Connect with us

Svijet / Zanimljivosti

Kada je svijet bio najbliže nuklearnom ratu? Jeste li čuli za Stanislava Petrova?

Published

on

Nivo nuklearnog rizika drastično je porastao zbog destruktivne politike Zapada i može sa sobom da nosi opasnost od direktnog vojnog sukoba nuklearnih sila, saopštila je portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova. Opasnost od nukleranog sukoba, uništenje svijeta kakvog poznajemo u nuklearnom ratu, prijetnja je za čovječanstvo još od prvih detonacija atomskih bombi koje su ekplodirale u Hirošimi i Nagasakiju.

Polarizacija svijeta, na one koji su uz Rusiju (Sovjetski savez) i one koji su uz SAD, od kraja Drugog svjetskog rata zapravo nikad nije prestala. Borba Amerikanaca i Rusa za globalnu prevlast rezultirala je utrkom u naoružavanju i razvijanju različitih vrsta nuklearnih bombi, srećom osim onih u Japanu niti jedna nije, osim kada su testiranja u pitanju, eksplodirala, piše N1.

Nuklerne sile svoje bombe najčešće koriste kao prijetnju i svi se nadamo da neće doći do trenutka da neko pritisne crveno dugme.

Ipak, od 1947. godine koja se smatra početkom Hladnog rata, pa sve do danas svijet je nekoliko puta bio na ivici uništenja. Jedna od najvećih kriza bila je početkom 60. godina.

Kubanska kriza

Kubanska raketna kriza dogodila se u oktobru 1962. godine i predstavlja jedan od najdramatičnijih trenutaka Hladnog rata. Kriza je svijet dovela na rub nuklearnog sukoba. Kriza je počela kada su američki izviđački avioni otkrili sovjetske balističke rakete na Kubi, samo 90 milja od obale Floride. Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država John F. Kennedy odgovorio je uspostavljanjem pomorske blokade oko Kube kako bi spriječio dolazak dodatnih sovjetskih vojnih materijala. Nakon intenzivnih pregovora i javnih kao i tajnih komunikacija između Kennedyja i sovjetskog vođe Nikite Hruščova, postignut je dogovor: Sovjeti će povući svoje rakete iz Kube, a SAD će javno obećati da neće napasti Kubu. Dodatno, SAD je tajno pristao povući svoje rakete iz Turske, što je takođe bila bitna komponenta sporazuma koja je pomogla u deeskalaciji krize. To da je Kennedy pristao povući svoje projektile iz Turske saznalo se godinama kasnije. Potezi američkog predsjednika koji je na nagovor svog brata odlučio da ne bombarduje Kubu pokazali su se kao ključni.

Reuters

Indijsko-pakistanska kriza

Nakon Kubanske raketne krize, jedna od značajnih nuklearnih kriza tokom Hladnog rata bila je Indijsko-pakistanska kriza 1971. godine. Ova kriza nije bila direktno vezana za konfrontaciju između Sjedinjenih Američkih Država i Sovjetskog Saveza, ali je predstavljala regionalni sukob sa potencijalnim nuklearnim implikacijama, posebno nakon što su i Indija i Pakistan kasnije razvili nuklearno oružje.

Rat Izraela i arapskih zemalja predvođenih Egiptom

Međutim, ako se gledaju krize direktno povezane sa SAD i Sovjetskim Savezom, onda je značajan i tzv. Jomkipurski ili Ramazanski rat iz 1973. godine, kada su Sjedinjene Države stavile svoje nuklearne snage u stanje povišene pripravnosti kao odgovor na sovjetsku prijetnju da će intervenisati vojno u ratu između Izraela i koalicije arapskih država predvođenih Egiptom i Sirijom. Ovo je pokazalo da su globalne nuklearne sile i dalje bile spremne na upotrebu ili prijetnju upotrebom nuklearnog oružja u kontekstu međunarodnih sukoba. Sirija je godinama kasnije iako je nije pogodila nuklearna bomba potpuno razorena zemlja.

U noći 15. oktobra izraelske oklopne jedinice, kojima je zapovedao Arijel Šaron, iskoristile su slabo branjeni prostor između egipatske 2. i 3. armije na području Gorkih jezera na Sinajskom poluostrvu i ušle duboko u teritoriju koji su držali Egipćani. Došli su do Sueckog kanala i prešli ga. Nakon stvaranja mostobrana na zapadnoj obali kanala, Izraelci su napredovali egipatskom stranom obale prema gradu Suezu, pa su 21. oktobra okružili cijelu egipatsku 3. armiju. Izraelskim snagama je time bio otvoren put do Kaira. Egipatska vojska našla se u teškoj poziciji, suočena sa mogućnošću katastrofalnog poraza i gubitka cijele armije na Sinajskom poluostrvu. U takvoj situaciji je američki državni sekretar Kisindžer otputovao u Moskvu, gdje je sa sovjetskim liderom Brežnjevom dogovorio prekid vatre.

No, primirje je bilo prekinuto a Izrael je nastavio stezati obruč oko egipatske armije. Sovjetski Savez je Sadatu (Egipatski predsjednik) obećao da će 3. armija biti sačuvana i zaprijetio da će u slučaju nastavka izraelskog napada poslati u Egipat svoje vazdušno-desantne jedinice. Moskva je Sjedinjenim Američkim Državama predložila zajedničku američko-sovjetsku vojnu akciju u regiji, što u Vašingtonu nije primljeno sa odobravanjem. Nikson je u telefonskom razgovoru pokušavao odgovoriti Brežnjeva od vojnog angažmana a istovremeno je stavio američke nuklearne snage u stanje pripravnosti. Konfrontacija Sjedinjenih Američkih Država i Sovjetskog Saveza oko Jomkipurskog rata bila je najveći sukob supersila nakon završetka Kubanske krize.

Kako je tehničar Stanislav Petrov spasio svijet?

Jedan od najdramatičnijih incidenata hladnog rata, koji je mogao dovesti do nuklearne katastrofe, dogodio se 26. septembra 1983. godine, kada je sovjetski vojni tehničar Stanislav Petrov bio dežuran u nuklearnom kontrolnom centru. Te noći, sovjetski sistem ranog upozorenja, poznat kao OKO, pogrešno je detektovao lansiranje američkih interkontinentalnih balističkih raketa prema Sovjetskom Savezu. Umjesto da automatski izvjesti svoje nadređene o detekciji, što bi moglo dovesti do uzvratnog nuklearnog udara, Petrov je procijenio situaciju kao lažni alarm.

Petrov je smatrao da je mala vjerovatnoća da bi SAD pokrenule napad sa samo nekoliko raketa i da bi napad bio masovniji. Odlučio je da pričeka dodatne potvrde o napadu, koje nikada nisu došle. Njegova procjena je bila tačna – “napad” je bio uzrokovan tehničkom greškom u sovjetskom satelitskom sistemu, koji je sunčevu refleksiju na oblacima pogrešno interpretirao kao lansiranje raketa. Petrovova smirenost i sposobnost da preispita tehnologiju spriječili su potencijalnu nuklearnu katastrofu između dvije supersile.

Uprkos prevenciji potencijalne nuklearne katastrofe, odbijajući da obavesti svoje pretpostavljene o upozorenjima računarskog sistema, pukovnik Petrov je prekršio svoja naređenja i vojni protokol. Kasnije su ga ispitivali nadređeni o njegovim akcijama tokom događaja, što je dovelo do toga da ga više nisu smatrali pouzdanim vojnim oficirom. Sovjetska vojska nije kaznila Petrova za njegove akcije, ali ga nije ni nagradila niti mu dala odlikovanja. Njegova akcija je otkrila nesavršenosti sovjetskog vojnog sistema, što je prikazalo njegove pretpostavljene u lošem svjetlu. Dobio je negativnu ocjenu za loše urađen pisani zadatak i njegova jednom obećavajuća vojna karijera stigla je do kraja. Prekomandovan je na manje povjerljiv posao, a potom i penzionisan. Petrov je do kraja života živio u priličnom siromaštvu.

Dobio je brojne međunarodne nagrade a o njemu je snimljen i film The Man Who Saved The World.

Preminuo je 2017. godine.

stanislav-petrov

Norveška raketna kriza

Tog 25. januara 1995. godine, ruski radarski sistemi detektovali su lansiranje rakete iz pravca Norveške, koje je bilo usmjereno ka Rusiji. Raketa je bila zapravo istraživačka raketa, lansirana u svrhu naučnih istraživanja visokih atmosferskih slojeva, koja je nosila opremu za proučavanje sjeverne svjetlosti. Raketa je lansirana sa otoka Andøya u Norveškoj, a ruski sistem ranog upozorenja je pogrešno interpretirao njenu putanju kao mogući nuklearni napad.

Zabrinutost je nastala zbog toga što su Rusi smatrali da bi takva raketa mogla biti korištena za opremanje radara sa elektromagnetskim impulsom, što bi moglo biti uvod u nuklearni napad. Predsjednik Boris Jeljcin je aktivirao svoj “nuklearni kofer”, a ruski nuklearni snage su bile stavljenje u stanje pripravnosti.

Šta se točno dogodilo?

Ono što Rusi nisu uočili je da je raketa krenula prema moru na sjever, a ne prema Rusiji. Praćenje putanje u trajanju od 8 do 10 minuta bilo je krucijalno za donošenje odluke hoće li uslijediti napad. Jeljcin je po prvi puta u povijesti, u samo nekoliko minuta od obavijesti o uočenom projektilu, dobio crnu aktovku za pokretanje nuklearnog napada. Ipak, prvo se savjetovao sa svojim ministrom obrane. Svjedoci navode da je u Kremlju vladala totalna zbrka. Nije poznat tačan redoslijed događaja, no Jeljcin je pratio putanju projektila od početka od kraja te je i sam mogao vidjeti da se raketa udaljava od zračnog prostora Rusije. Ispaljena raketa je pala na zemlju blizu Spitsbergena, najvećeg otoka na Svalbardu, i to samo 24 min nakon lansiranja.

U novijoj historiji nuklearni rat se spominje najčešće od početka agresije Rusije na Ukrajinu. Spomenula ga je danas Zaharaova, svoje projektile često pokazuje i spominje Putin, no gledajući kroz historiju svjetski lideri koji su bili tvrdokorniji od današnjih bili su svijesni da pritisnuti crveno dugme znači i kraj svijeta i nisu to učinili. Nukelarne bombe kao sredstvo zastrašivanja koriste i prečesto.

Svijet / Zanimljivosti

Državljanka BiH ‘džeparila’ po Austriji: 45-godišnjakinja na čelu grupe koja je ukrala 100.000 eura

Published

on

By

Austrijska policija saopštila, 21. januara, da je državljanka BiH uhapšena nakon opsežne akcije koja je podrazumijevala i međunarodnu saradnju.

Kako je saopštila pres služba bečke Državne policijske uprave riječ je o ženi koja je bila na čelu grupe džeparoša koji su već duže vremena “operisali” po Beču, ali i drugim austrijskim gradovima.

Sve u svemu, ova 45godišnjakinja tereti se za najmanje 45 krađi u kojima je ukupan plijen bio minimalno 100.000 eura.

U istrazi su zajednički učestvovali pripadnici bečke policije, Odjel za organizovani ulični kriminal, a sve u saradnji sa javnim tužilaštvom u Beču.

 

Ona je izručena Austriji sredinom decembra, gdje je odmah uhapšena po slijetanju na bečki aerodrom.

Kako prenose austrijski mediji, ona se nalazila na čelu grupe džeparoškinja koje su imale razrađenu šemu. Naime, obično bi zaustavljali ljude na ulici, i dok bi jedna pokazivala mapu grada, predstavljajući se kao turista kojem treba pomoć, druge dvije džeparoškinje su krale novčanike i sve ostale vrijednosti. Odmah ni na najbližem bankomatu podigle novac žrtve.

Inače, ova državljanka BiH je uhapšena još u julu mjesecu u Crnoj Gori, po međunarodnoj potjernici. Austriji je izručena sredinom decembra i tada je smještena u pritvor. Inače, odbija svaku saradnju niti želi bilo šta da otkrije o svojim saučesnicama.

Ipak, policija je operativnim radom uz pomoć kolega iz inostranstva ušla u trag njenim saučesnicama koje imaju 17 i 22, koje su navodno također iz BiH. Istraga u ovom slučaju se nastavlja.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Vučić sprema atentat na Čanka? Bivši lider LSV-a tvrdi: Srbija će završiti u građanskom ratu

Published

on

By

Bivši lider Lige socijaldemokrata Vojvodine, Nenad Čanak, u gostovanju na jednoj srbijanskoj televiziji iznio je teške optužbe na račun vlasti a posebno predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, optužujući ih za ugrožavanje njegovog života i pripremu atentata na njega.

“Kada jedan čovjek koji sebe naziva novinarom, Dragan J. Vučićević, prozove moga sina, direktno pokazujući na ekranu da je ovo sin Nenada Čanka, najvećeg ustaše i antisrbina u Novom Sadu, pa poslije toga Aleksandar Vučić mene prozove kao separatistu. Nakon toga, poslije 20 godina, meni bude oduzeto policijsko osiguranje koje sam imao zbog toga što je narkokartel, u čijem sam zatvaranju učestvovao, odlučio da likvidira troje ljudi, a ja sam posljednji preživjeli, onda ja postavljam pitanje: da li je to priprema atentata na mene, da li je to priprema moje likvidacije?”, zapitao je Čanak.

Kako tvrdi, nije dobio ni obavještenje o ukidanju osiguranja.

“Nisam dobio čak ni obavještenje da mi je oduzeto osiguranje. Policajci koji su me čuvali su mi javili da su dobili poziv da se vrate u stanicu. Dakle, u pitanju je direktna priprema moje likvidacije. Kada vas predsjednik države prozove za takvo nešto, a propagandna mašinerija predsjednika države, to su ne samo to smeće Informer jer ih ima još, kada vas oni apostrofiraju kao legitimnu metu, tu će neki deda da izvadi tetejac i da zapuca. Ova će zemlja da završi u građanskom ratu.”, zaključio je Čanak.

Ove izjave su izazvale šok u javnosti, a iz vlasti zasad nema zvaničnog reakcije.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Italija: Vozač iz BiH (66) poginuo u saobraćajnoj nesreći, otvorena istraga protiv Slovaka

Published

on

By

Saobraćajna nesreća u kojoj je poginuo 66-godišnji državljanin Bosne i Hercegovine dogodila se jutros u Italiji, na autoputu između Bologne i Padove.

Kako prenose italijanski mediji, bh. državljanin je upravljao kombijem i, prema prvim rekonstrukcijama, udario je u kamion koji je išao ispred njega u pravcu Bologne.

Zdravstveni radnici, vatrogasci i službenici saobraćajne policije bili su na mjestu događaja radi uviđaja i upravljanja saobraćajem. Nažalost, spasa za 66-godišnjaka nije bilo.

Mediji javljaju da je povodom saobraćajne nesreće otvorena istraga pod kojom je osumnjičen vozač kamiona, deset godina mlađi državljanin Slovačke.

Nakon rekonstrukcije ustanovljeno je da je kamion kojim je upravljao državljanin Slovačke ušao direktno u prvu traku bez davanja prednosti. To je izazvalo sudar sa kombijem i smrt državljanina BiH.

Klix

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Trump najavio potpisivanje nove velike odluke: “To će biti poruka svijetu da se Amerika vratila”

Published

on

By

Nakon što je prvo popodne koje je proveo u Bijeloj kući predsjednik SAD-a Donald Trump iskoristio za potpisivanje niza izvršnih odluka, čini se kako će se to nastaviti i danas.

Trump je tokom prvog dana u Bijeloj kući potpisao više od 200 dokumenata, a glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt najavila je kako će novi predsjednik SAD-a danas potpisati novu važnu odluku, a koja se tiče infrastrukture.

Novi predsjednik SAD-a će održati konferenciju za medije u 16 sati (22 sata po centralnoevropskom vremenu) kako bi detaljno izložio inicijativu i odluku.

Kako je potvrdila Leavitt, nova odluka neće se odnositi na infrastrukturu koja je stradala u požarima u Kaliforniji te je naglašeno kako je Trump ovu odluku potpisao već tokom prvog dana.

“Bit će to važna objava i dokazat će svijetu da se Amerika vratila”, rekla je Leavitt.

Trump je potpisao desetine izvršnih naredbi otkako je položio zakletvu u ponedjeljak, unapređujući ciljeve svoje administracije po pitanjima od ilegalne imigracije do povlačenja iz Svjetske zdravstvene organizacije.

Inače, još 2016. godine Trump je obećao infrastrukturni paket vrijedan bilion dolara, ali ta se inicijativa nikada nije realizovala do kraja njegovog prvog mandata.

Njegov prethodnik, Joe Biden, 2021. godine potpisao je zakon o infrastrukturi u vrijednosti od bilion dolara, a tu inicijativu podržala je Demokratska, ali i Republikanska partija. Kako je ranije naglašavao Biden, ovaj zakon omogućio je otvaranje 40.000 projekata širom SAD-a.

KLix

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Vučić: 2026. ćemo sve pripremiti, 2027. počinjemo koristiti leteće automobile

Published

on

By

PREDSJEDNIK Srbije Aleksandar Vučić izjavio je večeras da je cilj da u 2027. godini u Srbiji započne korištenje letećih automobila, prenosi Anadolu.

Vučić je to izjavio medijima u Davosu, navodeći da je o toj temi na marginama Svjetskog ekonomskog foruma razgovarao s predstavnicima tvrtke Archer.

Dodao je kako je Archer jedna od najpoznatijih tvrtki koje se bave razvojem letećih automobila, bespilotnih zrakoplova i letećih vlakova.

“Počeli smo pregovore”

“Počeli smo pregovore o kupnji najmanje tri letjelice, a razgovaramo i s kineskim partnerima koji su već napravili značajan napredak i u nekoliko gradova imaju leteće automobile. Planiramo ubrzati proces kako bismo do sredine 2026. završili sve pripreme i regulatorne zahtjeve, kako bismo 2027. mogli početi koristiti leteće automobile”, izjavio je Vučić.

Istaknuo je kako Srbija na međunarodnoj specijaliziranoj izložbi Expo 2027, čiji je domaćin, želi pokazati da je zemlja koja se “najbrže modernizira i najbrže raste u Europi”.

“S kompanijom Archer već smo potpisali memorandum o razumijevanju i dogovorili suradnju za Expo 2027. Pitao sam može li letjelica biti ugrožena ako naiđe jato ptica. Zaista ne može i znatno je sigurnija od helikoptera”, dodao je Vučić.

O Trumpu

Govoreći o današnjem preuzimanju dužnosti predsjednika SAD-a od strane Donalda Trumpa, Vučić je naveo kako će tri stvari obilježiti Trumpov mandat: borba protiv “duboke države” u SAD-u kako bi se što više novca uštedjelo za njegove projekte, smanjenje trgovinskog deficita s Kanadom, Europskom unijom i Kinom te nastojanje da zaustavi rat između Rusije i Ukrajine.

“Trump ispravno razumije da će energetika biti ključna za svijet u idućih 20 godina i da će to donijeti mnoge izazove. Energetika, hrana i čak voda bit će ključne teme u nadolazećim desetljećima. Hoćemo li mi uspjeti pratiti ritam koji nameću SAD i Kina, to će biti iznimno teško”, rekao je Vučić.

Dodao je kako Trump “stvari promatra racionalno i logično” te postavlja pitanje zašto bi vojno štitio EU dok ona ostvaruje toliku zaradu u trgovini sa SAD-om.

Vučić je također naveo kako je Trump sebi postavio “povijesnu ulogu” da okonča rat između Rusije i Ukrajine, no ocijenio je da to neće biti ni lako ni jednostavno.

AA

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Policajac van dužnosti uhvatio pijanog državljanina BiH, priveden je

Published

on

By

Nakon što je u subotu naveče policajac van dužnosti primijetio vozača koji svojim načinom vožnje ugrožava sigurnost saobraćaja, on je kontaktirao kolege iz policijske stanice Alteting u Njemačkoj, koji su zaustavili 23-godišnjeg državljanina Bosne i Hercegovine.

Pri samom otvaranju vrata, policija je shvatila da se cijeli automobil osjeti na alkohol, nakon čega je mladić alkotestiran. Rezultat alkotestiranja je bio veći od 1,1, promila. Policija je zatim uzorak krvi poslala i u obližnju kliniku u Altetingu, koja je potvrdila visok nivo alkohola u krvi mladića, prenose Nezavisne novine.

On je odmah isključen iz saobraćaja i privremeno priveden jer je riječ o stranom državljaninu koji nema prijavljeno boravište u Njemačkoj.

Javni tužilac u Traunsteinu naložio je plaćanje sigurnosnog depozita. Pored toga, oduzeta je vozačka dozvola i zabranjena dalja vožnja. Nakon uplate depozita, vozač je pušten na slobodu.

Protiv njega će biti podnesena prijava zbog vožnje u alkoholisanom stanju i ugrožavanje bezbjednosti saobraćaja.

Nastavi čitati
Advertisement

Najčitanije