BiH
Hadžikadić: Hrvati u BiH imaju više nego Srbi i Bošnjaci, Čovićev problem nije Komšić (VIDEO)
Gost večerašnjeg O Dnevnika bio je predsjednik Platforme za progres Mirsad Hadžikadić.
On je, između ostalog, prokomentarisao nedostatak jasnijeg, konkretnijeg i zajedničkog odgovora tzv. probosanskih opcija na udare na Bosnu i Hercegovinu.
– Mislim da nemamo političke svijesti i zrelosti, da znamo da moramo imati cilj kakva ta država treba biti i kako treba izgledati. I onda da zajedničkim snagama to i uradimo. Pokušavali smo nekoliko puta sazvati sastanke opozicionih, građanskih, proevropskih i probosanskih snaga, i dođu manje stranke i poneke veće, ove ostale smatraju da one imaju pravo da definišu put ka toj boljoj državi, iako ja nisam vidio neki program koji to naznačava. Samo je do nas, ističe Hadžikadić.
Opozicija, sve su prilike, neće imati zajedničkog kandidata.
– Vremena još uvijek ima. Mislim da to treba da se desi, ili da se pokuša. Razgovora treba biti. Zaista, ako postoji najbolji kandidat ili neko za koga se svi složimo da postoji nekakav put ka boljoj, drugačijoj BiH, da svako od nas treba dati doprinos. To je nešto oko čega se možemo složiti, međutim, ne vidim pozive za takve razgovore. Do sada ih bar nije bilo. Nije dovoljno da neko sa strane kaže: “Mi možemo, trebamo, moramo, mi smo najbolja opoziciona stranka i imamo pravo dati kandidata.” Ne. Hajde da vidimo, ako nam je svima zaista stalo do države a ne stranke, da li možemo naći te najbolje osobe ili osobe koje omogućavaju da zajedno dođemo do tog cilja. I dalje pozivam, hajde da sjednemo i da razgovaramo, pa čak i o toj zajedničkoj agendi i listi. Ali vrijeme je da počnemo zajednički djelovati, poručio je.
Nove poruke HDZ-a BiH i HNS-a, ne odustaje se od teritorijalne reorganizacije. Hadžikadić vjeruje da bi mogle hrvatske stranke krenuti u pravcu teritorijalne organizacije.
– Vjerovatno to i rade i žele. Izbora će biti, oni će biti na izborima zato što međunarodna zajednica je konačno odlučila da im kaže da moraju i trebaju. Međutim, i oni moraju shvatiti da ovaj problem je malo dublji. Kada pogledate, 350 hiljada Hrvata u Bosni i Hercegovini, kada pogledate broj ministarstava i javnog novca sa kojim raspolažu, mislim, po glavi stanovnika, ako se radi o etničkim skupinama, Hrvati imaju više nego što imaju Srbi, koji imaju više nego Bošnjaci. Sada sa ovim izmjenama Izbornog zakona želi se da neki građani BiH imaju manja prava nego neki drugi. Ja nisam za to, zaista, da idemo ka tome da je glas jednih manje važan nego glas nekih drugih, ocijenio je.
Čovićev problem nije Komšić nego činjenica da je u nekom momentu shvaćeno da on ne radi u interesu BiH.
– I tada su Bošnjaci odlučili da brane Bosnu i Hercegovinu. Čović treba Komšića kao što Izetbegović treba Dodika i Čovića, kao što Dodik treba Izetbegovića. Jednostavno, dijelimo tu BiH na račun građana. Problem nije u Izbornom zakonu, po njemu smo i do sada birali i Čovića. Problem je u tome što svi ti ljudi koji rade protiv BiH, a glasači to primjećuju, objašnjava Hadžikadić.
Pogledajte cijeli razgovor.
okanal
BiH
Aplikacija za prijavu nasilja u porodici
BiH
Memorijalni centar Srebrenica prijavio Crvenu zvezdu UEFA-i, traži trajnu diskvalifikaciju – zbog veličanja Ratka Mladića
Memorijalni centar Srebrenica prijavio je UEFA-i FK Crvena zvezda zbog veličanja Ratka Mladića tokom utakmice protiv Viktorije Plzenj.
Tokom susreta, koji je Viktorija dobila rezultatom 5:1, navijači Crvene zvezde skandirali su ime Ratka Mladića i istakli transparent: „Generale, velika slava i hvala.“
Iz Memorijalnog centra posebno ističu da je Crvena zvezda nakon utakmice na svojim zvaničnim profilima objavila fotografije na kojima su vidljivi sporni transparenti, zbog čega smatraju da odgovornost ne može biti pripisana samo navijačima.
U prijavi UEFA-i pozivaju se na odredbe Disciplinskog pravilnika koje se odnose na diskriminaciju, vrijeđanje ljudskog dostojanstva i neprikladne političke i ideološke poruke.
Memorijalni centar zatražio je hitno pokretanje disciplinskog postupka, ali i trajnu diskvalifikaciju Crvene zvezde iz UEFA takmičenja.
Sada se čeka odluka UEFA-e o tome hoće li otvoriti novi disciplinski postupak protiv beogradskog kluba.
BiH
Prvostepena presuda u korist Sebije Izetbegović: UNSA mora vratiti 23.428 KM troškova postupka
Općinski sud u Sarajevu usvojio je tužbeni zahtjev bivše generalne direktorice KCUS-a Sebije Izetbegović protiv Univerziteta u Sarajevu, ocijenivši nezakonitim odluke kojima je poništen njen upis magistarskog zvanja. UNSA ima pravo žalbe na ovu prvostepenu presudu.
Općinski sud u Sarajevu donio je prvostepenu presudu u korist Sebije Izetbegović u sporu koji je vodila protiv Univerziteta u Sarajevu (UNSA), a kojom su poništene odluke najviših organa Univerziteta vezane za njeno akademsko zvanje magistra nauka.
Prema izreci presude, sud je poništio Odluku Senata Univerziteta u Sarajevu od 6. marta 2023. godine, kao i Rješenje rektora UNSA-e od 9. marta 2023. godine.
Sud je, osim poništenja spornih odluka, odlučio i o troškovima postupka. Univerzitet u Sarajevu obavezan je Sebiji Izetbegović nadoknaditi 23.428 KM troškova parničnog postupka, i to u roku od 30 dana, uz mogućnost prinudnog izvršenja ukoliko obaveza ne bude izvršena.
U obrazloženju presude navodi se da je Izetbegović tužbu podnijela 15. marta 2023. godine. Sud je konstatovao da je u Matičnoj knjizi magistranata Medicinskog fakulteta u Sarajevu evidentirano da je 19. marta 1998. godine odbranila magistarski rad pod naslovom „Efekti ishrane trudnica na incidenciju malformacija novorođenčadi za vrijeme rata u Sarajevu“, čime je stekla naučni stepen magistra nauka.
Senat UNSA-e je u martu 2023. godine donio odluku kojom je naloženo rektoru da donese rješenje kojim se navedeni upis poništava, uz obavezu objavljivanja odgovarajuće odluke u Službenim novinama Kantona Sarajevo.
Međutim, Općinski sud u Sarajevu sada je takve odluke ocijenio nezakonitim i poništio ih.
U sudskom obrazloženju posebno se navodi i da je odluci UNSA-e prethodila „duža medijska kampanja inicirana izvan akademske zajednice“, za koju se navodi da je imala za cilj stvaranje uvjerenja u javnosti da Izetbegović svoj akademski status doktora medicinskih nauka i profesora univerziteta nije stekla na zakonit način.
UNSA je ranije svoju odluku o oduzimanju magistarskog zvanja obrazlagala, između ostalog, nedostatkom adekvatne dokumentacije iz Zagreba i Sarajeva koja se odnosila na položene ispite tokom postdiplomskog studija.
Nakon odluke o poništenju magistarskog zvanja, Izetbegović je ostala i bez zvanja doktora medicinskih nauka, kao i statusa redovne profesorice na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.
Oduzimanje akademskih zvanja imalo je značajne posljedice i na njen profesionalni angažman, a predstavljalo je jedan od ključnih formalnih elemenata u procesu koji je prethodio njenoj smjeni sa funkcije generalne direktorice Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu.
Ipak, presuda Općinskog suda u Sarajevu nije pravosnažna. Univerzitet u Sarajevu ima pravo podnijeti žalbu Kantonalnom sudu u Sarajevu, koji će odlučivati o eventualnom nastavku sudskog postupka.
BiH
Evo gdje možete online, u nekoliko koraka, prijaviti negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca
BiH
Alarm za BiH: Za tri godine izgubljeno 7.758 učenika, Unsko-sanski kanton ostao bez 13 škola
Bosna i Hercegovina nastavlja bilježiti zabrinjavajući pad nataliteta, a posljedice se sve snažnije osjećaju u obrazovnom sistemu. Najnoviji statistički podaci pokazuju da je zemlja u posljednje tri školske godine izgubila 7.758 učenika, dok je broj upisanih prvačića manji za 853.
Posebno je pogođen Unsko-sanski kanton, koji je u posljednjih pet godina ostao bez čak 13 osnovnih škola, što predstavlja najveći apsolutni pad među svim kantonima u Federaciji BiH.
Sve manje učenika i prvačića
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u školskoj 2025/2026. godini u 1.622 osnovne škole upisano je 248.585 učenika, što je za 3.171 manje nego godinu ranije. U prve razrede krenulo je 26.962 djece, odnosno dva posto manje nego prethodne godine.
Pad je vidljiv i u ranijim godinama:
|
Školska godina |
Učenici |
Prvačići |
|---|---|---|
|
2023/2024. |
256.343 |
27.815 |
|
2024/2025. |
251.756 |
27.506 |
|
2025/2026. |
248.585 |
26.962 |
Za samo tri godine broj učenika smanjen je za 7.758, dok je broj djece koja prvi put sjedaju u školske klupe pao za 853.
Federacija ostala bez 47 škola
Negativni demografski trendovi odražavaju se i na školsku mrežu. U Federaciji BiH broj osnovnih škola smanjen je sa 1.043 u školskoj 2021/2022. na 996 u 2025/2026. godini, što znači da je ugašeno 47 škola.
Najveći gubitak zabilježio je Unsko-sanski kanton, gdje je broj škola pao sa 141 na 128, odnosno za 9,2 posto.
Gdje je stanje najteže?
|
Kanton |
Zatvorene škole |
|---|---|
|
Unsko-sanski |
13 |
|
Srednjobosanski |
10 |
|
Kanton 10 |
10 |
|
Posavski |
4 |
|
Zapadnohercegovački |
4 |
|
Hercegovačko-neretvanski |
2 |
|
Zeničko-dobojski |
2 |
|
Bosansko-podrinjski |
2 |
|
Tuzlanski |
1 |
Procentualno najteže stanje je u Kantonu 10, gdje je ugašena gotovo svaka peta škola.
Jedini kanton koji bilježi rast broja škola jeste Kanton Sarajevo, gdje je broj osnovnih škola povećan sa 96 na 97.
Škole sa svega nekoliko učenika
Podaci pokazuju ogromne razlike između općina.
Najmanji broj učenika ima općina Dobretići, gdje osnovnu školu pohađa svega sedam učenika.
Među općinama s najmanjim brojem osnovaca nalaze se i:
-
Ravno – 16 učenika
-
Trnovo – 41 učenik
-
Bosansko Grahovo – 54 učenika
S druge strane, najveće škole nalaze se u urbanim sredinama:
-
Novi Grad Sarajevo – 11.484 učenika
-
Zenica – 9.290
-
Mostar – 8.732
-
Tuzla – 8.013
Natalitet u stalnom padu
Obrazovni sistem prati širi demografski problem. Federacija BiH je ove godine zabilježila negativan prirodni priraštaj u svih deset kantona, dok državni podaci pokazuju da broj rođenih godinama opada.
|
Godina |
Rođeni |
Umrli |
|---|---|---|
|
2023. |
24.938 |
34.434 |
|
2024. |
24.598 |
35.595 |
|
2025.* |
17.465 |
26.600 |
*Podaci za 2025. odnose se na prvih devet mjeseci godine.
Na osnovu ovih podataka, Bosna i Hercegovina je za samo tri godine ostala bez najmanje 29.628 stanovnika prirodnim putem.
Upozorenje za budućnost
Pad broja učenika više nije samo statistički pokazatelj, već signal da se demografska kriza sve dublje odražava na lokalne zajednice. Dok se u pojedinim općinama škole bore za opstanak sa svega nekoliko učenika, najveći gradovi i dalje privlače stanovništvo, što dodatno produbljuje razlike između urbanih i ruralnih sredina.
BiH
Zašto su najgledaniji bh. filmovi „Amanet“ i „Testament“ na crnoj listi Fondacije za kinematografiju? Kako je tretiran igrani film „Testament“ na Sarajevo Film Festivalu?
-
USKprije 4 danaŠtrajk u školama Unsko-sanskog kantona na početku nove školske godine
-
Cazinprije 4 danaNezadovoljstvo u Drugoj srednjoj školi u Cazinu: Učenici i profesori traže jutarnju smjenu
-
Smrtovniceprije 3 danaNa ahiret preselio CIVIĆ (KEMAL) NEDŽAD-NEČKO
-
Smrtovniceprije 5 danaNa ahiret preselio VELIĆ (Bajro) IRFAN
-
BiHprije 4 danaPrvostepena presuda u korist Sebije Izetbegović: UNSA mora vratiti 23.428 KM troškova postupka
-
Smrtovniceprije 5 danaNa ahiret preselio MURIĆ (Muharem) SAMIR
