Povod štampanja ove poštanske marke je godišnjica smrti Gojka Šuška. Generala Ljubo Ćesić Rojs je za Dnevno.hr objasnio kako je došlo do ove odluke.
– Iz Hrvatske pošte su me kontaktirali još prije tri mjeseca kada su mi najavili štampanje marke, pa sam ih spojio s porodicom i sada vidimo rezultate. Svi koji su je vidjeli slažu se da sjajno izgleda i htjeli bi je imati. Marka je u prodaji od 3. maja a istoga će se dana u dvorani Vatroslav Lisinski održati i komemoracija za pokojnog Šuška – rekao je Rojs uz napomenu da je pokrovitelj komemoracije Vlada Republike Hrvatske i HDZ.
Haški tribunal je u novembru 2017. godine izrekao pravosnažnu presudu šesterici bivših političkih i vojnih čelnika tzv. Hrvatske Republike Herceg-Bosne.
Jadranku Prliću, Bruni Stojiću, Slobodanu Praljku, Milivoju Petkoviću, Valentinu Ćoriću i Berislavu Pušiću potvrđene su kazne iz provostepene presude za svakog od njih i osuđeni su na ukupno 111 godina zatvora. Također, potvrđen je udruženi zločinački poduhvat u kojem je učestvovalo političko i vojno rukovodstvo Republike Hrvatske na čelu sa Franjom Tuđmanom, prvim predsjednikom te zemlje.
Žalbeno vijeće Haškog tribunala je potvrdilo da je Hrvatska, odnosno njeno tadašnje rukovodstvo, počinilo agresiju na Bosnu i Hercegovinu. Franjo Tuđman, Gojko Šušak i ostali bili su dio udruženog zločinačkog poduhvata. Cilj UZP-a, prema zaključcima presude, bio je uspostava etnički čistog hrvatskog entiteta barem djelomično u granicama Banovine Hrvatske iz 1939. godine i njegovo pripajanje Hrvatskoj kako bi se ponovo ostvarilo ujedinjenje hrvatskog naroda u slučaju raspada BiH, odnosno da on postane neovisna država unutar BiH tijesno povezana s Hrvatskom.
I kako je pisao hrvatski Index, Šušak je nedvojbeno kontroverzna figura novije hrvatske historije, kojega mnogi nekritički slave kao nacionalnog junaka ključnog za pobjedu u Domovinskom ratu, dok drugi ukazuju na to da je Ministarstvo odbrane pod njegovim vodstvom bilo leglo kriminala te kako bi Šušak da je poživio, najvjerojatnije završio optužen u Hagu za ratne zločine.
Dvostruka linija komandovanja u Hrvatskoj vojsci, koju je Šušak uveo, prema nekim svjedočenjima upućenih dovela je do pada Posavine 1992., a prema jednoj verziji događaja, to je bila posljedica dogovora između Šuška i vođe bh. Srba, ratnog zločinca Radovana Karadžića. Nesporno je da su lideri bh. Hrvata i lideri bh. Srba međusobno pregovarali o podjeli BiH, kao i da je Šušak bio ključna osoba za upravljanje HDZ-om BiH u skladu sa Tuđmanovim željama.
Šušak je bio i jedan od najvećih zagovornika osnivanja tzv. Herceg-Bosne te velik poklonik Mate Bobana, a takvu je hrvatsku politiku predvođenu Franjom Tuđmanom Haški sud proglasio udruženim zločinačkim poduhvatom.
Na dan pada Vukovara, 18. novembra 1991. godine, u Grudama je utemeljena Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, paradržavna tvorevina koja je sve do svog raspuštanja bila pod direktnom kontrolom Gojka Šuška. Ponajbolja hrvatska istraživačka novinarka Jasna Babić u svojim je knjigama “Zagrebačka mafija” i “Urota Blaškić” detaljno opisala posljedice “hrvatske državne politike” prema Bosni i Hercegovini.
Šuškov patronat nad tzv. Herceg-Bosnom rezultirao je nizom krvavih ratnih zločina kojima se Haški sud bavio sve do presude “šestorki”, a kasniji pokušaji prikrivanja prave prirode Tuđmanove i Šuškove politike u BiH izrodili su paraobavještajno i mafijaško podzemlje čiji utjecaj na javni život Hrvatske još uvijek ne jenjava.
