Svijet / Zanimljivosti
Hrvatski portal: Sarajevo se od kozmopolitskog grada pretvara u kasabu. Ovaj čovjek je simbol toga
OVOG vikenda je u Sarajevu, glavnom gradu susjedne Bosne i Hercegovine, održana treća Povorka ponosa. Događaj je prošao bez incidenata, između ostaloga i zbog rigoroznih mjera sigurnosti koje je provodila policija Kantona Sarajevo, koje su uključivale blokadu prometa u širem centru grada i onemogućavanje da se povorci itko pridruži nakon 17 sati, piše Index.
Takve mjere su važile i za program nakon Povorke ponosa, koji se održavao pored Zemaljskog muzeja te se mnogi građani nisu mogli priključiti pripadnicima LGBTQ zajednice i njihovim podržavateljima koji su uspjeli sudjelovati u povorci. Pritom su se i od brojnih pripadnika policije koji su osiguravali ovaj prosvjedni marš i skup mogli čuti neprimjereni homofobni komentari, kao i od mnogih prolaznika.
Propao skup protiv Povorke ponosa
Na drugom kraju grada, u naselju Otoka, održan je pak prosvjedni skup protiv Povorke ponosa pod nazivom “Vratite nam dugu”, na kojem se okupilo manje od sto građana Sarajeva. Čak je i organizator ovog događaja, stanoviti Sanin Musa, izrazio razočaranje malim odazivom.
Povorka ponosa je održana prvenstveno zahvaljujući odlučnosti premijera vlade Kantona Sarajevo Edina Forte, ujedno i predsjednika liberalne Naše stranke, koji je ustvrdio da je riječ o pitanju ljudskih prava. Sve druge istaknutije sarajevske političke opcije su ili događaj prešutjele – poput navodno lijevog SDP-a i njegove potkapacitirane gradonačelnice Sarajeva Benjamine Karić – ili brutalno napadale, u čemu su se natjecali SDA Bakira Izetbegovića i Narod i pravda Dine Konakovića, novija bošnjačka desničarska stranka koja se bori za isto glasačko tijelo kao i SDA.
Intervencija SDA-ovca Harisa Zahiragića
No, koliko se Sarajevo civilizacijski srozalo, najbolje je pokazao skandal koji je eksplodirao zbog performansa Together, koji se održavao ovog vikenda u sklopu Art Festivala Zvrk.
Performans je zamišljen kao šestosatni događaj o zajedničkom životu i ljubavi, a uključuje i nago tijelo performera Marka Mandića. Održavao se na Trgu Susan Sontag sve dok nije divljački prekinut intervencijom Harisa Zahiragića, mlade snage Izetbegovićeve stranke SDA.
Zahiragić je rođen 1991. godine u Sarajevu i trenutno je zastupnik SDA u Skupštini Kantona Sarajevo. Diplomirao je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Od 2015. do 2016. godine Zahiragić je bio predsjednik Skupštine Udruženja studenata prava. U javnosti se ističe primitivnim i agresivnim istupima, a svojedobno je i prijavljen policiji jer je školskog kolegu izbo nožem.
On je u subotu u 22 sata prekinuo performans Together, a svoju je divljačku akciju prenosio uživo na Facebooku.
Direktorica festivala se posipa pepelom
No, ono što je razotkrilo strah koji vlada u Sarajevu su reakcije na Zahiragićev ispad, odnosno njihov izostanak. Direktorica festivala Jasmina Prolić se čak ispričavala zbog toga što je performans uopće bio održan.
“Želim se izviniti za uznemirenje i pometnju koje je današnjom izvedbom na Trgu Susan Sontag ispred NPS-a višestruko nagrađivani performans Together, renomiranih slovenačkih umjetnika, mogao uvesti u njihove živote.”
“Znajući to, kao i na osnovu renomea aktera pozvala sam ovu predstavu u Sarajevo bez upućenosti u sadržaj. Prepoznajem svoju grešku i slažem se da to nije bio primjeren sadržaj za javni trg”, poručila je Prolić u priopćenju za javnost.
U znak podrške umjetnicima oglasili su se tek rijetki, poput kazališnog režisera Dine Mustafića.
Priopćenje reisa Kavazovića o javnom moralu
Oglasio se i reis Husein Kavazović, koji je sarajevske vlasti prozvao što su dopustile takvo narušavanje, kako je rekao, javnog morala. Njegove invektive se odnose i na Povorku ponosa.
“Kao reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini pozivam vlasti u Sarajevu da u skladu sa svojim nadležnostima preuzmu odgovornost za javni moral i red u glavnom gradu Bosne i Hercegovine. Od vlade kantona, gradonačelnice, gradskih vlasti, općinskih načelnika i vijeća, pa do drugih nadležnih vlasti, građani, među kojima je velika većina članova Islamske zajednice, s pravom očekuju da preuzmu odgovornost, ili barem osude, ukoliko nisu direktno nadležni, sve češće incidente u kojima se u javnom prostoru organiziraju javni skupovi koji narušavaju javni moral i prelaze granice opće pristojnosti”, poručio je Kavazović u priopćenju za javnost.
“Na kraju ja dijelim zabrinutost velikog broja vjernika zbog sve češćeg otvaranja javnog prostora za neukusne i nemoralne sadržaje i šutnje državnih zvaničnika, akademske zajednice i medija, dok se istovremeno javnost postepeno priprema za problematiziranje zvuka ezana u javnom prostoru. Takvi trendovi zaslužuju da se na njih upozori i da ih se osudi, jer nisu primjereni imidžu glavnog grada”, zaključio je Kavazović.
Sarajevo je bilo napredniji grad u drugoj polovici 1990-ih nego danas
I doista, cijela stvar i jest pitanje javnog morala par excellence, kao i imidža glavnog grada. Golo ljudsko tijelo u sklopu umjetničkog performansa je očito narušilo prevladavajući javni moral u Sarajevu, dok razni svakodnevni kriminal, primitivizam, nacionalizam i sveopći javašluk to ne čine. Dapače, baš to su koordinate prevladavajućeg javnog morala u Sarajevu.
Naročito je tragičan takav razvoj događaja ako se podsjetimo da u drugoj polovici 1990-ih, dakle u godinama tek nakon rata, nije bio nikakav problem što se na sarajevskom kazališnom repertoaru nalazila predstava Shopping & Fucking britanskog dramskog pisca Marka Ravenhilla. Riječ je o komadu koji je svojim eksplicitnim prikazom seksa i konzumiranja droga šokirao i na nekim zapadnoeuropskim pozornicama. Sarajevu to tada nije bio nikakav problem.
Danas se pak taj olimpijski grad srozao na nivo kulture jednog Harisa Zahiragića, dakle na vrlo nizak nivo u svakom pogledu. To je trenutni imidž glavnog grada, koji ne srozavaju ni Povorka ponosa ni umjetnički performansi, već teror nacionalista i primitivaca.
Jesenski izbori će pokazati u kojem smjeru ide Sarajevo
Zahiragić je u ovoj priči paradigmatski primjer primitivizacije Sarajeva, ali on sigurno nije pokretačka snaga tih procesa, već je poslušni izvršitelj radova za Bakira Izetbegovića u borbi za glasove koju SDA vodi sa strankom Narod i pravda, koju su pak osnovali otpadnici iz SDA.
Utoliko će jesenski izbori u BiH, na kojima će se birati i nova kantonalna vlast, biti test za Sarajlije. Na njima će moći iskazati žele li da Sarajevo zadrži svoj u međuvremenu ozbiljno narušeni status kozmopolitskog grada ili da se pretvori u kasabu po mjeri raznih harisa zahiragića.
Svijet / Zanimljivosti
O stavu roditelja ovisi hoće li dijete imati radne navike
Mnogim roditeljima je već dosta 15-godišnjaka koji ne znaju složiti krevet za sobom, koji ne peru suđe, koji ne posuđuju sami knjige za lektire već čekaju da sve to obave njihovi roditelji. Roditelji, sada već srednjovječni, koji su sve to činili u tih 15 godina sada žele malo odmora i vremena za sebe i smatraju da je red na njihovoj djeci. No pitanje je kako?
Piše: Kristina Bačkonja, dipl. psiholog
U svojoj praksi često se srećem s vrlo sličnim pitanjima i problemima roditelja. Jedno od njih, koje se opetovano ponavlja jest kako da njihova djeca – koja su sada već dovoljno odrasla – počnu konačno preuzimati odgovornost za kućne poslove i postanu samostalnija.
Mnogim roditeljima je već dosta 15-godišnjaka koji ne znaju složiti krevet za sobom, koji ne peru suđe, koji ne posuđuju sami knjige za lektire već čekaju da sve to obave njihovi roditelji. Roditelji, sada već srednjovječni, koji su sve to činili u tih 15 godina sada žele malo odmora i vremena za sebe i smatraju da je red na njihovoj djeci. No pitanje je kako? – prenosi ordinacija.vecernji.hr
Iako bi bilo idealno da dolaskom kod stručnjaka možemo dobiti recept nakon čije primjene stvari funkcioniraju bez problema, to je gotovo nemoguće. Taj “kako“ ne stane u jedan savjet i jednu pilulu koju je dovoljno jednom popiti da bi došlo do promjene. Taj “kako“ se gradi godinama, puno prije nego do problema uopće dođe.
Ako ste ikada pokušali promijeniti neku svoju naviku koja egzistira već godinama, sigurno ste primjetili da to baš i nije jednostavno. Ako već godinama imamo običaj popiti kafu prije doručka, trebat će nam neko vrijeme da se naviknemo na promjenu u kojoj ćemo prvo doručkovati a tek potom popiti kafu. Nije nemoguće, no isto tako je i prilično nerealno za očekivati da ćemo nakon prvog puta odmah usvojiti novi obrazac.
Navike se usvajaju od najranije dobi
Iz navike radimo puno stvari: zaključavamo vrata po izlasku iz stana, palimo svjetla na automobilu, zatvaramo vodu kada operemo ruke… Ali isto tako navika je i spremiti tanjir za sobom, oprati posuđe, složiti krevet, brinuti o svojim obavezama. Navika koja se usvaja od najranije dobi.
Kako to da onda nemaju svi 15-godišnjaci te navike? Odgovor na to pitanje imaju roditelji koji tih 15 godina sve čine umjesto djece.
Mogu razumjeti roditelje koji su sami imali teško djetinjstvo i stroge roditelje i koji su željeli svoju djecu osloboditi obaveza, dopustiti im da uživaju kako oni nikada nisu mogli. Mogu razumjeti roditelje u procesu rastave braka ili samohrane roditelje koji pokušavaju djetetu smanjiti stres i pritom čine sve kako bi ono bilo sretno. Međutim, ako dijete godinama nije imalo obaveze, ako nikada nije moralo pospremiti krevet, oprati suđe ili posuditi knjigu za lektiru (neovisno o razlozima) zašto bi ono odjednom to htjelo (ili znalo) u starijoj dobi?
Sa sigurnošću mogu reći da se nijedno dijete neće samoinicijativno uhvatiti posla u starijoj dobi ako do tada nije steklo radne navike i ako su do tada roditelji sve radili za njega. Godine same po sebi ne znače ništa ako tokom njih nismo ništa naučili. Drugim riječima, same godine ne garantiraju da će 20-godišnjak znati oprati posuđe a 10-godišnjak neće. To ovisi o njegovom prijašnjem iskustvu i stavu roditelja.
Sjećam se posjeta prijateljici koja je sa svojom trogodišnjom kćerkicom spremala posuđe u mašinu za pranje suđa – ponos koji je u tom trenutku zasjao na malom licu ne može se ni opisati. Prijateljica mi je tada objasnila da se njezina kćerkica voli tako igrati s njom: kada je mama pospremala kuću, malena je imala svoju igračku metlu koju je vukla po podu; kada je mama slagala ormar i malena je s veseljem i ponosom pomagala. Je li dijete od tri godine pomelo pod? Nije. Je li to isto dijete dobro posložilo posuđe u stroj za pranje? Nije. Jesu li majice u ormaru bile dobro posložene? Nisu. No to nije ni bila poenta. Majčin cilj nije bio da njezino dijete odradi posao umjesto nje; cilj je bio da dijete kroz igru i druženje stiče radne navike koje ne možemo usaditi nabrzinu i odjednom. Za to je potreban dobar primjer nas odraslih i vrijeme.
Nikada nije kasno
Rekla bi da nikada nije prerano (a ni prekasno) da se bavimo djetetom i naučimo ga sve što želimo da usvoji. Dok će nam u mlađoj dobi biti jednostavnije (dijete će vjerojatno s guštom i ponosom učiti kako se slaže krevet i veseliti se malim ritualima čišćenja, kuhanja i slično), u starijoj dobi se stvari malo kompliciraju. Da bi privolili našeg adolescenta da se osamostali potrebno je osluškivati što je njemu važno, kakav je njegov tempo. Primjer, ako znamo da je naše dijete jako motivirano da se jednog dana odseli od nas, tada mu i obaveze kao što su kuhanje i pospremanje možemo prezentirati kao nešto u čemu će jednog dana uživati u vlastitom domu. Rečenica poput “Pa sigurno nećeš visiti kod mame na ručku svaki dan – to nije cool” itekako bi ga mogla nagnati da uzme stvari u svoje ruke. Naravno da se stvari neće promijeniti preko noći i da ih neće prihvatiti s oduševljenjem – no, ništa se ne usvaja preko noći.
Na kraju bih voljela reći svim roditeljima da ne vjerujem u greške – samo u povratne informacije koje dobivamo od okoline. Neka svoju djecu i godine do kojih su došli iskoriste kao povratnu informaciju koja će im dati odgovor na pitanje kako (ne) dalje.
akos.ba
Svijet / Zanimljivosti
5 navika za zdraviji um i život
Top pet navika za neurološki napredak. Ove navike će značajno smanjiti stres, povećati sive mase mozga, pomoći vam da iskoristie vašu podsvijest za rješavanje problema i da otkrijete nevjerovatani potencijal.
Napade sam počela dobivati u dobi od 5. godina. One napade kakve ste gledali u filmovima: padanje na tlo, tresenje kao da vas struja udara, kolutanje očima… Ovakvi napadi danas se nazivaju toničko-klonički napadi, a kad sam bila mala te napade su nazivali “grand mal” što znači “big bad” – veliki belaj.
Možda su promijenili ime iz razloga što kada nešto nazivate “big bad” pacijentu ne ostavlja baš puno nade. Niko još nije sa sigurnošću utvrdio zašto sam počela da dobivam te napade. Međutim, ta bolest me natjerala da već u ranoj dobi shvatim kako ta kašasta masa unutar naše lobanje funkcionira.
Počela sam da studiram i učim o nervima, nakon što sam uradila prvi EEG (snimak glave) u dobi od 11. godina. Na glavu su mi zalijepili masu nekih malih žica. Izgledala sam poput dijeteta vanzemaljaca iz naučno-fantastičnih filmova. To me nagnalo da se zapitam – Što oni s tim ispitivaju? Zašto? i Kako mogu kontrolirati te stvari koje nazivaju moždani valovi i električni impulsi? Strašno je imati takve napade koji su nalik na smrt i shvatiti kako ste bespomoćni. Kasnije
sam otkrila da bi ovi napadi možda mogali i biti pod kontrolom bez lijekova. Tada je nauka postala ustvari moj spasitelj. Kada sam imala 15. godina, bez znanja mog doktora i mojih roditelja, prestala sam uzimati lijekove i nisam ih od tada nikada više trošila.
Uporedo sa sticanjem doktorske titule iz oblasti kliničke psihologije i aktivnog učešća u neuro-naučnim studijima, te rada na UCLA neuropsihijatrijskom Institutu, naučila sam kako možemo proširiti kapacitet našeg mozga, ne samo zbog našeg zdravlja, već i zbog napredovanja na način na koji to prije nismo mogli ni zamisliti.
Tako sam otkrila pet top navika za neurološki napredak. Ove navike su bile uzrok da napadi koje sam imala prestanu. U posljednjih 25. godina, imala sam samo dva toničko-klonična napada.
Za vas, ove navike će značajno smanjiti stres, povećati sive mase mozga, pomoći vam da iskoristite vašu podsvijest za rješavanje problema i da otkrijete nevjerovatani potencijal.
Evo pet dnevnih navika koje već danas možete započeti praktikovati u okviru vaših svakodnevnih navika:
1. Spavanje umanjuje stres
Da li ste se ikada zapitali šta se dešava sa svim tim stresom kojeg akumuliramo u toku jednog dana? To auto koje ste skoro udarili? Vaše dijete koje vrišti na vas? Postoji čak i nesvijesni stres u vidu samokritike i osude? Gdje to sve odlazi?
Vaš mozak to prikuplja i čuva za onaj period kada budete spavali, a zatim to dalje obrađuje. Da ponovim još jednom. Kada spavate, vi obrađujete stres i traume koje ste doživjeli. Dakle, jedna od najjednostavnijih i najefikasnijih stvari koje možete učiniti, jeste da u vremenskom periodu od punih sedam do devet sati zatvorite vaše oči i spavate.
2. Budite se sa prvim izlaskom sunca
Vaš mozak koristi splet nervnih ćelija koji se zove suprahijazmatska jezgra i nalazi u se vašem hipotalamusu, a služi za regulaciju nečeg što se zove “cirkadijski ritam.” to je neka vrsta “sata” u vašem mozgu koji sinhronizuje sve ostale “satove” (ritmove) vašeg tijela. Abnormalni cirkadijalni ritam je povezana sa gojaznosti, dijabetesom, depresijom, poremećajima sna, hormonskim poremećajima, bipolarnim poremećajima i sezonskim afektivnim poremećajima.
Drugim riječima, probudite se u vrijeme izlaska sunca i nemojte više spavati. Ako ste roditelj, ova navika će vam dobro doći, jer većina djece se budi u to vrijeme.
3. Konzumirajte riblje ulje
Riblje ulje ima pozitivne efekte na zdravlje mozga. Moja djeca su veliki ljubitelji fermentiranog (visoko kvalitetna i ekstra obrađena hrana) bakalara i jednostavno smo ih navikli tokom godina da to jedu svakodnevno, iako ukus nije baš prijatan. Uzimajte to po kašiku, ali možete ga koristiti i u obliku kapsula dostupne su na tržištu i imaju ugodan limunski ukus.
4. Budite koncentrisani i meditirajte
Meditacija je odmah ispod svijesti i ima bezbroj neuroloških prednosti. Ne znate kako to svakodnevno postići i kako da na najjednostavniji način meditirate? Ja volim “Headspace”(čisto razmišljati i biti slobodan od pristiska) to je za vaš um kao odlazak u teretanu. Putem meditiranja i tehnika za postizanje svijesti i sabranosti, možete istrenirati vaš um za sretniji, zdraviji i ugodniji život.
5. Kreirajte sebi neugodnosti
Vašem um su potrebe nove stvari kako bi napredovao. Kako znati da li je ono što radite dovoljno? Kada se osjeća nelagodno, neugodno, čudno ili vas nešto plaši. Radeći svakodnevno stvari koje zahtjevaju veći napor a samim tim uzrokuju i neugodnost, stvarate vašem umu podlogu za razvoj novih grana na neuronskom stablu, umjesto da uništavate to vaše stablo.
Da budem iskrena, mogla sam i knjigu napisati o ovome, jer cijeli moj život živim vrteći se oko ovoga. Iako ima još mnogo stvari, voljela bi za početak da počnete sa ovih pet. Na kraju, možete li samo zamisliti koliko bi čudesno bilo da svi živimo u okviru naših potencijala koje imamo?
Izvor: success.com
Autor: Jennifer Jones
Za Akos.ba preveo Fahrudin Vojić
Svijet / Zanimljivosti
Zabavni načini da djeci odagnate dosadu
Iako je roditeljstvo definitivno najodgovorniji posao koji ćete u životu raditi, ponekad je potrebno da se poslužite nekim zabavnim metodama da dijecu naučite pameti. Djeci je tokom zime kada ne mogu napolje stalno dosadno i od nas očekuju da ih zabavimo.
Iako je roditeljstvo definitivno najodgovorniji posao koji ćete u životu raditi, ponekad je potrebno da se poslužite nekim zabavnim metodama da dijecu naučite pameti. Djeci je tokom zime kada ne mogu napolje stalno dosadno i od nas očekuju da ih zabavimo. Slijedeći put kad se djeca požale da im je dosadno predložite im neke od slijedećih „zanimacija“.
Autor: Jelena Računica
Grlite se. Insistirajte na tome da se stalno grlite sa djecom. Kad god klinci zakukaju da im je dosadno vi ih zovite da se mazite. Ovo će biti posebno odbojno tinejdžerima.
Igrajte se k’o pisne… Ovo uvijek pali jer djeca ne mogu dugo da šute, a ne vole ni da gube zato kad god klinci požele da ih zabavljate predložite igru šutnje i veoma brzo će naći način da se zabave sami.
Gledajte najdosadnije i najdugotrajnije filmove. Iz arhive izvucite sve one stare, dosadne filmove koji traju duže od dva sata i predložite filmski maraton tokom hladnih večeri.
Igra skrivača, ali ne ona klasična igra skrivača, već vi sjedite na kauču, brojite do sto, a klinci treba da vas sakriju jastucima sa sofe i svim onim što nađu u dnevnom boravku, ako ne uspiju dok izbrojite do 100, igra prestaje.
Čitajte sastojke sa namirnica. Ako predložite djeci da razgovarate o zdravoj harni i kako bi bilo dobro da čitate sastojke sa omiljenih prehrambenih proizvoda sigurno će glavom bez obzira pobjeći u svoju sobi i naći neku zanimaciju.
Pričajte o tome kako nastaju bebe. Ako vaše dete tinejdžerskog uzrasta stalno kuka kako mu je dosadno, predložite da razgovarate o tome kako dijeca dolaze na svijet i kažite da imate i film koji baš o tome govori. Vjerujte nam na riječ, više vas neće gnjaviti.
Ovo su sve mali zabavni trikovi namenjeni za nešto stariju decu koja bi trebalo da znaju kako da se zabave sami bez pomoći roditelja i koji na kraju krajeva razumiju ironiju i šalu. I ne brinite zbog ovoga nećete biti loš roditelj, naprotiv.
akos.ba
-
Cazinprije 3 dana
Odlični rezultati za TKD BOSNA Cazin u Bugarskoj
-
Svijet / Zanimljivostiprije 5 dana
Zabavni načini da djeci odagnate dosadu
-
Religijaprije 5 dana
Ljubav prema majci je ibadet, a ljubav prema ženi je sreća
-
Cazinprije 4 dana
Najava tribine – Kako ostvariti uspjeh u životu: Muhammedov alejhi selam primjer
-
Svijet / Zanimljivostiprije 4 dana
5 navika za zdraviji um i život
-
Svijet / Zanimljivostiprije 2 dana
O stavu roditelja ovisi hoće li dijete imati radne navike
-
Religijaprije 4 sata
Bol i patnja nas uče da budemo zahvalni kad smo dobro
You must be logged in to post a comment Login