Connect with us

BiH

Haverić o odlivu stanovništva iz BiH: Odlaze u Njemačku, gdje nisu konstitutivni

Politički teoretičar Tarik Haverić u programu N1 postavio je pitanje o tome kako to da je 1991. godine u Bosni i Hercegovini bilo više od 700 hiljada Hrvata, da bi se ovaj broj radikalno smanjio na 280 hiljada onda kada je neko došao na političku scenu da štiti nacionalna prava hrvatskog naroda.

Haverić, koji je iz oblasti političke teorija stekao doktorat u Francuskoj i dugi niz godina predavao na domaćim i inozemnim univerzitetima, gostovao je u emisiji Izvan okvira te poručio kako smatra da konačno treba da dođe do suočavanja sa posljedicama vlastitih odluka.

“Radi se zapravo o tome da ne postoje kontrolne tačke, ne postoje mjerenja koja kažu: 1991. nas je bilo 770 tisuća, a onda je neko došao da štiti naša prava pa nas je sad 280 tisuća. Nešto tu nije uredu. Kada je počeo velikosrpski projekat on je počeo u cilju zaštite Srba u Hrvatskoj, kojih više nema u tamo u značajnim brojkama. Neko mora podvući crtu i reći – mi smo radili na tome da ostvarimo jedan cilj, a ostvarili smo upravo suprotno”, rekao je Haverić u programu N1.

On opisuje kako “identitarni grč” dovodi do negativnih ishoda.

“Identitarni grč kaže – ako malo popustimo od ovog svoga, bit će nam gore. I objektivno postaje sve gore, ali se svijest ne mijenja. Ne možete me uvjeriti da dva puna autobusa iz Livna tjedno ode u Njemačku i vrate se prazni zbog tog što neko u Livnu ugrožava Hrvate.

“Oni odlaze gdje im je bolje, u sredine gdje nisu konstitutivni, gdje nemaju ni legitimnih ni nelegitimnih predstavnika. To su Njemačka, Austrija, itd.”, rekao je Tarik Haverić u emisiji Izvan okvira.

Profesor Haverić nadalje je, na upit o HDZ-u kao samoprozvanim nositeljima evropskih vrijednosti, rekao da smatra kako je za evropske vrijednosti upravo onaj koji će reći da narodi ne mogu biti politički predstavljeni.

“Narodi ne treba da razmišljaju u kategorijama nacionalne zastupljenosti ukoliko se ne postavi jasna granica”, naveo je.

Kad je riječ o ulozi međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, politički teoretičar Tarik Haverić kaže kako nema nikakvih iluzija o o njenim predstavnicima ovdje de da BiH uvijek “zapadnu neki nižerangirani sagovornici”. ANadalje, on smatra velikom greškom što je međunarodna zajednica dopustila da u BiH u opticaj uđu određene kategorije koje nigdje drugo ne postoje.

“U Evropskoj uniji ne postoji nijedna država sa kolektivnim šefom. Sada muku muče kako da zadrže Predsjedništvo a da provedu presudu u predmetu Sejdić i Finci. Ustrajavaju na rješenjima koja kod sebe ne bi ponudili nikad”, rekao je.

Povezane teme:

BiH

Širi se snimak Josipa Broza Tita o Bosni: Ni Srbi ni Hrvati je neće imati – Bosna će biti Bosna!

Na društvenim mrežama ovih dana širi se video na kojem Josip Broz Tito govori o Bosni i Hercegovini i o tome kako neće dati da je bilo ko podijeli.

Tito kaže da je Bosna bila kamen spoticanja između Srba i Hrvata.

“E reko nećete je ni jedni ni drugi, jer Bosna će biti – Bosna. Pa neka bude republika bosanska”, rekao je Tito.

“Mi smo to odlučili kad smo počeli narodnooslobodilački rat, imali smo tu namjeru da napravimo. Tu podjele neke apsolutno nije imalo smisla raditi. Mi smo tu išli postepeno, napravili smo Federaciju. Kad može Hrvatska, neka bude Hrvatska! Kad može Srbija, neka bude Srbija. Pa neka bude i Bosna, bez obzira što to nije jedna nacija. Bosna je, kako da kažem, po našem shvaćanju bila prva socijalistička tvorevina”, zaključio je.

Nastavi čitati

BiH

Nešić: RS je primorana da od Bećirovića i Komšića brani Ustav Bosne i Hercegovine!

Nenad Nešić ministar sigurnosti BiH i predsjednik DNS kazao je da prijedlog zakona o imovini neće proći i da je pitanje imovine riješeno Dejtonskim sporazumom. Prijedlog zakona su na usvajanje Predsjedništvu BiH uputili bošnjački i hrvatski članovi Denis Bećirović i Željko Komšić.

Nešić je kazao kako Komšić i Bećirović odlično znaju da Predsjedništvo BiH nije nadležno za predlaganje zakona, osim Zakona o budžetu institucija BiH te da je riječ o populističkom pokušaju podizanja njihovog ličnog ega i rejtinga, po cijenu produkovanja nove krize.

 

“Ako su željeli da se taj zakon nađe u Parlamentarnoj skupštini BiH, bez obzira što znaju da neće proći jer ga niko iz RS neće podržati, onda je jedini put bio da ga predlože posredstvom poslanika SDP-a i DF-a. Ali, njihov cilj nije bio to, nego da se njih dvojica lično pokažu kao ‘borci za državnu imovinu’. Ispostavlja se da nisu nikakvi borci nego da su prevaranti svojih birača”, rekao je Nešić.

 

On je dodao da je Dejtonski mirovni sporazum jasan i da su, prema Ustavu BiH i ustavima entiteta, obligacioni odnosi nadležnost entiteta.

 

“O usvajanju zakona na nivou BiH mogu samo sanjati. Pitanje državne imovine je riješeno Dejtonom i jedino što pripada BiH jeste imovina dobijena sukcesijom SFRЈ, a to su razni rezidencijalni objekti po svijetu. Slažem se da trebamo napraviti sporazum i o podjeli sredstava od prodaje te imovine. Sve ostalo je imovina entiteta i uređuje se entitetskim zakonima”, rekao je Nešić.

Tvrdi da je dvojac Komšić-Bećirović smislio vrlo perfidnu igru, da su uputili zakon za koji znaju da nije u Ustavom nabrojanim nadležnostima Predsjedništva, a samim tim ni u onim nadležnostima na koje srpski član Predsjedništva Željka Cvijanović može pokrenuti entitetski veto.

 

“Računaju da će njenim preglasavanjem dogurati do parlamentarne procedure, što je do sada neviđeno kršenje Ustava BiH. Takođe, znaju da to neće proći bez reakcije iz RS, gdje vide šansu da se oni postave kao ‘borci za državu’. Apsurdno je, ali i ovim potezom oni urušavaju BiH jer gaze njen Ustav, a RS je primorana da od njih brani Ustav BiH”, naveo je Nešić.

Nastavi čitati

BiH

Smajl pijan vozio 150 km/h, prolazio kroz crveno i zabio se u Toyotu u kojoj je bilo šest osoba

Postupajući tužilac je donio naredbu o provođenju istrage i ispitao Mehmedovića.

Općinski sud Tuzla prihvatio je prijedlog postupajućeg tužioca i odredio mjeru jednomjesečnog pritvora za Smajla Mehmedovića (24) iz Tuzle zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio krivično djelo teška krivična djela protiv sigurnosti javnog prometa u vezi sa krivičnim djelom ugrožavanje javnog prometa.

On je osumnjičen da je 21. septembra 2023. godine oko 1 sat nakon ponoći, u tuzlanskom naselju Solana (sjeverna magistrala u Tuzli, sa dvije saobraćajne trake u jednom smjeru), svjestan da se ne pridržava saobraćajnih propisa (prolazio kroz crveno) i time dovodi u opasnost živote ljudi, sa koncentracijom alkohola u krvi od 0,65 promila, upravljao vozilom Mercedes lijevom saobraćajnom trakom bezobzirnom brzinom od oko 150 km/h na mjestu gdje je ograničenje brzine 50 km/h, dok se ispred njega u istom smjeru kretalo vozilo Toyota Yaris u desnoj saobraćajnoj traci, a u kojem je bilo šest osoba.

Zabio se u Toyotu

Uslijed ovakve vožnje i neprilagođene brzine, osumnjičeni nije uspio bezbjedno zaustaviti vozilo kada je vozačica Toyote počela prestrojavanje u lijevu saobraćajnu traku, nakon čega je ostvario kontakt prednjim čeonim dijelom Mercedesa sa lijevim bočnim dijelom vozila toyota, koje se od siline udara odbilo naprijed, udarilo bočnim dijelom u saobraćajne znakove i stub ulične rasvjete i prevrnulo na krov, a mercedes je prednjim čeonim dijelom udario u stablo drveta.

U saobraćajnoj nesreći je pet osoba iz Toyote teško tjelesno povrijeđeno i hospitalizirano u UKC-u Tuzla, dok su osumnjičeni i suvozač iz njegovog vozila lakše povrijeđeni.

Šteta od 100.000 KM

Na vozilu Mercedes je vlasnik prijavio štetu od oko 100.000 KM.

Nakon obavljenog uviđaja, saslušanja svjedoka i drugih istražnih radnji Odjeljenje kriminalističke policije PU Tuzla je 2. oktobra 2023. godine ovom Tužilaštvu dostavilo izvještaj o počinjenom krivičnom djelu i predalo osumnjičenog u nadležnost Tužilaštva.

Postupajući tužilac je donio naredbu o provođenju istrage i ispitao Mehmedovića.

Istražne radnje i potrebna vještačenja su u toku, saopšteno je iz Kantonalnog tužilaštva TK.

Nastavi čitati

Najčitanije

✕