Connect with us

Svijet / Zanimljivosti

Kada je svijet bio najbliže nuklearnom ratu? Jeste li čuli za Stanislava Petrova?

Published

on

Nivo nuklearnog rizika drastično je porastao zbog destruktivne politike Zapada i može sa sobom da nosi opasnost od direktnog vojnog sukoba nuklearnih sila, saopštila je portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova. Opasnost od nukleranog sukoba, uništenje svijeta kakvog poznajemo u nuklearnom ratu, prijetnja je za čovječanstvo još od prvih detonacija atomskih bombi koje su ekplodirale u Hirošimi i Nagasakiju.

Polarizacija svijeta, na one koji su uz Rusiju (Sovjetski savez) i one koji su uz SAD, od kraja Drugog svjetskog rata zapravo nikad nije prestala. Borba Amerikanaca i Rusa za globalnu prevlast rezultirala je utrkom u naoružavanju i razvijanju različitih vrsta nuklearnih bombi, srećom osim onih u Japanu niti jedna nije, osim kada su testiranja u pitanju, eksplodirala, piše N1.

Nuklerne sile svoje bombe najčešće koriste kao prijetnju i svi se nadamo da neće doći do trenutka da neko pritisne crveno dugme.

Ipak, od 1947. godine koja se smatra početkom Hladnog rata, pa sve do danas svijet je nekoliko puta bio na ivici uništenja. Jedna od najvećih kriza bila je početkom 60. godina.

Kubanska kriza

Kubanska raketna kriza dogodila se u oktobru 1962. godine i predstavlja jedan od najdramatičnijih trenutaka Hladnog rata. Kriza je svijet dovela na rub nuklearnog sukoba. Kriza je počela kada su američki izviđački avioni otkrili sovjetske balističke rakete na Kubi, samo 90 milja od obale Floride. Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država John F. Kennedy odgovorio je uspostavljanjem pomorske blokade oko Kube kako bi spriječio dolazak dodatnih sovjetskih vojnih materijala. Nakon intenzivnih pregovora i javnih kao i tajnih komunikacija između Kennedyja i sovjetskog vođe Nikite Hruščova, postignut je dogovor: Sovjeti će povući svoje rakete iz Kube, a SAD će javno obećati da neće napasti Kubu. Dodatno, SAD je tajno pristao povući svoje rakete iz Turske, što je takođe bila bitna komponenta sporazuma koja je pomogla u deeskalaciji krize. To da je Kennedy pristao povući svoje projektile iz Turske saznalo se godinama kasnije. Potezi američkog predsjednika koji je na nagovor svog brata odlučio da ne bombarduje Kubu pokazali su se kao ključni.

Reuters

Indijsko-pakistanska kriza

Nakon Kubanske raketne krize, jedna od značajnih nuklearnih kriza tokom Hladnog rata bila je Indijsko-pakistanska kriza 1971. godine. Ova kriza nije bila direktno vezana za konfrontaciju između Sjedinjenih Američkih Država i Sovjetskog Saveza, ali je predstavljala regionalni sukob sa potencijalnim nuklearnim implikacijama, posebno nakon što su i Indija i Pakistan kasnije razvili nuklearno oružje.

Rat Izraela i arapskih zemalja predvođenih Egiptom

Međutim, ako se gledaju krize direktno povezane sa SAD i Sovjetskim Savezom, onda je značajan i tzv. Jomkipurski ili Ramazanski rat iz 1973. godine, kada su Sjedinjene Države stavile svoje nuklearne snage u stanje povišene pripravnosti kao odgovor na sovjetsku prijetnju da će intervenisati vojno u ratu između Izraela i koalicije arapskih država predvođenih Egiptom i Sirijom. Ovo je pokazalo da su globalne nuklearne sile i dalje bile spremne na upotrebu ili prijetnju upotrebom nuklearnog oružja u kontekstu međunarodnih sukoba. Sirija je godinama kasnije iako je nije pogodila nuklearna bomba potpuno razorena zemlja.

U noći 15. oktobra izraelske oklopne jedinice, kojima je zapovedao Arijel Šaron, iskoristile su slabo branjeni prostor između egipatske 2. i 3. armije na području Gorkih jezera na Sinajskom poluostrvu i ušle duboko u teritoriju koji su držali Egipćani. Došli su do Sueckog kanala i prešli ga. Nakon stvaranja mostobrana na zapadnoj obali kanala, Izraelci su napredovali egipatskom stranom obale prema gradu Suezu, pa su 21. oktobra okružili cijelu egipatsku 3. armiju. Izraelskim snagama je time bio otvoren put do Kaira. Egipatska vojska našla se u teškoj poziciji, suočena sa mogućnošću katastrofalnog poraza i gubitka cijele armije na Sinajskom poluostrvu. U takvoj situaciji je američki državni sekretar Kisindžer otputovao u Moskvu, gdje je sa sovjetskim liderom Brežnjevom dogovorio prekid vatre.

No, primirje je bilo prekinuto a Izrael je nastavio stezati obruč oko egipatske armije. Sovjetski Savez je Sadatu (Egipatski predsjednik) obećao da će 3. armija biti sačuvana i zaprijetio da će u slučaju nastavka izraelskog napada poslati u Egipat svoje vazdušno-desantne jedinice. Moskva je Sjedinjenim Američkim Državama predložila zajedničku američko-sovjetsku vojnu akciju u regiji, što u Vašingtonu nije primljeno sa odobravanjem. Nikson je u telefonskom razgovoru pokušavao odgovoriti Brežnjeva od vojnog angažmana a istovremeno je stavio američke nuklearne snage u stanje pripravnosti. Konfrontacija Sjedinjenih Američkih Država i Sovjetskog Saveza oko Jomkipurskog rata bila je najveći sukob supersila nakon završetka Kubanske krize.

Kako je tehničar Stanislav Petrov spasio svijet?

Jedan od najdramatičnijih incidenata hladnog rata, koji je mogao dovesti do nuklearne katastrofe, dogodio se 26. septembra 1983. godine, kada je sovjetski vojni tehničar Stanislav Petrov bio dežuran u nuklearnom kontrolnom centru. Te noći, sovjetski sistem ranog upozorenja, poznat kao OKO, pogrešno je detektovao lansiranje američkih interkontinentalnih balističkih raketa prema Sovjetskom Savezu. Umjesto da automatski izvjesti svoje nadređene o detekciji, što bi moglo dovesti do uzvratnog nuklearnog udara, Petrov je procijenio situaciju kao lažni alarm.

Petrov je smatrao da je mala vjerovatnoća da bi SAD pokrenule napad sa samo nekoliko raketa i da bi napad bio masovniji. Odlučio je da pričeka dodatne potvrde o napadu, koje nikada nisu došle. Njegova procjena je bila tačna – “napad” je bio uzrokovan tehničkom greškom u sovjetskom satelitskom sistemu, koji je sunčevu refleksiju na oblacima pogrešno interpretirao kao lansiranje raketa. Petrovova smirenost i sposobnost da preispita tehnologiju spriječili su potencijalnu nuklearnu katastrofu između dvije supersile.

Uprkos prevenciji potencijalne nuklearne katastrofe, odbijajući da obavesti svoje pretpostavljene o upozorenjima računarskog sistema, pukovnik Petrov je prekršio svoja naređenja i vojni protokol. Kasnije su ga ispitivali nadređeni o njegovim akcijama tokom događaja, što je dovelo do toga da ga više nisu smatrali pouzdanim vojnim oficirom. Sovjetska vojska nije kaznila Petrova za njegove akcije, ali ga nije ni nagradila niti mu dala odlikovanja. Njegova akcija je otkrila nesavršenosti sovjetskog vojnog sistema, što je prikazalo njegove pretpostavljene u lošem svjetlu. Dobio je negativnu ocjenu za loše urađen pisani zadatak i njegova jednom obećavajuća vojna karijera stigla je do kraja. Prekomandovan je na manje povjerljiv posao, a potom i penzionisan. Petrov je do kraja života živio u priličnom siromaštvu.

Dobio je brojne međunarodne nagrade a o njemu je snimljen i film The Man Who Saved The World.

Preminuo je 2017. godine.

stanislav-petrov

Norveška raketna kriza

Tog 25. januara 1995. godine, ruski radarski sistemi detektovali su lansiranje rakete iz pravca Norveške, koje je bilo usmjereno ka Rusiji. Raketa je bila zapravo istraživačka raketa, lansirana u svrhu naučnih istraživanja visokih atmosferskih slojeva, koja je nosila opremu za proučavanje sjeverne svjetlosti. Raketa je lansirana sa otoka Andøya u Norveškoj, a ruski sistem ranog upozorenja je pogrešno interpretirao njenu putanju kao mogući nuklearni napad.

Zabrinutost je nastala zbog toga što su Rusi smatrali da bi takva raketa mogla biti korištena za opremanje radara sa elektromagnetskim impulsom, što bi moglo biti uvod u nuklearni napad. Predsjednik Boris Jeljcin je aktivirao svoj “nuklearni kofer”, a ruski nuklearni snage su bile stavljenje u stanje pripravnosti.

Šta se točno dogodilo?

Ono što Rusi nisu uočili je da je raketa krenula prema moru na sjever, a ne prema Rusiji. Praćenje putanje u trajanju od 8 do 10 minuta bilo je krucijalno za donošenje odluke hoće li uslijediti napad. Jeljcin je po prvi puta u povijesti, u samo nekoliko minuta od obavijesti o uočenom projektilu, dobio crnu aktovku za pokretanje nuklearnog napada. Ipak, prvo se savjetovao sa svojim ministrom obrane. Svjedoci navode da je u Kremlju vladala totalna zbrka. Nije poznat tačan redoslijed događaja, no Jeljcin je pratio putanju projektila od početka od kraja te je i sam mogao vidjeti da se raketa udaljava od zračnog prostora Rusije. Ispaljena raketa je pala na zemlju blizu Spitsbergena, najvećeg otoka na Svalbardu, i to samo 24 min nakon lansiranja.

U novijoj historiji nuklearni rat se spominje najčešće od početka agresije Rusije na Ukrajinu. Spomenula ga je danas Zaharaova, svoje projektile često pokazuje i spominje Putin, no gledajući kroz historiju svjetski lideri koji su bili tvrdokorniji od današnjih bili su svijesni da pritisnuti crveno dugme znači i kraj svijeta i nisu to učinili. Nukelarne bombe kao sredstvo zastrašivanja koriste i prečesto.

Svijet / Zanimljivosti

Kako da se oslobodim straha od bolesti?

Published

on

Kako se osloboditi straha od bolesti? Čovjek i kada ide nabolje u bolesti uvijek je prisutan strah da će se one krize vratiti. Sa istim problemom se susreću mnogi koje poznajem koji se bore sa bolesti

 

Pitanje:

Kako se osloboditi straha od bolesti? Čovjek i kada ide nabolje u bolesti uvijek je prisutan strah da će se one krize vratiti. Sa istim problemom se susreću mnogi koje poznajem koji se bore sa bolesti?

Odgovor:

Hvala vam na pitanju. Strah od bolesti je dosta česta pojava, posebno ako je čovjek preživio teške i traumatične situacije vezane za sopstveno zdravlje. Nažalost, taj strah čovjeka može paralizirati i znatno mu narušiti kvalitetu života. Ipak, dobra vijest je da se ovaj problem može uspješno izliječiti.

Život je sazidan na našem prevazilaženju teškoća, problema i strahova. Borbom s strahom i brigama jačamo sebe, i postajemo jače i bolje osobe. Problem nastaje kada strah postane centar našeg svijeta, i kada nas paralizira, i kada samo o njemu mislimo.

Strah se može liječiti tjelesno i duhovno, Tjelesno tako što vodimo brigu o zdravlju, više spavamo i odmaramo, unosimo zdravije namirnice i suplemente ishrani, šetamo, vježbamo, radimo one stvari koje nas usrećuju, družimo se s pozitivnim ljudima, smijemo se više. Duhovno se strah liječi tako što trebamo ostaviti prošlost iza sebe (prošlost ne postoji osim u našim glavama, brige i strahovi nisu stvarni već samo postoje u nama). Čovjek mora spoznati da življenjem u prošlosti gubi sadašnjost, a time i budućnost, i da strah neće njemu ništa moći pomoći da problem riješi. Bolesti više nema, nisi više u bolnici, nalazi su dobri – dakle realnih razloga za brigu nema. To znači da je strah samo misao i ništa više, hvala Bogu.

Nakon toga, čovjek treba da dušu ispuni zahvalnošću na onome što ima i što će da dobije u životu. Da skrene fokus misli sa belaja i usmjeri ih na dobro koje ima u sebi i koje ga okružuje, počev od tijela, porodice, prijatelja, hrane, pića. Na tom putu pomaže jačanje vjere u Boga, jer čovjek u trenucima bolesti i straha, najbolje osjeti da mu ljudi apsolutno ništa ne mogu pomoći, nemoćni su i duša sama tada zavapi: “Pomozi Mi, nema nikoga da mi pomogne osim Tebe.” U duši postoji praznina koju ništa ne može ispuniti osim veze s Allahom, dž.š. Sva ovozemaljska uživanja su prolazna i ostavljaju nakon sebe prazninu. Duša ima svoju hranu, i ona zna da ovaj život nije kraj, nije sve. Iza svega što se dešava u nama i u životima se krije mudrost, i poruka.

U Kur’anu stoji: “Vi možda nešto prezirete, ne volite, a ono je dobro po vas. A možda nešto volite, a ono je loše po vas. Allah zna, a vi ne znate.” Prema Kur’anu, belaji koje ljude zadese su posljedica onoga što su njihove ruke zaradile, tu se misli na loš način života, činjenje nepravde drugima, prekidanje rodbinskih veza, krađe, prevare. Sve to ostavlja traga na život.

S duhovne strane, bolest je divna prilika da se čovjek zapita kuda ide moj život? Kako sam ja to živio i živim?

Jesam li se ogriješio o koga? Mogu li se popraviti? Kroz bolest čovjek sagledava svoj život u pravom svjetlu i vidi da je slab i nemoćan. Zapita se, šta poslije, ima li šta poslije smrti? Počne više cijeniti svaki dan i trenutak koji je prije shvatao zdravo za gotovo.

Strah o bolest je na neki način predviđanje budućnosti i čisto nagađanje, jer samo dragi Bog zna hoće li se ili neće bolest vratiti. Briga o nečemu što se nije desilo čovjeku samo može štetiti tijelu i duši. Umjesto toga, dane treba ispuniti korisnim radom, jačanju tijela i duše, zahvalnošću, ljubavlju i spoznajom da život je nešto puno ljepše od toga da ga provedem brinući se o nečemu što se nije još desilo. Nadam se da vam je ovaj odgovor barem malo pomogao, jer se zaista radi o temi o kojoj se knjige mogu napisati, a da se sve ne objasni.

Takođe, ako smatrate da ne možete sami da se izborite s problemom, savjetujemo da se obratite nekom od psiholoških savjetnika iz oblasti KBT (kognitivno-bihevioralne terapije) koji se veoma uspješno bave tretiranjem strahova i anksioznih poremećaja.

Za Akos.ba odgovorio: Nedim Botić

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Nesreća u Austriji, povrijeđeni i bh. državljani

Published

on

By

Saobraćajna nesreća dogodila se na autoputu A-11 Karavanke u pravcu Slovenije.

Nešto poslije 03:30 sati, u subotu ujutro 21. decembra 2024. godine, 30-godišnji slovenački vozač udario je automobil 51-godišnjeg muškarca iz Bosne i Hercegovine.

Kako je saopštila policija, žena nije uspjela da stane na vrijeme zbog poledice nakon što je vozač ispred nje zakočio.

Pored dvojice vozača, u nesreći su povrijeđene i desetogodišnja kćerka Slovenca i 49-godišnja supruga Bosanaca.

Svi povrijeđeni su odvezeni u LKH Villach. Kako je saopštila policija, na oba vozila je pričinjena veća materijalna šteta.

A-11 je bila zatvorena za saobraćaj do 5 sati ujutro.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Osumnjičeni za sinoćnji teroristički napad u Njemačkoj tvrdi da je “kritičar islama”, podržavao AfD

Published

on

By

Teroristički napad na božićnom sajmu u Magdeburgu, gdje je automobil prošao kroz masu ljudi na udaljenosti od najmanje 400 metara, povezan je s 50-godišnjim ljekarom porijeklom iz Saudijske Arabije, a mediji javljaju da, prema prvim informacijama, nije bio povezan sa radikalizmom.
Prema riječima zvaničnika, osumnjičeni je u Njemačku stigao 2006. godine, a posljednjih godina radio je u gradu udaljenom oko 40 kilometara od Magdeburga.Njemački mediji navode da se radi o osobi imena Taleb A. i da nije bio poznat vlastima kao islamistički ekstremista. Ipak, društvene mreže i online objave sugeriraju da je bio kritičan prema islamu.

Taleb A. je bio zaposlen u specijalizovanoj ustanovi za liječenje i sigurnost osoba s kriminalnim ponašanjem povezanim sa zavisnošću. Prema pisanju medija, uživao je profesionalnu reputaciju, ali privatno je bio poznat po kontroverznim stavovima.

Kako doznaje BILD, za Taleba A. se ne kaže da je bio poznat ili upadljiv kao islamist. U intervjuu za “Frankfurter Allgemeine Zeitung” čak je kritizirao islam 2019. “Ja sam najagresivniji kritičar islama u historiji”, rekao je tamo.

Osim toga, tvrdio je da je osnovao online platformu koja pomaže saudijskim ženama u traženju azila u Njemačkoj. Na društvenim mrežama bio je vrlo aktivan, dijeleći teorije zavjere o njemačkoj politici. Na jednoj od svojih platformi optužio je Njemačku za “islamizaciju Evrope” i progon saudijskih azilanata.

Njegov profil sadržavao je slike i objave koje podržavaju radikalne stavove, uključujući fotografiju automatske puške s natpisom “USA”. Dijelio je i sadržaje koji hvale desničarsku stranku AfD, dok je kritizirao bivšu kancelarku Angelu Merkel, optužujući je za “uništavanje Evrope”.

Istražitelji još uvijek nisu otkrili motiv, ali vjeruju da je osumnjičeni djelovao samostalno. Policija ga je uhapsila na licu mjesta, pored zaustavljenog vozila.

Klix

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Bračni par Tahirović poginuo u Mađarskoj: Povrijeđeno njihovo četvero djece

Published

on

By

Stravična nesreća desila se nedaleko od Segedina u Mađarskoj.

U nesreći su život izgubili članovi porodice Tahirović iz Srbije – muž i supruga, dok je njihovo četvoro djece povrijeđeno.

Prema dostupnim informacijama, porodica Tahirović bila je na putovanju ka Njemačkoj, gdje je Tahirović radio kao građevinski radnik. Nesreća se dogodila u ranim jutarnjim satima, na auto-putu poznatom po gustim maglama u ovo doba godine, što je, prema prvim izvještajima, bio jedan od glavnih uzroka ove tragedije. Vozači su upozoreni na smanjenu vidljivost, ali, kako se pretpostavlja, došlo je do lančanog sudara u kojem su stradali Tahirovići, piše Telegraf.rs.

 

Ljekari u bolnici u Segedinu, gdje su djeca zbrinuta, saopštili su da djeca nisu u životnoj opasnosti, ali su povrede ozbiljne i zahtjevaju dalju medicinsku njegu. Djeca su trenutno pod nadzorom ljekarskog tima i socijalnih radnika, koji pomažu u organizaciji njihovog privremenog smještaja dok se ne odluči o daljim koracima.

Očekuje se da će istraga mađarskih vlasti rasvijetliti sve okolnosti koje su dovele do ove nesreće, dok su nadležni u Srbiji izrazili spremnost da pruže pomoć porodici Tahirović u ovim teškim trenucima.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Vozač koji je uletio u masu u Magdeburgu je ljekar: Ubio najmanje dvije osobe od kojih je jedno dijete

Published

on

By

Njemački zvaničnici su saopćili da je muškarac koji se automobilom zaletio u masu na božićnom sajmu u Magdeburgu saudijski ljekar te da je za sada potvrđena smrt dvije osobe.

Osumnjičeni počinitelj je 50-godišnjak koji dolazi iz Saudijske Arabije. To su Magdeburgu saopćili premijer Reiner Haseloff i ministrica unutarnjih poslova savezne države Saske-Anhalt Tamara Zieschang.

Kako piše Zeit muškarac je radio kao ljekar u jednoj kompaniji u Bernburgu i ima dozvolu za stalni boravak, rekao je Haseloff.

Prema informacijama SPIEGEL-a, riječ je o muškaracu Taleb A. koji je rođen u gradu Hofufu u Saudijskoj Arabiji. U Njemačku je došao u martu 2006. godine. Njemu je u julu 2016. godine priznat status izbjeglice. Specijalist je psihijatrije i psihoterapije.

Muškarac se dovezao na božićni sajam u iznajmljenom automobilu minhenskih registarskih oznaka, dodao je premijer Saske.

Prema riječima premijera Reinera Haseloffa, u napadu u Magdeburgu ubijene su najmanje dvije osobe. Kazao je kako je riječ o odrasloj osobi i djetetu. Dodao je kako bi broj poginulih mogao rasti.

Gradska web stranica Magdeburga navodi da je 68 osoba povrijeđeno, od toga je 15 osoba u teškom stanju, od kojih je 37 umjereno povrijeđenih i 16 s lakšim povredama.

Njemački WELT je ranije objavio da je napadač muškarac iz Saudijske Arabije, rođen 1974. godine. On je prije zločina iznajmio automobil BMW i potom se njime odvezao na božićni sajam.

Policija provjerava da li je vozač djelovao sam, a do sada nisu utvrdili postojanje bilo kakve organizovane grupe.

Klix

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Šestero ozlijeđenih, među njima i učiteljica. Jedno dijete je preminulo

Published

on

By

DANAS se u zagrebačkoj OŠ Prečko dogodio napad nožem u kojem je tinejdžer ušao u školu s nožem i napao učiteljicu i šestero djece, a jedno dijete je preminulo, neslužbeno je objavio HRT.

Navodno je napadač ozlijedio i sebe. Na igralište zagrebačke škole je sletio helikopter Hitne i odveo žrtve napada.

Kako je javila HRT-ova novinarka s terena, dio djece je u školi.

“Ušao je u školu s nožem, ušao u prvi razred”

Prema posljednjim informacijama, šest je žrtava, među njima i učiteljica. Jedno dijete je preminulo, a ostali su teško ranjeni.

“Napadač je mladić od 15-ak godina, ušao je u školu s nožem. Prvi razred u koji je ušao bio je prvi razred. Ne zna se jesu li sve žrtve iz tog razreda.

Dio djece je pobjegao iz škole. Svi su u panici. Policija je ogradila školu sa svih strana”, rekla je HRT-ova novinarka u javljanju iz OŠ Prečko.

Nastavi čitati
Advertisement

Najčitanije