Connect with us

USK

Korupcija miriše na janjetinu: Krajiški policajac Elvedin od kamiondžija uzimao mito, nadređeni ga štitili (FOTO)

Published

on

Policajac Elvedin Džigum iz Bosanskog Petrovca je godinama uzimao novac od vozača kamiona kako bi im opraštao saobraćajne prekršaje. Policijski komesar i komandiri su to znali, ali umjesto da ga kazne, oni su ga štitili

Kamiondžije koji prevoze trupce po šumskim putevima Bosanskog Petrovca, gradića na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine (BiH), voze rizikujući visoke kazne. Njihovi kamioni su često neispravni i pretovareni, a to dobro zna i policajac Elvedin Džigum. Ali umjesto da ih je kažnjavao, on je od vozača uzimao mito i opraštao im prekršaje.

Piše: Centar za istraživačko novinarstvo (CIN)

„Kraj njega nisi mogo proći ujutru. Znali smo dosta puta i sami stati jer ako prođeš kamionom, on sjedne u auto i ide za tobom pa te zaustavi nasred puta“, prisjeća se Stefan Matijaš, vozač prijedorske firme „VB Progres“. Zato su vozači počeli podmićivati policajca.

Advertisement

U aprilu 2022. godine Kantonalno tužilaštvo Unsko-sanskog kantona (USK) je optužilo Džiguma da je tokom 2021. uzimao mito. Prema optužnici, prikrivali su ga i štitili kolega Slavko Šobot i bivši komandiri policijskih stanica (PS) Bosanski Petrovac i Bihać Nermin Mahmutspahić i Šemsudin Dedić.

Međutim, novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) otkrivaju da ovaj policajac nije uzimao novac samo od vozača. Najmanje šest vlasnika drvoprevozničkih firmi kažu da su mu godinama davali novac, dovozili mu pelet i drva te plaćali ručak i pored kontrole na cesti. Džigum je zauzvrat puštao njihove vozače te im umanjivao ili brisao kazne. Vlasnici svjedoče i da je tražio na stotine maraka za šefove MUP-a.

„Imamo neku feštu, de pitaj gazdu bi l’ učestvovao za janje“, prisjetio se vlasnik „VB Progresa“ Vjekoslav Bašić kako mu je vozač prenio Džigumove riječi nakon susreta na cesti.

Prevoznici su 2019. prijavili policijsko reketiranje Muji Koričiću, tadašnjem komesaru MUP-a USK, ali on na to nije reagovao. Iako se u policijskim redovima o navodima o reketiranju i ranije čulo, Džigum je nagrađivan za naročite uspjehe u radu. Istraga protiv službenika MUP-a je pokrenuta nakon što ih je razotkrila kolegica Milica Latinović.
Prema podacima iz istrage, Koričić je preko Džiguma utjecao na brisanje i smanjivanje saobraćajnih prekršaja prijatelju, vlasniku drvoprevozničke firme. Ipak, optužnica je zaobišla komesara, ali je kasnije označen kao saučesnik.

Advertisement

Bivši komesar Mujo Koričić je 2019. godine uručio Elvedinu Džigumu ručni sat s posvetom za „naročito zalaganje i postignute uspjehe u izvršavanju radnih zadataka“ (Foto: Općina Bosanski Petrovac)

Koričić kaže da nije znao za Džigumove nezakonite radnje, a Džigum tvrdi da ni od koga nije uzeo novac.

PREKO VOZAČA DO VLASNIKA

Policajac PS Bosanski Petrovac Elvedin Džigum je dolazio na posao već oko pet ujutro, sat prije početka smjene. „Ja da zakasnim na posao, pa to se nije moglo desit nikad”, kazao je novinarima CIN-a. Kada bi bio raspoređen na popodnevni rad, komesar Koričić ili bihaćki komandir Dedić intervenisali bi kod kolege Mahmutspahića da ga vrati u prvu smjenu, utvrđeno je tokom istrage.

Džigumovi uranci kriju priču koja je zainteresovala Kantonalno tužilaštvo USK. On bi rano ujutro na magistralnom putu u mjestu Bravsko čekao šticare, kamione koji su izvlačili drva iz šume, i pisao im kazne zbog pretovarenosti ili neispravnosti.

Vozač Matijaš kaže da je za Džiguma čuo od kolega i prije nego je njegova firma počela voziti drva kroz Bosanski Petrovac. Bio je na glasu kao policajac koji će oprostiti kaznu u zamjenu za novac.
Kada ga je prvi put zaustavio, Matijaš je prihvatio kaznu i nije mu dao mito.

Advertisement

“Onda je on nas počeo zatezati: te vanredni tehnički, te ovo, te ono. Mi da odemo na vanredni tehnički sa dva kamiona, izgubimo čitav dan. Samo nas zadržava. I onda smo njemu stavljali po 10-20 maraka u saobraćajnu”

Tužilaštvo USK je optužilo policajce Džiguma i Šobota te komandire Mahmutspahića i Dedića za zloupotrebu položaja ili ovlaštenja kojim su pribavljali korist drvoprevoznicima. Šobot je u službenu bazu unosio kazne koje je Džigum umanjivao, a Mahmutspahić i Dedić su naređivali da se prekršaji ne procesuiraju ili zapisnici o prekršaju unište.
Džigum se tereti da je od aprila do juna 2021. godine 70 puta uzeo mito od vozača iz najmanje 17 firmi. Sa onima koji su davali više održavao je dobre veze pa bi im javljao kada je patrola na cesti, a onda naknadno tu uslugu naplaćivao.

Prema optužnici, najviše novca je uzeo od vozača firme „Medeks-Prom“ iz Šipova. Vlasnik Vladimir Medić je znao da njegovi vozači daju mito i da time krše zakon, ali smatra da je jedino tako mogao zaštiti poslovanje svoje firme. Vremenom su Džigumovi apetiti rasli pa je preko vozača od vlasnika firmi tražio veće iznose.

„On je kasnije tražio od mene da tražim od svog gazde da pošalje para da učestvuje kao u nekoj, šta ja znam, fešti. Pravi feštu neku za policiju – za kolege i da pošalje nešto za jagnje ili za piće. Tražio je od još jednog tu iz Prijedora pa sam ja nosio”, kaže vozač Matijaš.

Advertisement

Vlasnik „VB Progresa“ Bašić je ovo potvrdio – po vozaču je poslao 150 KM od sebe i 150 KM od Zorana Zeca iz prijedorskog „Drvo Export-Importa“, koji je kasnije dao još 300-400 KM za obojicu.

„On je mene zvao usput, tako da prolazi kroz Prijedor pa da bi trebalo za jagnje – da ima neke svoje komandire, šefove, pa kao treba za jagnje”, ispričao je Zec. Nakon toga je Džigum bio blaži prema njihovim vozačima i “barem ih nije maltretirao” kada bi ih zaustavio.

Propisi dozvoljavaju prevoz kamiona natovarenih dopola, ali se to drvoprevoznicima ne isplati pa pristaju dati mito kako ih patrole ne bi poslale na vaganje, a posao isplatio. Kantonalni tužilac Adnan Tulić kaže da je Džigum najčešće opraštao prekršaje za kamione pretovarene skupocjenim hrastom.

Drvoprevoznik iz Ribnika Boro Savanović priča kako je ostao zatečen prilikom prvog susreta s Džigumom.

Advertisement

„Ja jesam pitao da li može proći bez vage. On kaže kao eto može, ali moraš dati nešto da ponesem ovim svojima. Ja sam imao u džepu 120 maraka”.

Savanović kaže da je policajac uzeo novac ali ga je ipak vratio na vagu i napisao kaznu veću od 1.500 KM zbog prekomjernog tereta.

Istraga pokazuje da je Džigum gotovo svakodnevno podsjećao drvoprevoznike da su mu dužni dati 10-20 KM, poslati novac za janje ili platiti doručak.

Vlasnik firme, koji je htio ostati anoniman, ispričao je da je Džigumu plaćao obroke u gradskoj piceriji „Ado“. Novinari su na njegov prijedlog od konobara zatražili sve neplaćene račune, pa im je predočen dug od 40 KM za četiri kilograma bureka koje je Džigum pisao na vlasnika firme.

Advertisement

„Kad sam god radila s njim, ništa mi nije dao da platim. Sve je bilo plaćeno”, rekla je policajka Latinović koja je sa Džigumom u smjeni radila od 2018. godine.

Policajka Milica Latinović je odigrala ključnu ulogu u istrazi Tužilaštva USK i SIPA-e (Foto: CIN)

Priča o „janjetu za šefove u Bihaću“ dobro je poznata među vlasnicima firmi koji su pristajali davati reket kako bi slobodnije vozili pretovareni i time ostvarili veću zaradu. Za njih je to bila bolja opcija od plaćanja kazni koje dosežu i do nekoliko hiljada maraka.

„99 posto kamiona u BiH koji se kreću cestom su u nekom od prekršaja. Znači, 99 posto kamiona je kod nas u BiH neispravno. Moji su neispravni i svaki dan voze preko čitave Bosne i RS-a i ja sad trebam reći nešto da država ili zakon ili ovo nije uredu”, kaže drvoprevoznik Samir Majser kojem je Džigum izbrisao prekršaj.

Advertisement

Međutim, bilo je i onih koji su izbjegavali vožnju kroz Bosanski Petrovac. Predsjednik Udruženja prevoznika Republike Srpske (RS) Nikola Grbić kaže da su mnogi prevoznici odustajali jer „nisu mogli nadavati koliko se uzimalo”.

Džigum je koristio svaku priliku za iznuđivanje novca. Jedna mu se ukazala i u martu 2021. godine kada su se drvoprevoznici okupili na benzinskoj pumpi u Petrovcu nakon sahrane jednog kolege. Među njima je bio i Mirko Glavić, vlasnik firme “Drvorez” iz Ljubačeva koji je Džigumu dao 150 KM.

„On je došao, bio u policijskoj patroli i mi bili na pumpi. Vidi gazde, džipove. Nije to bilo ajde vamo nešto zataškaj da niko ne vidi. Svi su davali. Znači, deset ljudi dalo. Oni su skupljali za neku feštu. Ja ne znam ni kakva je fešta bila“, ispričao je Glavić.

Novinari CIN-a su razgovarali s desetinama vlasnika firmi drvne industrije, ali su pojedini odbijali pričati o odnosima s Džigumom u strahu od odmazde. On poriče uzimanje reketa i mita.

Advertisement

ZAŠTITA POLICAJCA I PRIVATNIKA

Mujo Koričić je 2014. postao komesar, zamijenivši Ramu Brkića koji je bio osuđen zbog zloupotrebe položaja i proizvodnje i trgovine drogom, a krajem oktobra 2022. je penzionisan. Istraga je otkrila da je preko Džiguma utjecao na brisanje i smanjivanje prekršaja drvoprevoznicima. Ipak, iako mu je Općinski sud u Bihaću kao saučesniku zabranio da se sastaje sa Džigumom jer bi mogao utjecati na svjedoke, Koričić nije optužen, a tužilac Tulić nije želio obrazložiti zašto to nije učinjeno iako su prikupljeni dokazi o saučesništvu.

Koričić je tražio od Suda da ispravi „očiglednu grešku” u kojoj je označen kao saučesnik, a novinarima CIN-a je tvrdio da je sutkinja Nisveta Gluhalić njegovom advokatu obećala da će to i učiniti. Međutim, Sud je njegovu žalbu odbio, a sutkinja Gluhalić kaže da u potpunosti stoji iza takve odluke.

Uoči odlaska u penziju Koričić je nevoljno govorio o ovoj temi, izbjegavajući odgovore: „Evo, nek dokažu. (…) Trebao je neko mene lišiti slobode. (…) Ja ću zatražiti tužbom naknadu štete jer je meni nanesena ovdje šteta, narušen i ugled i sve ostalo.”

On kaže da ne isključuje mogućnost da je Džigum koristio njihovo prijateljstvo: „Ja sam normalan čovjek koji sjedi na poziciji koja je najodgovornija. Ne možete sad ostati ravnodušni kad čujete priču da neko možda zloupotrebljava i vaše povjerenje”, objasnio je, dodajući da ranije nije znao za nezakonite radnje u ovoj policijskoj stanici i da je Džigum po rezultatima rada najbolji policijski službenik. Prijateljstvo s njim je, kaže, njegova privatnost.

Advertisement

„Ja ako sam prijatelj s Džigumom, sjede porodice i tako dalje, šta ja imam pričati o poslu?”

Mujo Koričić je funkciju policijskog komesara u MUP-u USK obavljao od 2014. godine. Penzionisan je u 2022. godini (Foto: CIN)

I Džigum kaže da je „dobar“ sa komesarom. Potresen, ali voljan ispričati svoju priču, on je u višesatnom razgovoru izbjegavao pitanja o reketiranju drvoprevoznika.

„Nisam ja novac uzimao”, kratko je rekao i nastavio pričati o nagradama i priznanjima tokom 30 godina rada u službi.

Advertisement

Međutim, podaci iz istrage pokazuju da je Koričić preko komandira Mahmutspahića i Dedića te policajca Džiguma utjecao na smanjivanje ili brisanje prekršaja za dugogodišnjeg prijatelja Kerima Silnovića čija firma “Asiks” godišnje otkupljuje 20.000 kubika drveta iz državnih šuma na području Bosanskog Petrovca – najviše u ovom kraju.

„Kerim Silnović je kao polarni medvjed zaštićen od strane vrha MUP-a USK. Ima veliki broj teretnih motornih vozila koja niko ne kontroliše ni od strane inspekcije ni policije jer zna se – patrola koja zaustavi Kerima Silnovića ili bude raspoređena na pozornu, ili u stanicu, ili dobija rješenje za Bihać”, pojasnila je Latinović koja je svjedočila takvim situacijama.

Silnović je 2021. svjedočio u predmetu „Unsko-sanske šume” protiv bivšeg direktora ovog preduzeća Đevada Muslimovića. Na sudu je rekao da mu je davao desetine hiljada maraka za dodatnu količinu drvne mase, ali za davanje mita nikad nije odgovarao.

Još tokom te istrage 2016. godine sumnjalo se da je Džigum uzimao novac od vozača, ali nije bilo dovoljno svjedoka i dokaza za pokretanje istrage.

Advertisement

„Nama su tada određeni privatnici koji prevoze drvne sortimente govorili da imaju velikih problema sa Džigumom. Dakle, bilo je reketiranje u pitanju”, prisjeća se bivši policijski službenik MUP-a Mirhad Abdijanović koji je radio na ovoj istrazi.

Policajac Šobot, koji je optužen sa Džigumom, novinarima je potvrdio da je njegov kolega najviše prekršaja umanjivao Silnoviću i njegovoj firmi, ali da mu se niko nije smio suprotstaviti jer je prijetio komesarom. Šobot kaže da od „Džige nikada ni dinara nije dobio”, ali da je svjesno u sistem unosio njegove prepravljene prekršajne naloge. On se zbog toga požalio i zamjeniku komandira PS-a Bosanski Petrovac Ibrahimu Terziću, ali on nije reagovao.

„Njemu niko ništa nije smio. Njega policijski komesar nazove: pa trebaš ovome pomoći, pa trebaš ovoga pustiti”, prisjetila se i mlada policajka Latinović rada sa Džigumom u smjeni.

Terzić i Silnović su odbili razgovarati sa novinarima.

Advertisement

Vikendica bivšeg komesara MUP-a USK Muje Koričića u Bihaću (Foto: CIN)

Istraga je pokazala da su vozači dovozili drva i pelet za Džiguma, a najčešće su ga ostavljali u krugu Silnovićeve firme. Policajka Latinović se sjeća da joj se jednom prilikom privatnik obratio riječima: „Je l’ vam bio dobar pelet? Kažem, kakav pelet? Pa, dovezo sam tebi i Džigumu po tonu peleta. Ja kažem ja se uopšte ne grijem na pelet kući.“

Drvoprevoznici i policijski službenici su novinarima CIN-a otkrili da je 2012. godine Džigum prevozio Silnovićevu drvnu građu za komesarevu vikendicu u Bihaću. Koričić to ne negira, ali kaže da nije uredu miješati njegov privatni život sa službom.

„Znači, ja isto ko i svi ostali moram graditi, moram praviti, moram trošiti novac, moram sebi obezbijediti egzistenciju. Prema tome, nemojte u te stvari.”

Advertisement

Istraga je pokazala da je Silnović preko poznanstva sa komesarom i Džigumom pomagao i drugim drvoprevoznicima, rješavajući im kazne telefonskim pozivom.

Tako je Džigum instruisao policajku Latinović da ne kažnjava šticare koji voze Silnoviću ili za koje on urgira. Ona je inpektorima Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) rekla da je Džigum uzimao novac od ovog privatnika na sastancima u petrovačkim restoranima.

PRITISAK NA POLICAJKU

MUPUSK je disciplinski počeo progoniti Milicu Latinović nakon što je razotkrila korupciju u policiji dok je godinama prije podizanja optužnice ignorisao prijave protiv Elvedina Džiguma.

Ona se prisjeća da je sve bilo uredu dok Koričić u jesen 2021. godine nije rasporedio Envera Alibegovića za komandira Policijske stanice.

Advertisement

„Uvijek sam bila ocijenjena sa ocjenom 5. Nikad nisam imala disciplinskih ni ništa. Međutim, u ta dva-tri mjeseca kada je došao Alibegović, tada kreću disciplinske.”

Latinović je prvi put kažnjena za lakšu povredu službene dužnosti za nekorektno ponašanje prema kolegi jer se raspitivala o komandiru Alibegoviću i provjeravala njegov profil na Facebooku. Policijski odbor Vlade USK je prihvatio njenu žalbu i poništio kaznu.

„Enver Alibegović, kad je došao u Petrovac, više puta je viđen kako se na javnim mjestima sastaje sa Elvedinom Džigumom”, kaže Latinović.

Prije dolaska na ovu poziciju Alibegović je bio pomoćnik bivšeg bihaćkog komandira Dedića, koji je također optužen u ovom predmetu. O njihovoj bliskosti sa Džigumom svjedoči policajac Mirhad Abdijanović, prisjećajući se da su se njih trojica družili „uz ovale mesa“ u policijskim kancelarijama.

Advertisement

„To više ne liči na službeni office, nego na jednu prćiju, kafanu sa periferije nekakve. Em smrdi na meso, em smrdi na alkohol”, opisao je Abdijanović.

Alibegović i Dedić nisu htjeli razgovarati s novinarima.

Tri dana nakon prve disciplinske kazne MUP je ponovo zatražio da se Latinović disciplinski sankcioniše jer je, prema njihovim navodima, angažovala dvojicu poznanika da fotografišu komesara Koričića u restoranu „Hula Hop“ u kojem je u decembru 2021. sjedio sa Alibegovićem, Džigumom i Silnovićem i nakon toga je ta fotografija objavljena na društvenim mrežama.

Nakon ovog sastanka Džigumu je Općinski Sud u Bihaću zabranio prilazak Koričiću. On je tada već bio suspendovan jer se protiv njega vodila istraga.

Advertisement

Ovaj susret Džigum i Koričić opisuju kao i svaki drugi, ali se njihove priče novinarima ne podudaraju. Koričić kaže da je taj dan s novim komandirom Alibegovićem otišao na doručak kada je navratio i Džigum. No, Džigum tvrdi drugačije:

„Čovjek (Koričić, op. a.) me zovnuo haj dođi na kafu. Nisam ja imao zabranu sastajanja. Nisam je imao. Naravno, zašto neću popit kafu?”

Koričić ne vidi ništa sporno u tome što se sastao sa optuženim policajcem i privatnicima: „Koliko mi imamo situacija ovdje da su ljudi lišavani slobode, procesuirani i na kraju oslobođeni. Svako odgovara u granicama svog umišljaja. Svako odgovara za svoje radnje.”

Komesar je novinarima rekao da je istraga dokazala kako je Latinović angažovala Daria Kecmana da napravi fotografiju, ali on kaže da se to nije desilo.

Advertisement

„Ja možda jesam držao telefon, ali to ja nit sam slikao nit išta. Oni su mene priveli ko najvećeg kriminalca, prisiljavali da priznam da me Milica kao potplatila da ja to uradim. Prisiljavao me onaj zamjenik komandira (Mahmutspahić, op. a.). Tačno hoće da mi namjeste nešto što nisam uradio”, rekao je Kecman u čijem telefonu policija nije pronašla fotografiju iz restorana.

Dugogodišnji prijatelji: komesar Mujo Koričić, policajac Elvedin Džigum i bivši komandir PJ Bihać Šemsudin Dedić na zajedničkom druženju (Foto: Facebook)

Iako je MUPUSK uposlenike teretio zbog objava na društvenim mrežama, ignorisao je prijave za korupciju protiv policajca Džiguma, a njega nagradio „ručnim satom s posvetom“ za naročito zalaganje i postignute uspjehe u izvršavanju radnih zadataka 2019. godine.

Iste godine, Udruženje prevoznika RS je Džiguma prijavilo zbog reketiranja komesaru Koričiću.

Advertisement

„Tražio sam od komesara da pokuša tog policajca da obuzda, da takav vid nepravilnosti, ne znam kako bih to nazvao – javašluk, samovolja ili ne znam ni ja šta, da se jednostavno stane tome u kraj”, rekao je predsjednik Udruženja Nikola Grbić.

Reakcija komesara je izostala. On je novinarima rekao da je prijava bez konkretnih činjenica i dokaza, izbjegavajući dalje govoriti o temi.

„Znači, svima je njima dobro dok im se izađe ususret. Onog momenta kad im se naplati kazna, onda je to problem”, komentarisao je Koričić prijavu prevoznika.

Dopis Udruženja je proslijeđen i u PS Bosanski Petrovac, ali ni tadašnji komandir Mahmutspahić nije odgovorio prevoznicima niti je pokrenuo istragu.

Advertisement

I on je odbio govoriti za CIN.

Komesar Koričić kaže da mu nije jasno zašto Latinović nije s njim podijelila saznanja o Džigumu: „Sve što ide u cilju borbe protiv korupcije i čišćenja ovih policijskih redova i svih javnih ustanova ja pozdravljam. Ne mogu biti, da ne kažem, da mi nije neprijatno zbog čega se nije obratila prvo ovdje, zbog čega?“

Latinović kaže da nije vjerovala ni njemu ni nadređenim u policijskoj stanici: „Ja bih uvijek sve isto radila.“

 

Advertisement

Magazin

Kako “Frida” zvuči na francuskom: Davor Gobac i bihaćki bend Jall Aux Yeux snimili muzičku poslasticu

Published

on

By

Hrvatski muzičar Davor Gobac snimio je francusku verziju pjesme “Frida” zajedno s bendom Jall Aux Yeux iz Bihaća.

“Ako ste mislili da ste sve vidjeli i čuli, imamo nešto što će vas izuti iz papuča: Davor Gobac pjeva na francuskom! Da, da, nije greška u titlovima! Legendarna ‘Frida’ sada zvuči kao soundtrack za film u kojem Jean-Paul Belmondo i Brigitte Bardot voze fiću do Pariza! Za ovaj muzički šok odgovoran je bend Jall Aux Yeux, koji je odlučio Balkanu podvaliti malo francuske kulture i to bez ikakve carinske deklaracije”, poručili su iz spomenutog benda.

Dodali su da ‘Frida’ sada zvuči kao da puši tanke cigarete, nosi beretku i sjedi u kafiću gdje konobar ignoriše mušterije – prava francuska atmosfera.

Nova verzija “Fride” snimana je u studiju Amadeus u Bihaću. Montažer Ervin Duratović potrudio se da sve izgleda fluidno, dok je Daniel Pavlić iza kamere uhvatio svaki detalj, uključujući i trenutke kada je Gobac možda zaboravio tekst (ali to je ionako dio šarma). Za muziku i tekst zaslužan je Davor Slamnig, a aranžman je radio Jasmin Hadžisadiković. Izdavač je Croatia Records.

“Ova verzija Frida pjesme nije samo muzička poslastica – to je dokaz da Gobac može sve! Sljedeći logičan korak? Možda album na japanskom, duet s Dalaj Lamom ili Gobac snima emisiju ‘Kako preživjeti u Parizu bez znanja francuskog’! Slušajte, gledajte, dijelite, a ako osjetite neobjašnjivu želju da jedete baget i pijete vino iz čaše s nogicom – ne brinite, to je samo nuspojava odlične muzike!”, poručuje Jall Aux Yeux.

Advertisement

Nastavi čitati

USK

Banda Afganistanaca u Krajini teroriše izbjeglice: Jezive slike šalju porodicama i traže otkup

Published

on

By

Banda Afganistanaca ordinira određenim područjima BiH i teroriše izbjeglice i migrante koji pokušavaju preći iz BiH u druge zemlje.

Za 36-godišnjeg Bilala, veče 21. juna 2024. prilikom “igre” prelaska iz Bosne i Hercegovine u Hrvatsku – bilo je posebno traumatično, navodi se u početku priče koju je objavio Detektor.

Hrvatska policija je njega i druge izbeglice potisnula natrag – što je praksa koju stručnjaci za ljudska prava, ali i Evropski sud pravde, kritikuju kao kršenje međunarodnog prava.

Međutim, to je bio samo početak Bilalovih muka.

Advertisement

– Zaustavila nas je grupa muškaraca sa maramama i pištoljem, priča ovaj Pakistanac.

– Uhvatili su nas i zatvorili. Bio sam otet osam dana. Tukli su nas. Dva dana sam bio bez hrane, objašnjava Bilal, kome to nije pravo ime.

O prelasku granice često preko šumovitih brda ili polja koji izbeglice i migranti zovu “game”, što u prevodu znači “igra”, novinari BIRN-a su razgovarali putem aplikacije WhatsApp, nekoliko sedmica nakon što je njegova porodica platila otkupninu za Bilalovo oslobađanje.

Tokom višemesečnog istraživanja, BIRN je došao do saznanja da je Bilalova otmica u blizini Velike Kladuše najverovatnije djelo afganistanske kriminalne grupe poznate kao BWK.

Advertisement

Istraživanje BIRN-a zasnovano na razgovorima sa žrtvama, lokalnom policijom, krijumčarima, kao i analizama TikTok profila, fotografija i video-zapisa do kojih su došli, ukazuje da je BWK najnasilnija od svih grupa koje djeluju u BiH.

BWK je uspostavljena krajem 2023. godine i tokom više od godinu dana kontrolisala je brojne rute za krijumčarenje migranata u graničnim područjima BiH.

Nakon otmica članovi BWK-a šalju video snimke porodicama ljudi koje drže u zatočeništvu, tražeći novac za njihovo oslobađanje.

Bilal objašnjava da je njegova porodica platila 3.500 eura za njegovu slobodu, međutim, otkupnine mogu da budu i značajno veće.

Advertisement

Brojni članovi BWK-a su prethodno djelovali i u Srbiji, ali kao članovi drugih bandi. Oni su se povukli nakon što je srbijanska policija na ljeto 2023. pokrenula veliku operaciju razbijanja naoružanih krijumčarskih bandi koje su vodile ratove za teritoriju na granici Srbije sa Mađarskom.

– U Srbiji je postalo mnogo teže. Zato je posao prebačen u Bosnu, kaže za BIRN pakistanski krijumčar Ahmad, kome to nije pravo ime.

Iz Frontexa, Evropske agencije za graničnu i obalsku stražu, kažu da je broj otkrivenih pokušaja ilegalnih prelazaka granice na Zapadnom Balkanu pao za 79 posto između 2023. i 2024. godine.

Sa smanjenjem broja “mušterija”, krijumčari su postali nasilniji prema izbjeglicama, dodajući krađu, otmice i iznude u asortiman svojih kriminalnih aktivnosti. Otmice su se često dešavale nakon što policija uhvati izbjeglice prilikom prelaska granice i potisne ih nazad, maltene pravo u ruke kriminalnim bandama.

Advertisement

Istraživanje BIRN-a pokazalo je i da su neke žrtve – uključujući i maloljetnike – osim što su bile podvrgnute psihičkom i fizičkom maltretiranju, bile i seksualno zlostavljane, uglavnom muškarci.

Adnan Beganović, glasnogovornik Ministarstva unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona, potvrdio je saznanja BIRN-a. Tokom 2024. godine nekoliko Afganistanaca je uhapšeno i optuženo za nasilne zločine, upravo kao članovi BWK-a.

On ističe da banda cilja pojedince “za koje misli da su iz bogatijih porodica”.

– Hvataju ih, fizički zlostavljaju, vezuju, prijete im, ucjenjuju ih, pa su primorani da daju kontakt telefon, odnosno da stupe u kontakt sa njihovim porodicama i jave im da moraju platiti otkupninu ili će im nauditi, kaže Beganović za BIRN.

Advertisement

Dodaje kako naplaćuju i po 6.000 eura po osobi i da se novac uplaćuje na račune otvorene uglavnom u Turskoj, iako neki izvori kažu da postoje računi i u Holandiji i Švicarskoj.

Nastavi čitati

USK

Bihać: Objavljen javni poziv za sufinansiranje boravka djece u vrtićima

Published

on

By

Grad Bihać danas je objavio Javni poziv za sufinansiranje boravka i produženog boravka u vrtićima na području Bihaća u sklopu pronatalitetnih mjera za 2025. godinu.

Javni poziv je namijenjen porodicama s troje i više djece koje imaju prebivalište u Bihaću i polaznici su ovdašnjih predškolskih ustanova. Poziv sa smjernicama o neophodnoj dokumentaciji objavljen je na web stranici Grada Bihaća u sektoru Javni pozivi i na društvenim mrežama Grada.

Podsjetimo, ova izdvajanja za podršku porodicama 3+, definisane su Pravilnikom o pronatalitetnim mjerama za 2025. godinu, a za ovu namjenu je u Budžetu Grada izdvojeno 400.000 KM. Osim pobrojanih, Pravilnik uključuje i jednokratnu novčanu pomoć u iznosu od 500 KM za svakog prvačića. Za ovu mjeru javni poziv će biti naknadno objavljen.

Ovi konkretni koraci gradonačelnika Sedića i Gradske uprave, odražavaju predanost Grada Bihaća pružanju podrške porodicama i stvaranju povoljnijih uvjeta za rast i razvoj djece u ovom gradu.

Nastavi čitati

USK

Štete od poplava u Sanskom Mostu procijenjene na 2,2 miliona KM

Published

on

By

Preliminarne štete od nedavnih poplava koje su zahvatile općinu Sanski Most procijenjene su na 2,2 miliona konvertibilnih maraka – rečeno je na današnjoj sjednici Kriznog štaba. Zbog prisustva podzemnih voda i moguće pojave klizišta odlučeno je da se stanje prirodne nesreće, koje je proglašeno prije nekoliko dana, produži.

Prema prvim procjenama, poplavama je bilo ugroženo oko 200 domaćinstava, dok je u 45 stambenih objekata evidentirana direktna šteta. Osim toga, značajna oštećenja pretrpjeli su infrastrukturni objekti, poljoprivredno zemljište i mostovi, pri čemu je na osam mostova neophodna hitna sanacija.

Načelnik Općine Sanski Most Mensur Seferović izjavio je da je sjednica Kriznog štaba bila posvećena analizi posljedica poplava i procjeni trenutne situacije.

Advertisement

“Komisija je zasjedala i prema preliminarnim rezultatima, štete iznose oko 2.200.000 KM. Razmatrali smo mogućnost ukidanja vanrednog stanja, ali smo zaključili da uslovi za to još uvijek nisu ispunjeni. Općinski budžet predviđa interventna sredstva za ovakve situacije, a danas smo uputili zahtjev Vladi Federacije BiH i Vladi Unsko-sanskog kantona za dodatnu finansijsku pomoć. Također, određeni broj stranih donatora i nevladinih organizacija iskazao je spremnost da pomogne, o čemu ćemo naknadno informisati javnost”, kazao je Seferović.

Prema riječima načelnika, najveće štete zabilježene su na mostovima, gdje će biti potrebna sanacija ili rekonstrukcija osam mostova. Također, oštećeno je oko 50 kilometara makadamskih puteva i 100 metara asfaltnog puta.

Advertisement

Komisija za procjenu šteta nastavlja obilazak terena kako bi utvrdila tačne razmjere posljedica koje su poplave ostavile na području Sanskog Mosta.

FENA

Nastavi čitati

USK

Nova ulaganja u razvoj lječilišta Gata, uskoro nova sala za kineziterapiju

Published

on

By

  • Nedaleko od Bihaća, u mjestu Gata, smješteno je lječilište sa prirodnom ljekovitom vodom, po kvaliteti drugo u Evropi. Potencijali ovog lječilišta nedovoljno su iskorišteni, uprkos činjenici da je ulaganje u njega od nemjerljivog strateškog značaja za Unsko-sanski kanton.

 – Čini se da bi ova godina mogla biti prekretnica, jer pored zatvorenog fizioterapeutskog bazena, ova ustanova do kraja juna dobiće i novu salu za kineziterapiju.

Video prilog pogledajte OVDJE.

Nastavi čitati

USK

FOTO Poplave uništile domove u Sanskom Mostu, Rasima Karić nema novca za sanaciju

Published

on

By

Poplave koje su proteklih dana pogodile Sanski Most prouzrokovale su značajnu materijalnu štetu u naselju Karići, gdje su stradala brojna domaćinstva, uključujući i kuću Rasime Karić, stanovnice Sanske ulice koja nema sredstava za obnovu i nade polaže u pomoć države i dobrih ljudi.

Prema riječima Rasime Karić, voda je brzo prodrla u njen dom, uzrokujući velike gubitke.

Foto: Fena

– Voda je najprije ušla u kupatilo kroz WC školjku. Pokušavali smo se odbraniti od te vode, ali nismo uspjeli. Uništen nam je laminat na podu, vrata od soba, dvije mašine. Voda je jednom ušla u kuću 2014. godine i tada smo sve sanirali. Tada sam dobila 3.000 KM pomoći, ali sada nemam sredstava da ponovo obnavljam kuću. Čekamo da dođu na uviđaj i nadamo se nekoj pomoći. Neću ništa dirati, samo ću očistiti malo i neka stoji ovako – kaže Karić.

Foto: Fena

Stanovnici Karića sada sabiraju štetu i očekuju reakciju nadležnih institucija. Mnogi se nadaju finansijskoj pomoći kako bi mogli sanirati posljedice koje su im poplave nanijele.

Advertisement

FENA

Nastavi čitati
Advertisement

Najčitanije