BiH
Kod nas i to može: Ratni zločinac otkupio kaznu zatvora, sada je slobodan
Lovrić je osuđen za zločine u logoru Vojno u Mostaru
Dražen Lovrić, pravosnažno osuđen na godinu dana zatvora zbog zločina protiv civilnog stanovništva počinjenog 1993. na području Mostara, zamijenio je zatvorsku kaznu novčanom u iznosu od 36.500 KM, potvrđeno je za Detektor iz Državnog suda.
Nakon što je Sud BiH potvrdio prvostepenu presudu kojom je Lovrić, nekadašnji pripadnik Hrvatskog vijeća obrane (HVO), osuđen na godinu dana zatvora, Sud je donio i rješenje kojim je zatvorska kazna zamijenjena novčanom.
Lovrić je osuđen što je u septembru 1993. učestvovao u nezakonitom hapšenju više civila iz mostarske Omladinske ulice koji su odvezeni i zatvoreni u logor “Vojno”.
S Lovrićem su osuđeni i nekadašnji pripadnici HVO-a Nedžad Tinjak, na 12 godina, i Jure Kordić, na tri godine zatvora, dok su Dario Sušac, Nuhan Šikalo, Dario Mihalj, Stanko Škobić, Tomislav Ančić i Slavko Golemac oslobođeni optužbe.
Tinjak je, kako se navodi u prvostepenoj presudi, proglašen krivim po više tačaka za učešće u nezakonitom hapšenju bošnjačkih civila u Mostaru 1993. godine, koji su odvedeni i zatvoreni u logor Vojno, kao i za nečovječno postupanje prema njima, te silovanje dvije žene.
Kordić je proglašen krivim po dvije tačke – za učešće u nezakonitom hapšenju i nečovječno postupanje u Vojnom, dok mu učešće u ubistvu nije dokazano.
Tinjak je oslobođen dijela optužbi, a Sušac, Šikalo, Mihalj, Škobić, Ančić i Golemac svih tačaka optužnice koje su se odnosile na protivpravno zatvaranje, mučenje, nečovječno postupanje i silovanje civila koji su bili zatočeni u nehumanim uslovima u logoru Vojno od 1993. do 1994. godine.
Suđenje u ovom predmetu počelo je u maju 2018. godine, a u međuvremenu su preminula dvojica optuženih – Nedžad Ćorić i Marinko Šunjić, piše BIRN.
BiH
Stevandić: Predsjednik Dodik u boljem stanju od predsjednika SAD, odlično obavlja funkciju
Predsjednik Srpske Milorad Dodik odlično obavlja svoju funkciju i puno boljem je fizičkom i mentalnom stanju od američkog predsjednika, rekao je predsjednik Narodne skupštine Srpske Nenad Stevandić.
– Mi mu redovno šaljemo zakone i on ih potpisuje – naveo je Stevandić u odgovoru poslaniku PDP-a Igoru Crnatku koji je na jučerašnjem zasjedanju NSRS upitao ko obavlja funkciju predsjednika Srpske “kada on nije tu”.
BiH
Vladina uredba obavijena tajnom: Ko može računati na dodatnih 400 KM na platu?
Očekujemo da se ispune obećanja, a to je da minimalna primanja radnika ne mogu biti niža od 1.200 KM i da to bude obaveza poslodavaca, kaže Kečo
Vlada Federacije BiH je na sjednici održanoj 11. decembra pripremila Uredbu o isplati pomoći usljed uvećanih troškova života, ali se još čeka da je zvanično obznani i detaljnije obrazloži kako bi bile otklonjene brojne nedoumice.
Smanjenje plate
Sadržaj ovog dokumenta, koji stupa na snagu 1. januara 2025, u međuvremenu je, ipak, procurio u javnost. Kako se precizira članom 2. Uredbe, pravo na isplatu pomoći imaju poslodavci koji redovno isplaćuju plaće i uplaćuju doprinose za zaposlene u skladu sa važećim propisima.
Zatim, poslodavci koji nemaju neizmirene obaveze po osnovu poreza i doprinosa, kao i izuzetno ukoliko su zaključili sporazum sa Poreznom upravom o odgodi ili plaćanju obaveza u ratama u skladu sa posebnim propisima koji ovo reguliraju. Iznosi pomoći definirani su na način da se 200 KM mjesečno isplati radnicima sa najnižim plaćama i 150 KM za ostale zaposlenike. Nadalje se navodi da poslodavci koji u januaru 2025. povećaju najnižu plaću za najmanje 15 posto imaju pravo na uvećanu pomoć koja iznosi 400 KM mjesečno po zaposleniku.
Nadalje se ističe da osnovna plaća zaposlenika ne smije biti umanjena radi primjene Uredbe, a ukupna primanja radnika, uključujući platu, naknade i pomoć moraju iznositi najmanje 1.200 KM, s tim da poslodavci plaćaju poreze samo na minimalnu platu.
Povlačenje dopuna Zakona o porezu na dohodak, uz obrazloženje da je donesena Uredba, izazvalo je ogorčenje federalnih poslanika iz opozicije, kao i činjenica da je Uredba dospjela u medije, ali ne i do parlamentaraca, time što je označena kao povjerljiv dokument. Sve skupa, kako kažu, stvara konfuziju kod svih onih koji planiraju budžete, ali i kalkulacije u privatnom sektoru.
Niko još ne zna da li je Uredba donesena, napisana, odnosno da li uopće postoji. Kada govorimo o neformalnom sadržaju Uredbe, postavlja se pitanje da li je ovo pravo ili obaveza, a ogromna je razlika između prava i obaveze. Negdje se spominje pravo, a onda se spominje obaveza. No, ono što je sigurno jeste da je fiksacija na primanjima, što znači da će onim radnicima, koji imaju minimalne plate, a što je jedino izvjesno, plata biti oko 700 KM. Sve ostalo je maglovito i nejasno i pitanje je šta je sa onim kompanijama koje imaju gubitke, dugove, probleme sa poslovanjem… Oni se tamo navode kao neka izuzeća. Sve u svemu, to može značiti da će se ovaj obavezni aspekt odnositi na mali broj radnika i onda ta obaveznost targetira primanja, a ne platu. Neki radnici očekuju da će im se plate povećati za 200 KM, ali Uredba targetira primanja, što uključuje i topli obrok, naknadu za prevoz i slično, rekao je za naš list Admir Čavalić, šef Kluba poslanika SBiH u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH.
Šef stručne službe Saveza samostalnih sindikata (SSS) BiH Adis Kečo kaže za Oslobođenje da je Vlada FBiH 11. decembra donijela Uredbu, te da se čeka da je Vlada obznani i obrazloži.
– Savez samostalnih sindikata BiH je u stalnim konsultacijama sa predstavnicima Vlade, a radi buduće primjene Uredbe. Ono što nas u konkretnom slučaju zanima jeste da se ispune obećanja koja su najavljena, a to je da minimalna primanja radnika ne mogu biti niža od 1.200 KM i da to bude obaveza poslodavaca, a ne dobra volja kao što je bilo do sada u uredbama koje su u ovoj godini donesene u dva navrata, naglasio je Kečo.
Ističe da u SSS-u i dalje smatraju da je zakon o minimalnoj plati na kojem se insistira duže vrijeme jedino logično rješenje i da alternative tom zakonu nema.
– Sve dosadašnje radnje su to pokazale. Ispostavilo se da je zakon o minimalnoj plati nužno donijeti. Uredba o kojoj govorimo je alternativno rješenje. Uz zakon o minimalnoj plati potrebno je donijeti druga dva zakona – o doprinosima i o porezu na dohodak, a u posljednje vrijeme se pojavila potreba za donošenjem zakona o online fiskalizaciji. Ponavljam, mi ćemo podržati predmetnu uredbu ukoliko u tom segmentu u njoj bude značilo da minimalna primanja radnika i radnica u FBiH ne mogu biti ispod 1.200 KM i ukoliko to bude obaveza, a ne volja poslodavca. Predmetna uredba će najviše biti usmjerena na radnike sa najnižim primanjima, a mi znamo koji su to radnici. To su pretežno radnici iz realnog sektora i u dosadašnjim razgovorima sa predstavnicima izvršne i zakonodavne vlasti, uvijek se stavlja fokus na radnike u realnom sektoru, koji imaju primanja ispod 1.000 KM. Očekujemo da Uredba bude targetirana upravo na tu kategoriju radnika koji imaju primanja ispod 1.000 KM, rekao je Kečo.
Na kraju dodaje kako je na Vladi da pojasni kako će sve to u konačnici izgledati, da to treba uraditi čim prije da bi se mogle dalje kreirati projekcije od poslodavaca i drugih aktera kojih se tiče Uredba. Edin Jabandžić, izvršni direktor tešanjske kompanije Madi, ne krije razočarenje, jer se osam ili devet godina čeka na reformske zakone.
Loša opcija
– Sve to nama otežava situaciju u borbi za očuvanje radnih mjesta u Federaciji. Zato smatramo da je sve izuzev zakona nešto što ne daje adekvatno rješenje. Da li smo u pravu ili ne, najbolje će se pokazati kada Vlada objavi javno koliko je ko dao radniku pomoći u 2024. godini. Nažalost, za nas je ovo vraćanje u prostor od kojeg želimo da pobjegnemo i davanje mogućnosti da se izlazi iz zone zakonskih okvira. To je nešto što ne smatramo da je dobra opcija. U konačnici, može se pomoći radnicima ako to bude iskren odnos poslodavaca prema radnicima. Ponavljam, jedino pravo rješenje je donošenje zakona na koji čekamo devet godina i tu mislim na set fiskalnih zakona, kao što je predviđeno u programu reformi. Apsolutno se slažem da ova uredba može izazvati niz nejasnoća, rekao je Jabandžić za Oslobođenje.
BiH
Skandalozna Zovko: “A to se događa u BiH s kršćanima, a kamoli u Siriji. Zato ne budimo naivni!”
Na plenarnoj sjednici Evropskog parlamenta koja se održava u Strazburu zastupnici su raspravljali o stanju u Siriji nakon svrgavanja sirijskog režima.
U raspravi je učešće uzeo i zastupnik iz Hrvatske Tomislav Sokol. Govoreći na plenarnoj sjednici, Sokol je istaknuo da se EU treba što aktivnije uključiti u sirijsku krizu te je rekao kako je u Siriji sada ostalo nešto manje od 300.000 kršćana, za razliku od prijeratnog perioda kada je na tom području bilo njih milion i po.
Sokol je istaknuo da treba osigurati što brži povratak sirijskih izbjeglica koje su trenutno u Evropi ako se pokaže da se nova sirijska vlada želi ponašati normalno i civilizirano.
“Sirijski režim urušio se brže nego što je bilo ko očekivao. Međutim, sama činjenica da se netko borio protiv Assada ne znači da je taj neko demokrat, uključiv i zaštitnik ljudskih prava. Najjača grupa koja je preuzela vlast u Damasku je HTS (Hayat Tahrir al-Sham op. a.), koju se prije svega može opisati kao ekstremnu i islamističku, a predvodi je čovjek koji je zbog terorizma pet godina proveo u zatvoru. Ako tome dodamo činjenicu da je, od milion i po prijeratnih kršćana, u Siriji danas ostalo njih manje od 300.000 i da su progonima bili izvrgnuti upravo od strane islamističkih pobunjeničkih grupacija, jasno je da nije vrijeme za euforiju”, rekao je Sokol.
Govorio je i o povratku sirijskih izbjeglica.
“EU se treba što aktivnije uključiti u sirijsku krizu i iskoristiti sve metode pritiska na novu vlast i njene zaštitnike u Ankari da se zaštite životi i prava kršćana, kao i svih drugih manjina u Siriji. Naravno, ukoliko nova vlada na djelima pokaže da se želi ponašati normalno i civilizirano, treba se osigurati što brži povratak sirijskih izbjeglica koje su trenutno u Evropi, kako bi mogli ponovno izgraditi svoju zemlju”, kazao je Sokol.
Nakon Sokola, za govornicu je stala zastupnica HDZ-a Željana Zovko. I potvrdila zašto je mnogi smatraju radikalnim velikohrvatskim islamofobom.
Zovko je povukla nevjerovatnu paralelu položaja sirijskih kršćana sa kršćanima u BiH nakon dolaska Osmanlija prije više od 500 godina.
“Unatoč radosti koja se može izraziti u slavlju rušenja barbarskog i okrutnog režima, trenutna situacija u Sriji ne daje nam razloga za veselje. Doista, trebali bismo se suzdržati od davanja prednosti sumnjama pojedincima koji su srušili Assadov režim. Mnogi od njih su ratni zločinci i predstavljaju veliku prijetnju manjinama, posebno kršćanima, Druzima i Jezidima. Ne smije biti izbjeljivanja i ne smije se naglo mijenjati stav samo zato što je Assadov režim pao. Radikalizam se neće riješiti radikalzimom. Trenutna obećanja koje su pobunjenici dali prema manjini neće se dugo održati.
Sastanak novog ministra za vjerska pitanja u Siriji s kršćanskim vođama kako bi im bećali zaštitu ne bi trebao odvratiti našu pozornost. Prije mnogo godina u Bosnu su došli Osmanlije i dali im istu dozvolu. A onda su u međuvremenu palili crkve, protjerivali ljude. A to se događa u Bosni i Hercegovini s kršćanima, a kamoli u Siriji. Zato ne budimo naivni”, kazala je Zovko.
Zalim je pozvala da se imenuje “neko ko će djelovati u Službi za vanjsko djelovanje i u Komisiji, ko će biti punopravni, povjerenik ili predstavnik koji će ići i štititi kršćanske manjine gdje god žive, a ne imati samo neku simboličnu ulogu u Službi za vanjsko djelovanje”.
“Moramo se pobrinuti za vjerske manjine ili ne možemo biti u potpunosti odgovorni za ono što se događa na Bliskom istoku”, zaključila je Zovko.
BiH
Vulić bijesna: ‘Prestanite uzimati ime Milorada Dodika u usta, niste toga dostojni’
Ona se tokom izlaganja najviše osvrnula na riječi uvodničara Mladena Bosića.
“Zgrada Uprave za indirektno oporezivanje u Sarajevu je kao Pentagon, dok su prostorije u Banjoj Luci pune štakora i zmija. Jasno je kakav je to prostor ako je tu za gmizavce prirodno stanište. Bosić bi da zgrada Uprave za indirektno oporezivanje pređe u Sarajevo. Kakav komentar dati kad imate Srbina koji se protivi tome da se zgrada Uprave za indirektno oporezivanje napravi u Banjoj Luci? Ne postoji javna nabavka koja može proći tajno. Priča o kumovskim vezama je populistička. Poslanici su glasali za budžet koji uključuje kupovinu ove zgrade, a onda uvrštavaju deklaracije – šta drugo nego populizam? Ne spominjite ime Milorada Dodika samo kako biste bili u medijima. Mnogi od njih danas trebaju stajati mirno kad govore o Miloradu Dodiku, a posebno Mladen Bosić”, kazala je.
Potom je “opomenula” stranke Trojke jer su njihovi zastupnici glasali da tačka bude uvrštena na dnevni red.
“U ovom domu opozicija su samo SNSD i HDZ, svi ostali su vlast, barem to tako djeluje na osnovu određenih glasanja. Dugogodišnje partnerstvo SNSD-a i HDZ-a leži na temelju sjajnih lidera i da smo uvijek dostojni našim dogovorima. Krajnje je licemjerno ovako se ponašati – malo smo vlast malo opozicija. A, kad treba neke odluke donositi onda je argument ‘mi smo jedna ekipa’. Pa ne možemo malo biti ekipa, malo ne biti”, kazala je.
Upozorila je Bosića da “se skine s vrata onome kome nije do malog prsta” misleći na Dodika.
“Prestanite uzimati ime Milorada Dodika u usta. Niste toga dostojni. Sram i stid da vas bude”, kazala je.
Bosić joj je odmah odgovorio.
“Od gospođice Vulić sam očekivao ovo, ali od vas predsjedavajući nisam da je nećete prekinuti. Očekivao sam lični napad, 100 miliona KM je ogromna cifra. Šta reći o ovoj diskusiji? Gospođica ne zna osnovnu postavku. Banja Luka je sjedište Uprave za indirektno oporezivanje. Konstrukcija da se ja bavim da ona pređe u Sarajevo su imbecilne. Ja ni jedan argument od strane SNSD-a nisam čuo osim ove pljuvačke diskusije”, kazao je.
Vulić je odgovorio i Nenad Grković iz liste Za pravdu i red.
“Najbolje smo saradnju SNSD-a i HDZ-a vidjeli u Derventi, zna ona o čemu pričam. Što se tiče korupcije, i djeca u vrtiću znaju ko je Milorad Dodik. Sjetimo se samo onih riječi ‘gdje si lopove'”, kazao je.
BiH
Isak: Najveća šteta za BiH bi bila da mene uhapse, da se kakav sukob desi, ovi bi političari potpisali kapitulaciju
BiH
Konaković: Veliki korak prema EU, dogovor čelnika u Banjoj Luci i Mostaru ispoštovan na Vijeću ministara
Danas je na sjednici Vijeća ministara učinjen još jedan veliki korak prema Evropskoj uniji, reakcija je ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedina Konakovića činjenicu da je Vijeće ministara BiH upravo usvojilo dva ključna zakona na putu evropskih integracija.
To su Zakon o graničnoj kontroli i Zakon o zaštiti ličnih podataka.
“Usvojen je Nacrt zakona o graničnoj kontroli i Nacrt zakona o zaštiti osobnih podataka.
Dva zakona važna za definiranje pregovaračkog okvira i početak pregovora s EU.
Zakoni su dogovoreni na posljednjim sastancima čelnika u Banjoj Luci i Mostaru, a danas je ispoštovan dogovor na Vijeću ministara.
Puno je lakše biti populist, lakše je svađati se svaki dan, ali to građanima Bosne i Hercegovine ništa ne donosi.
Teže je razgovarati i dogovarati se, ali nikad lakše nismo birali. Za našu zemlju i njen narod”, poručio je Konaković.
-
Svijet / Zanimljivostiprije 7 dana
Otkriveno zašto kraljica Elizabeta nije posjetila Izrael: Vjerovala da je svaki Izraelac ‘terorist ili sin teroriste’
-
Cazinprije 7 dana
Svečano otvorenje potpuno novog SM Bingo u Ćoralićima 13. decembra
-
Smrtovniceprije 5 dana
Na ahiret preselila Avdić (rođ. Kadić) Meleća
-
Smrtovniceprije 7 dana
Na ahiret preselila Osmanović (rođ. Rekanović) Sadika
-
Cazinprije 2 dana
Tuga u Cazinu, iznanada preminuo Anel Lojić
-
Smrtovniceprije 7 dana
Na ahiret preselio Midžić (Osman) Enes