Hrvatski šef diplomacije Gordan Grlić Radman posjetio je danas centralnu Bosnu, gdje je najprije u Bugojnu razgovarao s predstavnicima braniteljskih udruženja o položaju Hrvata u tom gradu i o načinima kako pomoći Hrvatima da se vrate u rodni kraj, a potom je u Vitezu prisustvovao predstavljanju knjige Diplomatska oluja, autora Mate Granića.

U obraćanju novinarima osvrnuo se najprije na izjave reisul-uleme Huseina Kavazovića, koji je, među ostalim, u intervjuu za lokalnu televiziju MTV Igman iz Sarajeva kazao kako je sadašnje stanje u zemlji teško, a posebno je veliki izazov za Bošnjake koji moraju biti spremni braniti državu kako su to činili i tijekom rata od 1992. do 1995.

“Začudio me takav narativ, ali ne bismo trebali iskazivati zabrinutost jer BiH ne prijeti nikakva opasnost, ne postoje razlozi za spominjanje oružja koje donosi samo zlo. Svim koji se odlučuju na teže riječi koje unose nemir u javnosti poručio bih da je bolje biti gospodar neizgovorene, nego rob izgovorene riječi. Svi lideri na vlasti i u oporbi u BiH trebali bi se služiti afirmativnim rječnikom da podrže napore da se u BiH, iz faze demokratskog deficita, kada se nije poštivao ustavni legitmitet, prevladaju razlike i situacije koje su dovele do blokade rada institucija, iskoriste trenutak entuzijazma i dobre percepcije situacije u BiH i da ostvare sve uvjete i kriterije kako bi BiH što prije započela pregovore sa EU”, rekao je Grlić Radman.

Poručio je kako će BiH imati snažnu podršku Hrvatske na tom putu.

“Treba iznalaziti rješenja za funkcionalnost vlasti što je EU i Hrvatska kao susjedna zemlja pozdravila. Pozdravili smo i formiranje vlasti na državnoj razini. BiH je pokazala da je Hrvatska upravo kao prvi susjed i članica EU važna zemlja i naravno da će cijeli put BiH prema EU ići preko Hrvatske“, istaknuo je.

Dodao je kako očekuje skoro formiranje vlasti u FBiH: “Odgovornost za sva rješenja je upravo na akterima političke scene u BiH. Hrvatska će temeljem Centra izvrsnosti ponuditi znanje i vlastita iskustva, a dogovorili smo da se prva sjednica dviju vlada održi u junu. Odgovornost svih institucija je da se što prije formira vlast. Hrvatska je ispunila sve svoje strateške ciljeve i preostaje nam pomoći zemljama zapadnog Balkana.”

Na novinarsko pitanje o percepciji poteza hrvatske politike kao miješanja u unutarnje stvari BiH, Grlić Radman je odgovorio da se Hrvatska “nikad nije ni miješala, niti se želi miješati”.

“Hrvatska kao zemlja članica EU-a i NATO-a postupa prema BiH kao svaka druga europska zemlja. Ako jedna zemlja želi ući u klub, onda ona druga koja je već u klubu ima što za reći. S druge strane, možemo problematizirati položaj hrvatskog naroda u BiH. Ako je on zanemaren, ako je takav da je izostala politička participacija, jer hrvatski narod u BiH mora imati sva prava koja imaju i druga dva naroda i ostali, onda je jasno da tu ima još jako puno posla oko Izbornog zakona zbog izostanka demokratske političke participacije i nužno je još neko vrijeme postojanje visokog predstavnika. Onog trenutka kad politički lideri uzmu vlast i budu gospodari odgovornosti i budućnosti BiH, nit je potreban visoki predstavnik, niti bilo kakva vojna misija u BiH”, poručio je hrvatski šef diplomacije.

Osvrnuo se i na situaciju u Predsjedništvu BiH, istaknuvši kako Hrvati nisu zadovoljni što nemaju mogućnost legitimnog predstavljanja u kolektivnom šefu države: "Tročlano predsjedništvo, u duhu daytonskog sporazuma, zamišljeno je kao refleksija triju naroda. Hrvatski narod, nažalost, nema svog legitimnog predstavnika i to je nešto što bi trebalo biti sljedeće na agendi promjena Izbornog zakona."

Kada je u pitanju Vijeće ministara BiH, Grlić Radman dodao je kako je prilikom posjeta Elmedina Konakovića Zagrebu “vidio entuzijazam i volju da se nešto učini”.

“Odgovornost političara je da se ulazi u kompromise u interesu svih građana BiH. Zato je važno poštovanje drugoga i tolerancija, jedino je to smisao demokracije. Mi ovdje nemamo u svim tim situacijama takav odraz. Demokracija u BiH nije prilagođena duhu vremena kojeg Europa traži, ali mislim da postoje potencijali da se to napravi i zadovoljan sam koalicijom koja je rezultat izbora 2. oktobra, kao i intervencijom visokog predstavnika koja je bila nužna kako bi se relaksirali odnosi triju naroda i eliminirala bilo kakva blokada onih koji ne bi htjeli imati Vladu. Svaka blokada će naići na osudu međunarodne zajednice i svih onih koji su uložili velike političke napore da se u BiH nešto napravi”, kazao je Grlić Radman.