“Ako Trump pokuša izvesti najveće etničko čišćenje stoljeća, Gaze, onda nam se može desiti da se aktivira priča o Kiparskom scenariju, da ne kažem o tri nacionalna tora. RS bi jedva dočekala to”, kazao je u Pressingu na N1 novinar Dragan Bursać koji je kritikovao političare iz Bosne i Hercegovine zbog nedostatka strategije lobiranja. Kako je poentirao, u svijetu “imamo obrazovanih ljudi, profesora, šefova na klinikam koji su potpuno neinteresantni našim vlastima” da ih iskoriste za dobrobit države.

Ništa se ne daje za lobiranje u SAD-u? Kako to promijeniti?

Razgovarao sam sa mnogim ljudima u SAD-u i kad ih pitate za Balkan reći će Srbija, Hrvatska, Albanija i neke sive zone. Pod sivim zonama misle na Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu. Mi se ponašamo kao neki dominion pa ćemo eventualno dobaciti do američke ambasade. Znate koliko imamo obrazovanih ljudi, profesora, šefova na klinikam koji su potpuno neinteresantni našim vlastima.

Sjetimo se u doba prvog Trumpovog mandata da se pričalo ozbiljno da više ne postoje multikulturalne države na Balkanu, nego da se prave “velika Srbija”, “velika Albanija” i “Velika Hrvatska”?

Ako Trump pokuša izvesti najveće etničko čišćenje stoljeća, Gaze, onda nam se može desiti da se aktivira priča o Kiparskom scenariju, da ne kažem o tri nacionalna tora. RS bi jedva dočekala to.

Šta bi ti savjetovao našim političarima?

BiH je naša jedina država, ukoliko ovi ljudi koji kažu da je vole, a koje mi finansiramo, ne počnu voditi ozbiljno računa od državi bojim se da oni će osati bez onoga šta najviše vole – vlasti, a mi bez države. Ova politička garnitura nam nikako ne pomaže.

Koja politička garnitura može biti bolja?

Svaka koja ima pamet, znanje i intelekt i želi građansku državu u BiH.

Može li se razmišljati o nestranačkoj vlasti?

Ukoliko se to ne desi bojim se da će naša propast biti neminovna.

Naše obrazovane ljude iz svijeta niko ne zove?

Ovi što su završili “fast food” fakultete ne vole vrhunske stručnjake, oni se ne uklapaju u društvo šarlatana koji vladaju zato što smo im mi dali kapacitet.

Uticaj protesta studenata u Srbiji na mlade u BiH?

Rekao bih nešto, mladi ljudi šta vas briga kako će vas ko zvati. Vama je sada da budete buntovni. Jedan od ljudi koji vode proteste je profesor iz Banjaluke. Ne vjerujem da te proteste možemo gledati hladnog srca, a još hladnije glave.

Mi imamo jedan veliki problem. Nama će ti mladi ljudi fizički otići. Gradovi su nam prazni, osim Sarajeva i Banjaluke. Zar da mladi žive u ovoj sprdnji gdje nam je glavna zvijezda Dodik, Konaković ili Izetbegović? Mladi ne trebate se boriti za svoje roditelje, borite se za sebe.

U Sudu Bosne i Hercegovine danas je održano ročište Miloradu Dodiku i Milošu Lukiću. Sutkinja Sena Uzunović odbila je zahtjev odbrane predsjednika RS Milorada Dodika i vršioca dužnosta direktora “Službenog glasnika RS” Miloša Lukića da se ponovo čita optužnica i izvode svjedoci, uz obrazloženje da je neosnovan i da bi doveo do odugovlačenja postupka pred Sudom BiH. Dodik se žalio da su mu ugrožena ljudska prava, ali je i učestvovao i u ispitivanju svjedoka.

Dodik se “obrušio” na svog svjedoka Sinišu Karana. Rekao da mu je Karan govorio da je Schmidt “nelegalan”.

“Rekli ste da mogu odgovorati samo pred zakonodavstvom RS i biti kažnjen 12 godina. Nemoj da me prekidate. Vidite dokle ste me doveli sa svojim savjetom. Nismo vjerovali da može doći do ovog postupka”, kazao je Dodik.

Pogledajte video s ročišta.

N1

Predsjednik Vlade FBiH Nermin Nikšić obrazložio je odluku o zakonu.

Kako je naveo, odluka o minimalnoj plaći nije fiskalna reforma.

“Jučerašnje diskusije i amandmani koji su uloženi govore o tome da je Budžet Federacije BiH zaista kvalitetno pripremljen. U budžetu su sadržane sve one komponente koje su važne. Pošto se i budžet povećava, sve one bitne stavke su ili zadržane ili povećane“, izjavio je Nikšić u Dnevniku 2 BHT1, komentarišući Prijedlog budžeta FBiH za 2025. godinu, koji je danas usvojen u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH.

“Prošle godine smo bili optuživani kako smo zaduživali Federaciju, kako smo nas doveli u neko dužničko ropstvo, a mi smo završili godinu bez rebalansa budžeta. Završili smo godinu na način da smo 511 miliona dodatnih sredstava izvojili za penzijsko-invalidsko osiguranje, da smo 362 miliona servisirali obaveze JP Autoceste, da smo 37 miliona dodatno dali za jednokratnu pomoć penzionerima, što je gotovo milijarda sredstava koja nisu bila planirana u budžetu kao rashodovna strana, a realizirali smo i, ponavljam, smanjili javni dug Federacije BiH za nekih 500 miliona”, naglasio je Nikšić.

Premijer Nikšić ističe da je pobornik da penzije u Federaciji BiH budu mnogo veće nego što su trenutno, ali kako kaže, “prije nego što dođemo do toga moramo preduzeti neke korake i mjere”.

“Naravno da ćemo učiniti sve što možemo da i naši penzioneri osjete taj boljitak i popravak stanja”, poručio je Nikšić.

Premijer Nikšić podsjeća da se radi o Prijedlogu budžeta Federacije BiH u rekordnom iznosu od 8,25 milijardi KM.

“Mi i ove godine imamo gotovo milijardu i 300 miliona povrat duga u ovih 8 milijardi i 200 miliona, tako da smatramo da smo napravili jedan realan budžet kroz sve što smo pripremili i kao prihodovnu i kao rashodovnu stranu i siguran sam da ćemo i ove godine domaćinski poslovati kada je u pitanju Federacija BiH i na kraju godine još dodatno smanjiti dug Federacije BiH”, kazao je Nikšić.

“Ovo što se desilo sa minimalnom platom, ovo što govorimo o Zakonu o fiskalizaciji u Federaciji BiH nisu fiskalne reforme. To su, kako je to nazvao ministar finansija, fiskalne intervencije i priprema za fiskalnu reformu gdje želimo prvi korak fiskalne reforme da se vidi 1.7. ove godine smanjivanjem doprinosa na plate i da u sljedeću godinu uđemo sa konačnom finansijskom reformom, potpunim smanjenjem doprinosa na neku prihvatljivu stopu i za poslodavce, popravljanju rejtinga radnika, utvrđivanje još veće minimalne plate, stvaranje pretpostavki da usvojimo Zakon o porezu na dohodak i naravno da pratimo šta će se dešavati i kroz Zakon o oporezivanju dividende i Zakonu o porezu na dobit”, najavio je premijer Nikšić.

U razgovoru za BHRT, Nikšić je komentarisao odluku Vlade Federacije BiH o iznosu minimalne plate i odgovorio na optužbe da će se, kroz povećanje minimalne plate i rastom tereta privrednicima i obrtnicima, zapravo puniti budžet Federacije.

“Niti je to tačno niti je to bila intencija Vlade. Nakon tog prvog udara i prozivanja ad hoc, na kraju vidite da je prestala u javnosti ta priča jer smo mi to vrlo jasno demaskirali i demantirali. Nijedna konvertibilna marka u federalni budžet neće doći da bi se mogla bilo gdje u javnu potrošnju dati. Sav novac koji dolazi u federalni budžet, a biće to negdje oko 200 i nešto miliona KM, ima svoje ime i prezime i odnosi se na penzijsko-invalidsko osiguranje i može ići samo za popravljanje standarda i isplatu penzija”, kategoričan je Nikšić.

Burno je danas bilo na ročištu Miloradu Dodiku i Milošu Lukiću, optuženima za neprovođenje odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta.

Suđenje je nastavljeno nakon pauze od dva mjeseca. Iako je odbrana tražila da se zbog prekida postupak vrati na početak, Sud je odlučio da se postupak nastavi, piše Raport.

Kada se izjašnjavao o svojoj prisutnosti, Dodik je ustao i rekao:

‘Tu sam, sve najbolje u Novoj godini”.

Na to je sutkinja Sena Uzunović kazala: “Hvala, također”.

Prigovori na vještačenje Vranića i ‘medijski linč’

Međutim, Dodikovo raspoloženje se pokvarilo kada je čuo odluku Suda o zahtjevu za vraćanje postupka na početak. Dodik je kazao sutkinji:

“Vi jeste u poziciji da odlučujete, ali tendenciozno zaključujete da ovo radimo zbog odugovlačenja. Ja sam bio u medijskom linču jer ste vi odredili neadekvatnog medicinskog vještaka, koji je sve pokušao da ispolitizira. Vi ste onda odredili ustanovu koja je radila novo vještačenje, iako nije bilo potrebno, jer sam ja imao dokumentaciju iz Beograda”.

On joj je u suštini zamjerio što nije poništila nalaz vještaka Harisa Vranića, kojeg je nazvao lažnim, pa je rekao sutkinji da je je ona pokušala spasiti tog vještaka svrstavajući ga među druge vještake koji su kasnije određeni.

“Vi ste morali reći da je to lažni nalaz”, rekao je Dodik, dodajući da je on ugrožen u cijeloj priči.

Nakon toga je svjedočenje nastavio Siniša Karan, kao svjedok odbrane i to kao profesor ustavnog prava (inače je ministar unutrašnjih poslova RS).

I to je bilo jako zanimljivo, posebno posmatrajući odnos Dodika prema njemu.

Karan je kategorički branio tezu da je Milorad Dodik imao ustavnu obavezu da potpiše ukaze o proglašenju dva sporna zakona koje je 2023. godine donijela skupština RS. Karan je ustrajavao na tezi da je u ovom slučaju sve ovo pitanje ustavnopravne, a ne krivičnopravne prirode.

Karan je kazao da bi Dodik, da kojim slučajem nije potpisao ukaze, prekršio Ustav RS i bio izložen zatvorskoj kazni čak do 12 godina te da je imao izbor ili da mu sudi narod RS ili Sud BiH.

On je svjedočio da se uoči proglašenja i donošenja ukaza sa Dodikom sastajao više puta, da mu je on savjetovao da te ukaze mora potpisati, da predsjednik RS nema nikakav utjecaj na NSRS i Vijeće naroda RS, odnosno na zakonodavnu proceduru te da je onog momenta kada su ti zakoni došli do predsjednika RS to faktički znači da je procedura završena, a da je on samo morao postupiti po Ustavu RS i te zakone objaviti.

Karan je govorio i o ustavnoj odredbi koja prema njegovim riječima omogućava predsjedniku RS da neki zakon vrati NSRS.

On je rekao da se to svih proteklih godina do sada desilo samo dva puta i da je jednom zakon u NSRS vratio Dodik, a jednom Dragan Čavić. Međutim, Karan kaže da u ovom slučaju Dodik nije imao opravdanih razloga da sporne zakone vrati u NSRS.

Svjedočenje Karana: Pravdanje predsjednika RS i dugi odgovori

Zanimljivo je bilo kada je sutkinja Uzunović pitala Karana koji član Ustava RS precizira tu mogućnost, da se on nije mogao sjetiti člana uz opravdanje da ne može više sve pamtiti, ali da je to važan institut u Ustavu RS.

Karan je govorio i o tome da se konsultirao sa mnogim drugim pravnicima u RS, ali i sa predsjednicima ustavnih i drugih sudova u BiH, kada je u pitanju donošenje ukaza o spornim zakonima i da su svi bili saglasni s njim da Dodik nije imao drugog izbora nego da ih potpiše.

Karanovo svjedočenje bilo je često prekidano od sutkinje koja je kazala da nema težih svjedoka od profesora, aludirajući na dužinu odgovora Karana na pitanja koja su mu postavljali advokati i tužioci.

U jednom trenutku se Karan osvrnuo na to da je saslušavan u Sudu BiH u vezi sa referendumom u RS, a zbog nepoštivanja odluka Ustavnog suda BiH. Dodikova odbrana pokušala je taj podatak zloupotrijebiti i usmjeriti pitanja kojima bi se dovela u pitanje nadležnost i kredibilitet Suda BiH, ali je sutkinja Uzunović oštro reagirala i kazala Karanu da je on u sudnici svjedok, a da branioci moraju koncipirati pitanja tako da ovo svjedočenje ne preraste u vrijeđanje Suda BiH.

Sutkinja Uzunović imala je više konkretnih pitanja za Karana, a jedno od pitanja je bilo je li on savjetovao Dodika da potpiše ukaze, a on je kazao: Naravno, predsjednik nema mogućnost da ne potpiše ukaz.

Evidentno je da je Dodika odbrana pozivanjem više pravnika kao svjedoka imala za cilj da odgovornost prebaci na one koji su savjetovali Dodika da potpiše ukaze, pa je na tom fonu danas bilo i Dodikovo ispitivanje Karana.

Prva njegova konstatacija ovom svjedoku bila je: Iz svega se vidi da godinama sarađujemo.

Međutim, iz Dodikovog ispitivanja bilo je jasno i da je od Karana očekivao oštriji ton tokom svjedočenja, pogotovo kada je spominjao visokog predstavnika Christiana Schmidta.

“Samo govori ‘da’ ili ‘ne'”

Obraćajući se Karanu, Dodik je kazao:

“Vi ste mi govorili da je taj Schmidt nelegalan, da je prilikom njegovog imenovanja srušena procedura da on nema pravo donositi zakone… I vidite dokle ste me doveli svojim savjetovanjem!?”.

Kada je Karan pokušao da odgovori nešto opširnije, Dodik mu je oštrim tono kazao: Samo govori ‘da’ ili ‘ne’.

Karan je nakon toga govorio samo: Tako je, tako je.

S obzirom na to da je Karan, za razliku od svog glasnog izlaganja tokom svjedočenja, počeo govoriti tiše, Dodik je sutkinji Uzunović kazao: Vidite kako ja njega znam utišati.

Također, Dodik je nastavio Karanu spočitavati da mu je rekao da je RS strana u implementaciji Dejtona kao i FBiH, da je visoki predstavnik nadležan isključivo za implementaciju Aneksa 10 Dejtona, da Aneks 10 ne omogućava donošenje zakona visokom predstavniku, da nema bojazni od eventualne krivične odgovornosti ukoliko potpiše ukaze, ali da ima ukoliko ga ne potpiše.

“Jeste mi rekli da ukoliko ne potpišem mogu u zatvor 12 godina? To su neke stvari zašto sam vas poslušao. Vi ste mi ukazivali da ne može doći ovog. Sjedili smo jednom šest sati i gledali anekse. Rekli ste mi da niko ne može donijeti Zakone mimo Parlamentarne skupštine BiH.

Znam da je tebi sad nezgodno, ali ti to sve rekao”, rekao je Dodik.

U jednom trenutku Dodik je demonstrirao i kakvu moć ima nad Karanom kada je rekao: Odgovorite, ili vas neću gledati!

Karana je ispitivao i tužitelj Nedim Ćosić, koji je izgleda danas ‘pogodio’ s pitanjima svjedoku pa je odbrana Dodika više puta imala prigovor.

Karan se nije snašao tokom unakrsnog ispitivanja, njegovi odgovori na određena pitanja bili su kontradiktorni.

Tužitelj je prvo Karana pitao da li je on upoznao Dodika sa odlukama koje je donio visoki predstavnik Christian Schmidt 1. jula 2023. godine. On je prvo odgovorio potvrdno. Međutim, taj odgovor je naknadno povukao i rekao da nije shvatio pitanje pa je kazao da ga nije on upoznao već da se Dodik sam upoznao sa tim informacijama.

Na dodatno Ćosićevo pitanje da li je u vrijeme kada je Karan razgovarao s Dodikom, Dodik bio upoznat sa odlukama viskog predstavnika, Karan je kazao da su one bile općepoznate i da je pretpostavljao da za njih zna i predsjednik RS.

Na konstataciju Ćosića da su do 7. jula razgovarali o odlukama visokog predstavnika, Karan je kazao da on nije portparol OHR-a i Schmidta da saopćava njihove odluke, čime je pokušao izbjeći odgovor, ali je jasno iz obrazlaganja da je bilo govora.

Intervenirao je i Dodik koji je kazao da je svjedok tu da kaže da li mu je rekao da potpiše ili ne potpiše, a ne da odgovara na ovakva pitanja.

Sutkinja je istakla da tužitelji imaju pravo svjedoka pitati sve što je predmet direktnog ispitivanja.

Suđenje se nastavlja 5. februara.