Uprava za indirektno oporezivanje danas je na Portalu javnih nabavki objavila Obavještenje o nabavci-otvoreni postupak javne nabavke za kupovinu postojećeg građevinskog objekta na području Grada Banja Luka za potrebe smještaja zaposlenih i prateće opreme UIO za Glavnu kancelariju i sjedište Regionalnog centra Banja Luka.

Kako je saopćeno iz UIOBiH, kompletna tenderska dokumentacija za predmetnu nabavku može se pronaći na portalu javnih nabavki.

“UIO poziva sva fizička i pravna lica koja imaju interes i ispunjavaju uslove da učestvuju u proceduri javne nabavke, te da svoje ponude dostave u roku od 45 dana”, saopćeno je iz UIO BiH.

Podsjećamo, UIO u prethodnim godinama riješila je smještaj zaposlenih u RC Sarajevo, Mostar i Tuzla, dok zaposleni u Glavnoj kancelariji i RC Banja Luka rade u izuzetno lošim uslovima na 4 lokacije.

Uprava za indirektno oporezivanje će, kako su naveli, na transparentan način provesti proceduru u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine.

Hitna izmjena Plana javnih nabavki, koju je 21. marta proveo SNSD-ov kadar Zoran Tegeltija, direktor UIO BiH, omogućila je raspisivanje tendera za kupovinu zgrade.

Plan je, kako smo ranije pisali, da se objekat kupi od Mile Radišića, kuma Milorada Dodika, koji je ranije osuđivan za privredni kriminal.

Pokušaji rješavanja pitanja smještaja UIO BiH traju već 13 godina. Prvobitno je planirano da se za izgradnju nove zgrade izdvoji 37,9 miliona KM, ali je taj iznos godinama rastao i dosegao nevjerovatnih 103,4 miliona KM.

Nakon što je odustalo od gradnje, Vijeće ministara BiH odlučilo je kupiti već postojeći objekat. Mnogi sumnjaju da je ta odluka donesena kako bi Radišić imao koristi, budući da je njegova zgrada u Banjoj Luci jedina koja odgovara kriterijima koje je postavio SNSD-ov direktor Tegeltija.

Klix

U Bosni i Hercegovini danas će preovladavati pretežno oblačno vrijeme s kišom u većem dijelu zemlje, osim na jugu Hercegovine. Na planinama sa slabim snijegom. U Hercegovini i na jugozapadu Bosne slaba do umjerena bura, a u ostalim područjima slab sjeverni i sjeveroistočni vjetar. Dnevna temperatura zraka od 6 do 12, na jugu do 18 stepeni.

U srijedu, 2. aprila, u Hercegovini umjereno, a u Bosni pretežno oblačno vrijeme. U Bosne i na sjeveru Hercegovini povremeno sa slabom kišom, a na vrhovima planina sa slabim snijegom. U Hercegovini i na jugozapadu Bosne umjerena do pojačana bura, a u ostarku zemlje slab sjeverni i sjeveroistočni vjetar. Jutarnja temperatura zraka od 4 do 10, na jugu do 14, a dnevna od 8 do 14, na jugu do 20 stepeni.

U četvrtak, 3. aprila, bit će umjereno do pretežno oblačno vrijeme. U većem dijelu Bosne povremeno sa slabom kišom, a na planinama sa slabim snijegom. Vjetar slab sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura zraka od 4 do 10, na jugu do 12, a dnevna od 8 do 14, na jugu do 19 stepeni.

U petak, 4. aprila, bit će pretežno oblačno vrijeme povremeno sa slabom kišom ili lokalnim pljuskovima. Na planinama sa slabim snijegom. Vjetar slab promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura zraka od 2 do 8, na jugu do 12, a dnevna od 6 do 12, na jugu do 18 stepeni.

U subotu, 5. aprila, bit će umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Prema kraju dana ili tokom noći očekuje se slaba kiša, a u višim područjima i na planinama slab snijeg. Vjetar slab do umjeren zapadni i sjeverozapadni. Jutarnja temperatura zraka od 2 do 8, na jugu do 10, a dnevna od 10 do 16, na jugu do 18 stepeni, saopćeno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda (FHMZ) BiH.

Advokat Marc Zell, predsjednik Republikanske stranke u Izraelu, nedavno se registrirao kao lobist u ime Republike Srpske, za čijim predsjednikom Miloradom Dodikom je raspisana međunarodna potjernica dok je prisustvovao konferenciji u Izraelu čiji je domaćin Ministarstvo za dijasporu, javlja izraelski list Haaretz.

Jedan od Zellovih ciljeva lobiranja je ukidanje američkih sankcija secesionističkom, proruskom predsjedniku republike Miloradu Dodiku.

Prema američkom Zakonu o registraciji stranih agenata (FARA), svaki američki građanin ili firma koja predstavlja strani subjekt mora unaprijed otkriti takvu aktivnost. Prema podnescima iz SAD, u januaru se Zellova firma – Zell & Associates International Advocates – registrirala kao lobist za Republiku Srpsku.

Zellova firma, pokazuju dokumenti koje je u uvid imao ovaj izraelski list, ima urede u New Yorku, Washingtonu, Torontu, Moskvi i Ammanu. U podnesku stoji da će Zell za svoje usluge dobiti 840.000 dolara.

Podnesak uključuje puni ugovor između Zellove firme i Dodikovog šefa kabineta koji je djelovao u ime
kabineta Predsjednika separatističke republike – ocrtavanje ciljeva lobiranja.

Primarni cilj, kako piše u ugovoru, je “stvaranje i promicanje dijaloga između Republike Srpske i dolazeće ‘Trumpove 2.0 administracije’ s ciljem poboljšanja odnosa između RS i njezinog vodstva i Sjedinjenih Država”.

Prema dokumentima, ovo potencijalno približavanje je napredovalo “u svjetlu razvoja geopolitičkih uvjeta koji utječu na zapadni Balkan i istočnu Evropu uzrokovane, između ostalog, ukrajinsko-ruskim ratom i njegovim mogućim završetkom”.

Registracija je datirana 13. januara – samo sedam dana prije Trumpova povratka u Bijelu kuću i mnogo prije nego što je njegova administracija započela bilo kakve razgovore s Rusijom ili Ukrajinom u vezi s prekidom rata, koji je započeo ruskom invazijom 2022.

Zell, čija je firma specijalizirana za međunarodno pravno zastupanje i zastupala je Izraelce koji se suočavaju sa sličnim pravnim zavrzlamama, odgovorio je na zahtjev Haaretza za komentar, rekavši da su “informacije koje ste mi dali nepotpune, netočne i stoga obmanjujuće. Osim toga, ne želim komentirati.”

Haaretz opisuje dalje Dodika kao političkog vođa bosanskohercegovačkog entiteta sa srpskom većinom i poznatog po svojim secesionističkim, proruskim stavovima.

“U više je navrata pozivao na odcjepljenje Republike Srpske od Bosne, zemlje nastale kao rezultat raspada Jugoslavije. Zbog tih je pozicija pod sankcijama SAD i Velike Britanije, ali uživa podrku Moskve.

Godine 2022. Ministarstvo finansija SAD nametnulo je oštre sankcije Dodiku zbog korupcije i podrivanja Daytonskog sporazuma.

Ugovor sa Zellom odražava Dodikov cilj da odvoji Republiku Srpsku od bosanske države, navodi Haaretz. U sporazumu stoji da će Zell lobirati kod američke administracije i Kongresa da preispitaju Daytonski sporazum kojem se Dodik dugo protivio. U ugovoru o lobiranju izričito stoji da će Zell nastojati postići ukidanje osobnih sankcija protiv predsjednika i njegove porodice. Zalagat će se i za skidanje sankcija Željki Cvijanović, bivšoj predsjednici Republike Srpske, a sada njenoj predstavnici u tročlanom Predsjedništvu BiH. Zell i njegova firma dobit će bonus ako uspiju.

Prema podnescima FARA i drugim javnim izvorima, Zell je prethodno donirao kampanju senatora Marca Rubia – koji sada služi kao državni tajnik u Trumpovoj administraciji, piše Raport.

Ironično, Rubio je nedavno na društvenim mrežama kritizirao Zellovog klijenta, rekavši da “postupci predsjednika Republike Srpske Dodika potkopavaju institucije Bosne i Hercegovine i prijete njezinoj sigurnosti i stabilnosti”. Pozvao je regionalne partnere Sjedinjenih Država da se “odupru ovom opasnom i destabilizirajućem ponašanju”, piše Haaretz.

U svjetlu nedavnih teških saobraćajnih nesreća u Trebinju i Sarajevu, zastupnici u Predstavničkom domu Bosne i Hercegovine Saša Magazinović i Jasmin Imamović predložili su izmjene Zakona o osnovama sigurnosti na putevima.

Cilj izmjena, kako ističu, je smanjenje broja nesreća, smrtnih ishoda i teških povreda koje su, prema dostupnim podacima, postale svakodnevica, prenosi N1.

Saobraćajne nesreće na cestama Bosne i Hercegovine postale su svakodnevna tragedija, a statistike su alarmantne – samo u 2024. godini zabilježeno je 35.854 nesreća, pri čemu su 222 osobe izgubile život, a 1.842 zadobile teže povrede.

Pooštravanje sankcija

Magazinović je naglasio da je inicijativa za izmjene navedenog zakona usmjerena ka pooštravanju sankcija, s tim da one imaju i represivno i preventivno dejstvo.

“Osnovni uzroci saobraćajnih nesreća su brzina, prekoračenje propisa, korištenje mobitela, nekorištenje pojasa te vožnja pod utjecajem alkohola i drugih opijata“, rekao je sa posebnim osvrtom na činjenicu da istraživanja u nekim zemljama pokazuju da svaka treća nesreća nastupi upravo zbog upotrebe mobitela tokom vožnje.

Magazinović je istakao kako bi strože sankcije, uz potpuni angažman relevantnih institucija, mogle imati preventivni efekat te smanjiti broj nesreća i, posljedično, broj žrtava.

Definicija “bahate vožnje”

Imamović, s pravne strane, naglasio je da predložene izmjene zakona donose prvi put zakonsku definiciju pojma “objesna” ili “bahata vožnja”. Prema njegovim riječima, dosadašnji nedostatak definicije omogućavao je neregulisano ponašanje na putevima.

– Prvi put definisanje bahate vožnje govori koliko je u zakonodavnom smislu ova oblast zapuštena. Propisane sankcije – od novčanih kazni, oduzimanja vozačke dozvole pa sve do mogućnosti oduzimanja vozila će imati strogi preventivni učinak, istakao je Imamović.

On je naveo konkretne brojke, ističući kazne u iznosu od 2.000 do 5.000 KM i oduzimanje vozačke dozvole na šest mjeseci za vozače koji počine bahatu vožnju, dok će u slučaju izazivanja nesreće sankcije biti još strože.

Naglasak na vožnju pod utjecajem alkohola i narkotika

S obzirom na podatak BIHAMK-a da je čak 20% saobraćajnih nesreća posljedica vožnje pod utjecajem alkohola, ova dvojica državnih zastupnika smatraju da izmjene zakona moraju adresirati i ovaj problem. Magazinović je istakao da zakon predviđa posebne sankcije za sve koncentracije alkohola u krvi veće od 1,5 grama po kilogramu – što se kvalifikuje kao bahata vožnja.

I Magazinović i Imamović su se osvrnula i na potrebu strožijih kontrola, pogotovo kod testiranja na utjecaj alkohola i narkotika, te na važnost povećanja broja opremljenih policijskih službi koje bi mogle efikasnije provoditi nove mjere.

U daljnjem dijelu razgovora istakli su da novi zakon neće preko noći promijeniti saobraćajnu kulturu u BiH, koja se razvijala decenijama.

“Ne kažnjavaju se samo prekršaji već se spašavaju životi”, naglasio je Magazinović citirajući lično iskustvo o značaju kazni koje su, iako ponekad sporne, doprinijele povećanju svijesti kod vozača.

Imamović je dodao kako će strožije sankcije i nova definicija bahate vožnje omogućiti bolju primjenu zakona.

“Čime će se, kroz sistemsku i preventivnu politiku, postići dugoročno smanjenje saobraćajnih nesreća i posljedica istih”, poručio je Imamović.

Magazinović i Imamović, oslanjajući se na stručne analize i iskustva iz prakse, vjeruju da predložene izmjene zakona predstavljaju ključan alat u borbi protiv neodgovornog ponašanja na cestama. Uprkos izazovima koji proizilaze iz promjene ukorijenjene saobraćajne kulture, njih dvojica poručuju da strože sankcije i definisanje bahate vožnje mogu, dugoročno, značajno unaprijediti sigurnost na putevima i spasiti mnoge živote.