičnog postupka trebalo bi razjasniti ili otkloniti trećim vještačenjem. Vidjevši prije svega jasnu vanpravnu pozadinu da bi to vještačenje trebalo da izvrši jedna ustanova, možda u Zagrebu ili Ljubljani, možda u Podgorici, Skoplju”, navodi Bubić.Prema njegovim riječima, traži se “nepristrasan ljekarski tim” kako bi analizirao ovu dokumentaciju i da “jasan, konzistentan i nedvosmislen nalaz o njegovoj sposobnosti”.
“Iskreno, više sada kao čovjek, a manje kao advokat, čini mi se da je cilj ne samo da se predsjednik RS osudi, nego da se sahrani. Vezano za vještačenje doktora Harisa Vranića ostajem pri stavu da je vještak Vranić sebe diskreditovao, nemušto osporavajući evidentnu političku motivisanost pri vještačenju zdravstvenog stanja predsjednika Dodika”, rekao je Bubić.
Ističe da u ovom predmetu postoje praktično dva suprotstavljena stručna mišljenja.
“Јedno je mišljenje univerzitetskih profesora, tima medicinskih stručnjaka iskazanih u otpusnom pismu 13. decembra 2024. godine na jednoj strani, a na drugoj, rekao bih, nazovi vještačenje Vranića. Gledano najopštije, imamo na jednom strani praktično vještačenje ustanove, a na drugoj vještačenje pojedinca”, istakao je Bubić za RTRS
Podsjetimo da se u Sudu Bosne i Hercegovine vodi postupak protiv Dodika i Miloša Lukića zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika.
Dodik je nedavno operisan u beogradskoj bolnici zbog čega je suđenje bilo prekinuto.
Međutim, Sud BiH je naložio sudskom vještaku medicinske struke Harisu Vraniću da izda mišljenje o Dodikovoj sposobnosti da prati suđenje te je on dao pozitivno mišljenje.
Akademik profesor doktor Predrag Peško, vođa tima ljekara koji su u Beogradu operisali predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, mišljenja je da je Dodik sa medicinskog aspekta nesposoban za putovanje i prisustvovanje ročištima u Sarajevu.
Reakcija je to Peška na nalaz vještaka Suda Bosne i Hercegovine Harisa Vranića koji je u svom nalazu utvrdio da nema potrebe za odgađanjem sudskog procesa koji se protiv predsjednika RS i vršioca dužnosti Službenog glasnika RS Miloša Lukića vodi zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika u BiH Christiana Schmdita.
Izjavu Peška prenosimo u cijelosti:
Kućni oporavak
“Pacijent Milorad Dodik se trenutno nalazi na kućnom oporavku nakon hitne operacije usljed postojanja uklještene hernije hijatusa jednjaka.
Trenutno uzima kašastu dijetu. Kontakt sa pacijentom sam ostvario telefonskim putem. Žali se na osećaj punoće u trbuhu i nadutost, povremena nagla pražnjenja i dijareje. Takođe, pacijent ima potrebu za podrigivanjem, ali i nemogućnost normalnog podrigivanja.
Ovakvi simptomi odgovaraju postoperativnoj gastroparezi i njhova učestalost nakon ovakvih operacija iznosi gotovo 50 odsto.
Savjetovano je da pacijent u nadležnoj zdravstvenoj ustanovi obavi pregled hirurga, da se načini kontrastna radiografija sa vodotopivim jodnim kontrastom, te da se u terapiju uz Kontroloka 40 miligrama, uključi dodatno prokinetska terapija Gastroperidonom 3 puta dnevno.
U daljem tekstu dat ću svoj odgovor na sudsko vještačenje.
1.Vještak navodi da je gospodin Dodik podvrgnut laparoskopskoj operaciji rješavanja hernije hijatusa jednjaka.
Prenebregnuta je činjenica da su u konkretnom slučaju radilo o akutnoj inkarceraciji želuca, sa simptomima kao što su dispneja, hematemeza i jak bol u gornjem epigastrijumu, što nisu uobičajeni simptomi hernije hijatusa jednjaka, odnosno rijetko se sreću kod elektivnih procedura ovakvog tipa.
Dakle, činjenica je da inkarcerirana hernija hijatusa jednjaka predstavlja životno ugrožavajuće stanje, a stope postoperativnog morbiditeta i mortaliteta su značajno veće u odnosu na elektivne procedure, odnosno slučajeve gdje nije došlo do uklještenja.
(Jassim H, Seligman JT, Frelich M, Goldblatt M, et al. A population-based analysis of emergent versus elective paraesophageal hernia repair using the Nationwide Inpatient Sample. Surg Endosc. 2014;28:3473–3478).
Dalje, sam hirurški zahvat je trajao značajno duže nego što je uobičajeno za naš hirurški tim, gotovo 180 minuta u odnosu na 50 minuta kod elektivnih procedura.
Intraoperativno je verfikovano postojanje uklještenog želuca, bez tonusa, sa inkarceriranom većom količinom masnog tkiva u medijastinumu, odnosno prisustvo kratkog jednjaka.
U odnosu na uobičajenu proceduru, pored poteškoća u repoziciji želuca, postojao je i problem sa dužinom jednjaka, te je načinjena ekstenzivna intramedijastinalna disekcija tipa 2.
Hijatalni otvor je značajnog dijametra, te su suture načinjene bimodalno, dakle posteriorno i lijevo, sa prisutnom tenzijom na šavnoj liniji.
Postoperativni intrahospitalni oporavak nije bio uobičajen, već prolongiran. Prosječno vrijeme hospitalizacije kod elektivnih procedura ovog tipa iznosi 48 h, dok je u konkretnom slučaju dužina hospitalizacije bila 96h nakon operacije.
2. Vještak navodi da je uobičajen oporavak nakon ovakvog zahvata desetak dana. Ovo je djelimično tačno i odnosi se ponovo na pacijente koji su prošli elektivnu hiruršku proceduru. Ipak, i kod takvih slučajeva, postoje pacijenti sa prolonigiranim oporavkom, radnom nesposobnošću, simptomima kao što su disfagija, nadutost i dijareje. Ovi simptomi, čak i u slučaju da je hirurška intervencija urađena ispravno mogu potrajati i do 3 mjeseca (disfagija), odnosno i do godinu (sidrom nadutosti, dijareje). Nakon hirurške intervencije zbog uklještene hernije hijatusa jednjaka postoperativni oporavak je značajno prolongiran, a incidenca gore navedenih neželjenih efekata značajno veća. U konkretnom slučaju očekivano je usporeno gastrično pražnjenje usljed prolongirane intratorakalne strangulacije proksimalnog želuca, odnosno usljed disekcije sa presijecanjem kratkih gastričnih arterija čime se dodatno denerviše dio želuca odgovoran za motornu funkciju.
3. U vještačenju je navedeno da tuženi nema ograničavanje u kretanju na dužim relacijama. Sa ovim navodom vještaka se apsolutno ne slažem. Gospodin Milorad Dodik ima skoliozu koja je djelimično i odgovorna za nastanak hernije hijatusa jednjaka usljed većeg Kob-ovog ugla. Čak i sjedenje, u kućnim uslovima, prolognirano izrazito opteretiti pacijenta usljed nakupljanja vazduha u fundusu, fundoplikaciji i proksimalnom želucu. Pacijent na ovaj način ima povećan pritisak na dijafragmu, koja je fragilna, sa dugačkom linijom suture i samim tim pod pojačanim rizikom od nastanka ranog recidiva. Prema literaturnim podacima rani recidiv hernije hijatusa jednjaka nakon hitnih procedura kod uklještene hernije hijatusa jednjaka iznosi oko 10 odsto Alasmar M et al. Emergency surgery for hiatus hernias: does technique affect outcomes? A single –center experience. Uptades Surg. 2023 75; 1227-1233), što je značajno veće u odnosu na elektivne procedure, gdje je incidenca ranog recidiva ispod 1 odsto. Preporučen položaj pacijenta u kućnim uslovima je ležanje sa uzdignutim uzglavljem ili poluležeći položaj. Šetnje moraju biti kratke u prva dva mjeseca, sporog tempa, prolongirano sjedenje bi apsolutno trebalo izbjegavati, samim i tim i učestala putovanja na relaciji gdje bi sjedenje iznosilo oko 4 puta.
4. Apsolutno se ne slažem sa kontstatacijom vještaka da gospodin Dodik može putovati više puta na relaciji Banja Luka – Sarajevo. Mišljenja sam da bi takvo putovanje ugorozilo direktno zdravlje i kvalitet života mog pacijenta, odnosno da bi direktno povećalo vjerovatnoću od nastanka ranog recidiva hernije hijatusa jednjaka, što u slučaju mog pacijenta predstavlja životno ugožavajuću postoperativnu komplikaciju.
5. Takođe se ne slažem sa mišljenjem vještaka da je gospodin Dodik sposoban da prisustvuje ročištima, što takođe podrazumijeva prolongirano sjedenje, koje je u ovom slučaju nepoželjno.
6. Smatram da je gospodin Dodik djelimično nesposoban, odnosno da ima jasne medicinske prepreke za prisustvo na ročištu.
7. Smatram da je deset dana postoperativno apsolutno nedovoljno za kompletni oporavak gospodina Milorada Dodika. Takođe, smatram da je neophodno minimum dva mjeseca da gospodin Dodik bude funkcionalan u smislu da izdrži duže putovanje i sjedenje, i to pod uslovom da dalji postoperativni oporavak protekne uredno.
Zaključak
Na osnovu uvida u stručnu literaturu, ali i iz pozicije lidera najiskusnijeg regionalnog centra za hirurgiju jednjaka, sa velikim brojem učinjenih otvorenih, a potom i laparoskopskih (preko 1.200 u periodu od poslednjih 14 godina) elektivnih i hitnih operacija hernija hijatusa jednjaka, mišljenja sam da je gospodin Milorad Dodik sa medicinskog aspekta nesposoban za putovanje i prisustvovanje ročištima u Sarajevu.
Takođe sam mišljenja da bi primoravanje mog pacijenta na putovanje i prisustvovanje ročištima direktno ugrozilo zdravlje i kvalitet života, odnosno da bi povećalo mogućnost ranih komplikacija hirurškog lečenja, koje potencijalno mogu i ugroziti život mog pacijenta. Iz iskustvenog aspekta, individualni pristup svakom pacijentu nakon hitnih operacija hernije hijatusa jednjaka je neophodan u cilju optimizacije postoperativnog oporavka”, prenosi RTRS.
Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Nermin Nikšić hitno mora biti operisan zbog komplikacija na slijepom crijevu.
Ova informacija potvrđena je za Klix.ba iz Vlade FBiH, a premijeru su se bolovi javili u četvrtak uvečer. Nikšić se osjeća dobro i stabilan je, ali je zbog mogućih daljih komplikacija predložen hitan operativni zahvat na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu.
Operacija će biti izvršena tokom dana, a kako je potvrđeno za Klix.ba Nikšiću je dijagnosticiran akutni gangrenozni apendicitis koji zahtijeva akutni hirurški tretman.
Nekoliko političara u Bosni i Hercegovini bilo je u posljednjih nekoliko sedmica podvrgnuto zahvatima u klinikama.
Predsjednik RS-a Milorad Dodik operisan je u Beogradu zbog problema sa želucem i jednjakom, a na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu predsjedniku SDA Bakiru Izetbegoviću urađena je procedura kateterizacije srca.
