Izborni zakon BiH, odnosno njegove tehničke izmjene, ponovo su top politička tema u BiH, posebno sad kad su vladajuće stranke u cajtnotu zbog ultimatuma visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta.

Upravo je to bila jedna od današnjih tema lidera stranaka Trojke koji su se sastali u Konjicu kako bi razgovarali i radu vlasti, ali i o izmjenama Izbornog zakona BiH.

Izjave lidera nakon sastanka nisu bile optimistične u smislu da se može očekivati neki zaokret SNSD-a i HDZ-a, pa da njihovi delegati podrže u Domu naroda BiH ono što nisu podržali u Predstavničkom domu Parlamenta BiH.

Do kraja sedmice sastanak s Čovićem i Dodikom

Lider NiP-a Elmedin Konaković za Raport otvoreno govori o ovoj temi ističući da su upravo HDZ i SNSD gotovo za Schmidtove nakane da nametne odluke kojima se toliko protive upravo šefovi ove dvije stranke – Dragan Čović i Milorad Dodik.

Schmidt je najavio da će se lideri vladajuće petorke sastati do kraja sedmice, a Konaković ističe kako još nije precizirano ni vrijeme ni mjesto.

“Ali ćemo se do kraja sedmice sigurno naći. Još nemamo konkretnih informacije kada i gdje. Nismo preoptimistični, ova priča je kompleksna. Nama se čini da je logično da ljudi shvate da će se te tehničke izmjene desiti, bar kako vidim raspoloženje Schmidta, pa bi normalnije bilo da mi sami donesemo neke izmjene i dopune ovog zakona i da pošaljemo poruku da koalicija nije protiv fer izbora”, naveo je Konaković.

Ali, HDZ-ovim i SNSD-ovim odbijanjem samo se pojačava vjerovatnoća da će na kraju morati djelovati Schmidt.

“Pa oni su razlog Schmidtovog nametanja. I očekujemo da to shvate, da njihovo odbijanje tjera Schmidta da se desi nametanje. Ne bi bilo prvi put da se u finišu dogovorimo da neke stvari prođu”, rekao je Schmidt.

A, pitanje je šta je uopće sporno u tehničkim izmjenama pa su protiv ove dvije stranke. Osim onoga što Dodik spominje u kontekstu bjelosvjetske zavjere – biometrijski podaci u izbornom procesu.

“Pa ima nekih stvari kojima mi nismo zadovoljni. Nama je najvažnije da se uredi pitanje izbora članova biračkih odobra. To je mašinerija koja je pokrala sve izbore. Pa sjetite se nekih ranijih izbora u kojima, pratili smo SDA koja nas je krala, u jednoj noći je promijenjeno 5.000 članova biračkih odbora i stavljani su stranački ljudi. Pred izbore. Pogledajte izbore u Živinicama, idite na svako biračko mjesto i vidite koliko pojedinaca ima 100 posto od glasova svoje stranke. Onda uporedite ko su članovi biračkih odbora i vidjet ćete koji je to sistem koji krade. To je ključno pitanje. A ovo, je li otisak prsta je li prepoznavanje lica, o tome možemo pričati. Ali ključne stvari možemo riješiti”, naveo je Konaković.

Na prošlom sastanku s Draganom Čovićem bilo je govora o novom prijedlogu HDZ-a o kojem se u javnosti ne zna skoro ništa. Osim da je bio ‘konkretan’. Konaković kaže da on jeste drugačiji i da ja fokusiran na izbor člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda.

“Ja sam jedna od onih koji govore da to treba uraditi. To su prije mene govorili i Bakri Izetbegović i reis Kavazović i Fahrudin Radonačić, i prije nas Haris Silajdžić koji je Komšiću rekao da će Hrvatima ogaditi BiH. To je problem na koji ne gledamo isto. Ali, ne možemo pristati samo na rješavanje tog pitanja, za nas je imperativno pitanje presuda međunarodnih sudova i ukidanje najveće diskriminacije da se Bošnjaci i Hrvati u RS i Srbi u FBiH i Ostali ne mogu nikako kandidirati. Žao mi je propalih pregovora u Neumu i kampanje koju su od toga napravili SDA i DF na štetu države. Sva su ta rješenja bila bolja. Taj novi HDZ-ov prijedlog tretira samo izbor člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda. Mi smo ga pregledali, pravnici ga analiziraju, ali se on može rješavati samo u paketu cijele priče u kojoj se mijenja Ustav i otklanjaju diskriminacije”, istakao je lider NiP-a.

Konaković se osvrnuo i na zanimljivi izjavu bivšeg gradonačelnika Mostara Safeta Oručevića koji je kazao da bi trebalo riješiti hrvatsko pitanje pa u Zagrebu tražiti saveznika za obračun s Dodikom.

“To je jasno poruka koju je demonstrirala bošnjačka stranka od Vašingtonskog sporazuma sa Alijom Izetbegovićem na čelu. Ja nisam pristalica da idemo 2 na 1, kao što je činjenica da su HDZ i SNSD potpuno približili stavove, da je to prouzrokovano i možda odlukama bošnjačke strane. Ja sam za da se prvo zbog FBiH i Vlade FBiH te tenzije smiriju. Ali ne samo to pitanje. Sa HDZ-om se razgovara i bili su spremni da se pregovara na ukidanju etničkog prefiksa.

Dakle, Vašingtonski sporazum jeste primjer toga i nastojanja da Sarajevo i Zagreb imaju dobre odnose. To sam govorio i u Zagrebu i intervjuu za Nacional, očekuje se da hrvatska vlast ne veliča ratne zločince, kao što je bila izjava Darija Kordića. S druge strane, očigledno je da je Hrvatska jedan od najvećih zagovarača našeg evropskog puta. Ulažu napore. Grlić Radman istinski radi na tome, zajedno sa nekim kolegama, da nam se otvore evropska vrata. I kada nema puno tenzija na toj relaciji da i političari iz RS shvate da je teže stimulirati neke svađe. Zato mislim da trebamo napraviti da bude 3:0 za građane BiH”, kaže Konaković.

Dodik je pogrešno skrenuo

U cijeloj priči o Izbornom zakonu postoji problem. Milorad Dodik najavio je svoj, entitetski izborni zakon ukoliko Schmidt bilo šta nametne. Kako onda izaći na kraj s tim?

“On time zapravo može nanijeti najviše štete sebi i članovima SNSD-a tako što će se isključiti iz sistema. Taj paralelizam bi naštetio više njima nego BiH. Taj bi zakon odmah bio stavljen van snage, da li Ustavnim sudom ili odlukom Schmidta. I o tome treba da govori opozicija u RS, oni trebaju reći da li to njima odgovara jer je to jednopartijska priča. Dodik zna da mu se to ne isplati. Umjesto da se dogovaramo, on je izabrao put koji ga je doveo do sudskog procesa i izolacije. Od silnih sankcija do povlačenja novca, poslate su mu poruke da se to igranje s vatrom ne isplati”, rekao je Konaković.

A otvara li to mogućnost da se pojave dvije vlade u RS ili dva saziva NSRS, ukoliko opozicija izađe na izbore koje raspiše CIK, a SNSD na svoje fiktivne izbore?

“Sve je to moguće. Ali legalan je samo onaj koji je izabran pod okriljem CIK-a. Vi znate šta ja mislim o CIK-u, to je katastrofalna organizacija koju treba mijenjati što prije u skladu sa zakonom. I treba nam hitno i novi zakon koji ovo regulira jer je ovo tijelo koje nije reagiralo na naše dokaze o krađi izbora. To je onda CIK koji je izabran u skladu s propisima i koji će određivati pravila igre. Dodikova priča ga tjera u rupu i on već ne vidi nebo koliko se zakopao. Ako je on sam izabrao tu rupu, onda ima problem”, rekao je Konaković.

Na kraju se osvrnuo i na svoje objave na X-u protiv DF-a koje su očito bile ponukane izjavom federalnog zastupnika Mahira Mešalića (DF) na Raportu.

Impresivna je uskladjenost SNSD-a i DF-a po pitanju Ustavnog suda BiH i nastojanja da se zaustavi popunjavanje Ustavnog suda iz oba entiteta te da se potpuno blokira rad ove institucije. DF to radi zaista sa puno strasti. Priča o Vukoji zove se šuplja.

— Elmedin Dino Konaković (@DinoKonakovic) January 17, 2024

“Izjave tih parlamentaraca koji su se obrušili na Trojku, govoreći kako smo servilini prema HDZ-u dok je istovremeno činjenica da blokiraju izbor sudije Ustavnog suda. Govorili su nam da biramo Vukoju da bi pala apelacija Komšića. Ona je pala i bez Vukoje i protiv nje su glasale sudije koje se dovode u vezu sa SDA. Dakle, niz laži vezanih za Vukoju i pritisaka i neadekvatan odgovor naših parlamentaraca bio je razlog da otvorimo tu temu na pravi način. To što radi DF, izgleda, začudio bih se, ali nije nemoguće, da sjede sa SNSD-om i potrbuše se i smišljaju kako da Ustavni sud BiH oslabe. Primjedbe na račun Hrvata u Ustavnom sudu BiH, pogledajte samo izjave ove žene iz Ustavnog suda. Njen stav o državnoj imovini ili danu RS, to su pravno utemeljene i probosanske izjave. Nisam pomenuo Željka Komšića, koji mi odgovara lažima konotirajući mi izjavu Sabine Silajdžić koja od marta 2021. godine nije članica NiP-a. Ako nije bio u kafani, ne znam kako ta njegova glava to može vezati i pokušati meni staviti u usta njene riječi da sam izjednačio 9. januar i 1. mart. To je laž Željka Komšića”, zaključio je Konaković u razgovoru za Raport.