USK
Korupcija miriše na janjetinu: Krajiški policajac Elvedin od kamiondžija uzimao mito, nadređeni ga štitili (FOTO)
Policajac Elvedin Džigum iz Bosanskog Petrovca je godinama uzimao novac od vozača kamiona kako bi im opraštao saobraćajne prekršaje. Policijski komesar i komandiri su to znali, ali umjesto da ga kazne, oni su ga štitili
Kamiondžije koji prevoze trupce po šumskim putevima Bosanskog Petrovca, gradića na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine (BiH), voze rizikujući visoke kazne. Njihovi kamioni su često neispravni i pretovareni, a to dobro zna i policajac Elvedin Džigum. Ali umjesto da ih je kažnjavao, on je od vozača uzimao mito i opraštao im prekršaje.
Piše: Centar za istraživačko novinarstvo (CIN)
„Kraj njega nisi mogo proći ujutru. Znali smo dosta puta i sami stati jer ako prođeš kamionom, on sjedne u auto i ide za tobom pa te zaustavi nasred puta“, prisjeća se Stefan Matijaš, vozač prijedorske firme „VB Progres“. Zato su vozači počeli podmićivati policajca.
U aprilu 2022. godine Kantonalno tužilaštvo Unsko-sanskog kantona (USK) je optužilo Džiguma da je tokom 2021. uzimao mito. Prema optužnici, prikrivali su ga i štitili kolega Slavko Šobot i bivši komandiri policijskih stanica (PS) Bosanski Petrovac i Bihać Nermin Mahmutspahić i Šemsudin Dedić.
Međutim, novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) otkrivaju da ovaj policajac nije uzimao novac samo od vozača. Najmanje šest vlasnika drvoprevozničkih firmi kažu da su mu godinama davali novac, dovozili mu pelet i drva te plaćali ručak i pored kontrole na cesti. Džigum je zauzvrat puštao njihove vozače te im umanjivao ili brisao kazne. Vlasnici svjedoče i da je tražio na stotine maraka za šefove MUP-a.
„Imamo neku feštu, de pitaj gazdu bi l’ učestvovao za janje“, prisjetio se vlasnik „VB Progresa“ Vjekoslav Bašić kako mu je vozač prenio Džigumove riječi nakon susreta na cesti.
Prevoznici su 2019. prijavili policijsko reketiranje Muji Koričiću, tadašnjem komesaru MUP-a USK, ali on na to nije reagovao. Iako se u policijskim redovima o navodima o reketiranju i ranije čulo, Džigum je nagrađivan za naročite uspjehe u radu. Istraga protiv službenika MUP-a je pokrenuta nakon što ih je razotkrila kolegica Milica Latinović.
Prema podacima iz istrage, Koričić je preko Džiguma utjecao na brisanje i smanjivanje saobraćajnih prekršaja prijatelju, vlasniku drvoprevozničke firme. Ipak, optužnica je zaobišla komesara, ali je kasnije označen kao saučesnik.
Koričić kaže da nije znao za Džigumove nezakonite radnje, a Džigum tvrdi da ni od koga nije uzeo novac.
PREKO VOZAČA DO VLASNIKA
Policajac PS Bosanski Petrovac Elvedin Džigum je dolazio na posao već oko pet ujutro, sat prije početka smjene. „Ja da zakasnim na posao, pa to se nije moglo desit nikad”, kazao je novinarima CIN-a. Kada bi bio raspoređen na popodnevni rad, komesar Koričić ili bihaćki komandir Dedić intervenisali bi kod kolege Mahmutspahića da ga vrati u prvu smjenu, utvrđeno je tokom istrage.
Džigumovi uranci kriju priču koja je zainteresovala Kantonalno tužilaštvo USK. On bi rano ujutro na magistralnom putu u mjestu Bravsko čekao šticare, kamione koji su izvlačili drva iz šume, i pisao im kazne zbog pretovarenosti ili neispravnosti.
Vozač Matijaš kaže da je za Džiguma čuo od kolega i prije nego je njegova firma počela voziti drva kroz Bosanski Petrovac. Bio je na glasu kao policajac koji će oprostiti kaznu u zamjenu za novac.
Kada ga je prvi put zaustavio, Matijaš je prihvatio kaznu i nije mu dao mito.
“Onda je on nas počeo zatezati: te vanredni tehnički, te ovo, te ono. Mi da odemo na vanredni tehnički sa dva kamiona, izgubimo čitav dan. Samo nas zadržava. I onda smo njemu stavljali po 10-20 maraka u saobraćajnu”
Tužilaštvo USK je optužilo policajce Džiguma i Šobota te komandire Mahmutspahića i Dedića za zloupotrebu položaja ili ovlaštenja kojim su pribavljali korist drvoprevoznicima. Šobot je u službenu bazu unosio kazne koje je Džigum umanjivao, a Mahmutspahić i Dedić su naređivali da se prekršaji ne procesuiraju ili zapisnici o prekršaju unište.
Džigum se tereti da je od aprila do juna 2021. godine 70 puta uzeo mito od vozača iz najmanje 17 firmi. Sa onima koji su davali više održavao je dobre veze pa bi im javljao kada je patrola na cesti, a onda naknadno tu uslugu naplaćivao.
Prema optužnici, najviše novca je uzeo od vozača firme „Medeks-Prom“ iz Šipova. Vlasnik Vladimir Medić je znao da njegovi vozači daju mito i da time krše zakon, ali smatra da je jedino tako mogao zaštiti poslovanje svoje firme. Vremenom su Džigumovi apetiti rasli pa je preko vozača od vlasnika firmi tražio veće iznose.
„On je kasnije tražio od mene da tražim od svog gazde da pošalje para da učestvuje kao u nekoj, šta ja znam, fešti. Pravi feštu neku za policiju – za kolege i da pošalje nešto za jagnje ili za piće. Tražio je od još jednog tu iz Prijedora pa sam ja nosio”, kaže vozač Matijaš.
Vlasnik „VB Progresa“ Bašić je ovo potvrdio – po vozaču je poslao 150 KM od sebe i 150 KM od Zorana Zeca iz prijedorskog „Drvo Export-Importa“, koji je kasnije dao još 300-400 KM za obojicu.
„On je mene zvao usput, tako da prolazi kroz Prijedor pa da bi trebalo za jagnje – da ima neke svoje komandire, šefove, pa kao treba za jagnje”, ispričao je Zec. Nakon toga je Džigum bio blaži prema njihovim vozačima i “barem ih nije maltretirao” kada bi ih zaustavio.
Propisi dozvoljavaju prevoz kamiona natovarenih dopola, ali se to drvoprevoznicima ne isplati pa pristaju dati mito kako ih patrole ne bi poslale na vaganje, a posao isplatio. Kantonalni tužilac Adnan Tulić kaže da je Džigum najčešće opraštao prekršaje za kamione pretovarene skupocjenim hrastom.
Drvoprevoznik iz Ribnika Boro Savanović priča kako je ostao zatečen prilikom prvog susreta s Džigumom.
„Ja jesam pitao da li može proći bez vage. On kaže kao eto može, ali moraš dati nešto da ponesem ovim svojima. Ja sam imao u džepu 120 maraka”.
Savanović kaže da je policajac uzeo novac ali ga je ipak vratio na vagu i napisao kaznu veću od 1.500 KM zbog prekomjernog tereta.
Istraga pokazuje da je Džigum gotovo svakodnevno podsjećao drvoprevoznike da su mu dužni dati 10-20 KM, poslati novac za janje ili platiti doručak.
Vlasnik firme, koji je htio ostati anoniman, ispričao je da je Džigumu plaćao obroke u gradskoj piceriji „Ado“. Novinari su na njegov prijedlog od konobara zatražili sve neplaćene račune, pa im je predočen dug od 40 KM za četiri kilograma bureka koje je Džigum pisao na vlasnika firme.
„Kad sam god radila s njim, ništa mi nije dao da platim. Sve je bilo plaćeno”, rekla je policajka Latinović koja je sa Džigumom u smjeni radila od 2018. godine.
Priča o „janjetu za šefove u Bihaću“ dobro je poznata među vlasnicima firmi koji su pristajali davati reket kako bi slobodnije vozili pretovareni i time ostvarili veću zaradu. Za njih je to bila bolja opcija od plaćanja kazni koje dosežu i do nekoliko hiljada maraka.
„99 posto kamiona u BiH koji se kreću cestom su u nekom od prekršaja. Znači, 99 posto kamiona je kod nas u BiH neispravno. Moji su neispravni i svaki dan voze preko čitave Bosne i RS-a i ja sad trebam reći nešto da država ili zakon ili ovo nije uredu”, kaže drvoprevoznik Samir Majser kojem je Džigum izbrisao prekršaj.
Međutim, bilo je i onih koji su izbjegavali vožnju kroz Bosanski Petrovac. Predsjednik Udruženja prevoznika Republike Srpske (RS) Nikola Grbić kaže da su mnogi prevoznici odustajali jer „nisu mogli nadavati koliko se uzimalo”.
Džigum je koristio svaku priliku za iznuđivanje novca. Jedna mu se ukazala i u martu 2021. godine kada su se drvoprevoznici okupili na benzinskoj pumpi u Petrovcu nakon sahrane jednog kolege. Među njima je bio i Mirko Glavić, vlasnik firme “Drvorez” iz Ljubačeva koji je Džigumu dao 150 KM.
„On je došao, bio u policijskoj patroli i mi bili na pumpi. Vidi gazde, džipove. Nije to bilo ajde vamo nešto zataškaj da niko ne vidi. Svi su davali. Znači, deset ljudi dalo. Oni su skupljali za neku feštu. Ja ne znam ni kakva je fešta bila“, ispričao je Glavić.
Novinari CIN-a su razgovarali s desetinama vlasnika firmi drvne industrije, ali su pojedini odbijali pričati o odnosima s Džigumom u strahu od odmazde. On poriče uzimanje reketa i mita.
ZAŠTITA POLICAJCA I PRIVATNIKA
Mujo Koričić je 2014. postao komesar, zamijenivši Ramu Brkića koji je bio osuđen zbog zloupotrebe položaja i proizvodnje i trgovine drogom, a krajem oktobra 2022. je penzionisan. Istraga je otkrila da je preko Džiguma utjecao na brisanje i smanjivanje prekršaja drvoprevoznicima. Ipak, iako mu je Općinski sud u Bihaću kao saučesniku zabranio da se sastaje sa Džigumom jer bi mogao utjecati na svjedoke, Koričić nije optužen, a tužilac Tulić nije želio obrazložiti zašto to nije učinjeno iako su prikupljeni dokazi o saučesništvu.
Koričić je tražio od Suda da ispravi „očiglednu grešku” u kojoj je označen kao saučesnik, a novinarima CIN-a je tvrdio da je sutkinja Nisveta Gluhalić njegovom advokatu obećala da će to i učiniti. Međutim, Sud je njegovu žalbu odbio, a sutkinja Gluhalić kaže da u potpunosti stoji iza takve odluke.
Uoči odlaska u penziju Koričić je nevoljno govorio o ovoj temi, izbjegavajući odgovore: „Evo, nek dokažu. (…) Trebao je neko mene lišiti slobode. (…) Ja ću zatražiti tužbom naknadu štete jer je meni nanesena ovdje šteta, narušen i ugled i sve ostalo.”
On kaže da ne isključuje mogućnost da je Džigum koristio njihovo prijateljstvo: „Ja sam normalan čovjek koji sjedi na poziciji koja je najodgovornija. Ne možete sad ostati ravnodušni kad čujete priču da neko možda zloupotrebljava i vaše povjerenje”, objasnio je, dodajući da ranije nije znao za nezakonite radnje u ovoj policijskoj stanici i da je Džigum po rezultatima rada najbolji policijski službenik. Prijateljstvo s njim je, kaže, njegova privatnost.
„Ja ako sam prijatelj s Džigumom, sjede porodice i tako dalje, šta ja imam pričati o poslu?”
I Džigum kaže da je „dobar“ sa komesarom. Potresen, ali voljan ispričati svoju priču, on je u višesatnom razgovoru izbjegavao pitanja o reketiranju drvoprevoznika.
„Nisam ja novac uzimao”, kratko je rekao i nastavio pričati o nagradama i priznanjima tokom 30 godina rada u službi.
Međutim, podaci iz istrage pokazuju da je Koričić preko komandira Mahmutspahića i Dedića te policajca Džiguma utjecao na smanjivanje ili brisanje prekršaja za dugogodišnjeg prijatelja Kerima Silnovića čija firma “Asiks” godišnje otkupljuje 20.000 kubika drveta iz državnih šuma na području Bosanskog Petrovca – najviše u ovom kraju.
„Kerim Silnović je kao polarni medvjed zaštićen od strane vrha MUP-a USK. Ima veliki broj teretnih motornih vozila koja niko ne kontroliše ni od strane inspekcije ni policije jer zna se – patrola koja zaustavi Kerima Silnovića ili bude raspoređena na pozornu, ili u stanicu, ili dobija rješenje za Bihać”, pojasnila je Latinović koja je svjedočila takvim situacijama.
Silnović je 2021. svjedočio u predmetu „Unsko-sanske šume” protiv bivšeg direktora ovog preduzeća Đevada Muslimovića. Na sudu je rekao da mu je davao desetine hiljada maraka za dodatnu količinu drvne mase, ali za davanje mita nikad nije odgovarao.
Još tokom te istrage 2016. godine sumnjalo se da je Džigum uzimao novac od vozača, ali nije bilo dovoljno svjedoka i dokaza za pokretanje istrage.
„Nama su tada određeni privatnici koji prevoze drvne sortimente govorili da imaju velikih problema sa Džigumom. Dakle, bilo je reketiranje u pitanju”, prisjeća se bivši policijski službenik MUP-a Mirhad Abdijanović koji je radio na ovoj istrazi.
Policajac Šobot, koji je optužen sa Džigumom, novinarima je potvrdio da je njegov kolega najviše prekršaja umanjivao Silnoviću i njegovoj firmi, ali da mu se niko nije smio suprotstaviti jer je prijetio komesarom. Šobot kaže da od „Džige nikada ni dinara nije dobio”, ali da je svjesno u sistem unosio njegove prepravljene prekršajne naloge. On se zbog toga požalio i zamjeniku komandira PS-a Bosanski Petrovac Ibrahimu Terziću, ali on nije reagovao.
„Njemu niko ništa nije smio. Njega policijski komesar nazove: pa trebaš ovome pomoći, pa trebaš ovoga pustiti”, prisjetila se i mlada policajka Latinović rada sa Džigumom u smjeni.
Terzić i Silnović su odbili razgovarati sa novinarima.
Istraga je pokazala da su vozači dovozili drva i pelet za Džiguma, a najčešće su ga ostavljali u krugu Silnovićeve firme. Policajka Latinović se sjeća da joj se jednom prilikom privatnik obratio riječima: „Je l’ vam bio dobar pelet? Kažem, kakav pelet? Pa, dovezo sam tebi i Džigumu po tonu peleta. Ja kažem ja se uopšte ne grijem na pelet kući.“
Drvoprevoznici i policijski službenici su novinarima CIN-a otkrili da je 2012. godine Džigum prevozio Silnovićevu drvnu građu za komesarevu vikendicu u Bihaću. Koričić to ne negira, ali kaže da nije uredu miješati njegov privatni život sa službom.
„Znači, ja isto ko i svi ostali moram graditi, moram praviti, moram trošiti novac, moram sebi obezbijediti egzistenciju. Prema tome, nemojte u te stvari.”
Istraga je pokazala da je Silnović preko poznanstva sa komesarom i Džigumom pomagao i drugim drvoprevoznicima, rješavajući im kazne telefonskim pozivom.
Tako je Džigum instruisao policajku Latinović da ne kažnjava šticare koji voze Silnoviću ili za koje on urgira. Ona je inpektorima Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) rekla da je Džigum uzimao novac od ovog privatnika na sastancima u petrovačkim restoranima.
PRITISAK NA POLICAJKU
MUPUSK je disciplinski počeo progoniti Milicu Latinović nakon što je razotkrila korupciju u policiji dok je godinama prije podizanja optužnice ignorisao prijave protiv Elvedina Džiguma.
Ona se prisjeća da je sve bilo uredu dok Koričić u jesen 2021. godine nije rasporedio Envera Alibegovića za komandira Policijske stanice.
„Uvijek sam bila ocijenjena sa ocjenom 5. Nikad nisam imala disciplinskih ni ništa. Međutim, u ta dva-tri mjeseca kada je došao Alibegović, tada kreću disciplinske.”
Latinović je prvi put kažnjena za lakšu povredu službene dužnosti za nekorektno ponašanje prema kolegi jer se raspitivala o komandiru Alibegoviću i provjeravala njegov profil na Facebooku. Policijski odbor Vlade USK je prihvatio njenu žalbu i poništio kaznu.
„Enver Alibegović, kad je došao u Petrovac, više puta je viđen kako se na javnim mjestima sastaje sa Elvedinom Džigumom”, kaže Latinović.
Prije dolaska na ovu poziciju Alibegović je bio pomoćnik bivšeg bihaćkog komandira Dedića, koji je također optužen u ovom predmetu. O njihovoj bliskosti sa Džigumom svjedoči policajac Mirhad Abdijanović, prisjećajući se da su se njih trojica družili „uz ovale mesa“ u policijskim kancelarijama.
„To više ne liči na službeni office, nego na jednu prćiju, kafanu sa periferije nekakve. Em smrdi na meso, em smrdi na alkohol”, opisao je Abdijanović.
Alibegović i Dedić nisu htjeli razgovarati s novinarima.
Tri dana nakon prve disciplinske kazne MUP je ponovo zatražio da se Latinović disciplinski sankcioniše jer je, prema njihovim navodima, angažovala dvojicu poznanika da fotografišu komesara Koričića u restoranu „Hula Hop“ u kojem je u decembru 2021. sjedio sa Alibegovićem, Džigumom i Silnovićem i nakon toga je ta fotografija objavljena na društvenim mrežama.
Nakon ovog sastanka Džigumu je Općinski Sud u Bihaću zabranio prilazak Koričiću. On je tada već bio suspendovan jer se protiv njega vodila istraga.
Ovaj susret Džigum i Koričić opisuju kao i svaki drugi, ali se njihove priče novinarima ne podudaraju. Koričić kaže da je taj dan s novim komandirom Alibegovićem otišao na doručak kada je navratio i Džigum. No, Džigum tvrdi drugačije:
„Čovjek (Koričić, op. a.) me zovnuo haj dođi na kafu. Nisam ja imao zabranu sastajanja. Nisam je imao. Naravno, zašto neću popit kafu?”
Koričić ne vidi ništa sporno u tome što se sastao sa optuženim policajcem i privatnicima: „Koliko mi imamo situacija ovdje da su ljudi lišavani slobode, procesuirani i na kraju oslobođeni. Svako odgovara u granicama svog umišljaja. Svako odgovara za svoje radnje.”
Komesar je novinarima rekao da je istraga dokazala kako je Latinović angažovala Daria Kecmana da napravi fotografiju, ali on kaže da se to nije desilo.
„Ja možda jesam držao telefon, ali to ja nit sam slikao nit išta. Oni su mene priveli ko najvećeg kriminalca, prisiljavali da priznam da me Milica kao potplatila da ja to uradim. Prisiljavao me onaj zamjenik komandira (Mahmutspahić, op. a.). Tačno hoće da mi namjeste nešto što nisam uradio”, rekao je Kecman u čijem telefonu policija nije pronašla fotografiju iz restorana.
Iako je MUPUSK uposlenike teretio zbog objava na društvenim mrežama, ignorisao je prijave za korupciju protiv policajca Džiguma, a njega nagradio „ručnim satom s posvetom“ za naročito zalaganje i postignute uspjehe u izvršavanju radnih zadataka 2019. godine.
Iste godine, Udruženje prevoznika RS je Džiguma prijavilo zbog reketiranja komesaru Koričiću.
„Tražio sam od komesara da pokuša tog policajca da obuzda, da takav vid nepravilnosti, ne znam kako bih to nazvao – javašluk, samovolja ili ne znam ni ja šta, da se jednostavno stane tome u kraj”, rekao je predsjednik Udruženja Nikola Grbić.
Reakcija komesara je izostala. On je novinarima rekao da je prijava bez konkretnih činjenica i dokaza, izbjegavajući dalje govoriti o temi.
„Znači, svima je njima dobro dok im se izađe ususret. Onog momenta kad im se naplati kazna, onda je to problem”, komentarisao je Koričić prijavu prevoznika.
Dopis Udruženja je proslijeđen i u PS Bosanski Petrovac, ali ni tadašnji komandir Mahmutspahić nije odgovorio prevoznicima niti je pokrenuo istragu.
I on je odbio govoriti za CIN.
Komesar Koričić kaže da mu nije jasno zašto Latinović nije s njim podijelila saznanja o Džigumu: „Sve što ide u cilju borbe protiv korupcije i čišćenja ovih policijskih redova i svih javnih ustanova ja pozdravljam. Ne mogu biti, da ne kažem, da mi nije neprijatno zbog čega se nije obratila prvo ovdje, zbog čega?“
Latinović kaže da nije vjerovala ni njemu ni nadređenim u policijskoj stanici: „Ja bih uvijek sve isto radila.“
USK
Sedić i Badnjević: Brža i efikasnija administracija za građane Bihaća
Direktor Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDDEEA) Almir Badnjević, boravio je u službenoj posjeti Bihaću, gdje je održao sastanak s gradonačelnikom Elvedinom Sedićem s kojim je razgovarao o unapređenju administrativnih procesa kroz digitalizaciju s ciljem bržeg i efikasnijeg pružanja usluga građanima.
Gradonačelnik Sedić je istaknuo dosadašnje rezultate postignute kroz saradnju s IDDEEA-om, kazavši da je Grad Bihać već ostvario značajan napredak u tom pogledu.
“Potpisali smo sporazum s IDDEEA-om koji omogućava elektronsku razmjenu podataka, uključujući podatke o prebivalištu. Naši građani su već oslobođeni dostavljanja CIPS potvrda prilikom podnošenja zahtjeva. Digitalizovali smo i evidenciju prekršajnih prijava, što je omogućilo jednostavniju i precizniju administraciju. Sljedeći korak je uvođenje e-potpisa unutar Gradske uprave kako bismo dodatno smanjili papirologiju i pojednostavili procese za građane”, kazao je Sedić.
Badnjević je pohvalio napore Grada Bihaća u modernizaciji uprave, naglasivši da je digitalizacija ključna za ubrzanje administrativnih procesa i olakšanje ostvarivanja prava građana.
“Drago mi je što Bihać pokazuje spremnost za implementaciju novih tehnologija i izbacivanje zastarjelih metoda iz prakse. Nadam se da će nastavak naše saradnje dodatno unaprijediti kvalitet usluga, kako za građane, tako i za samu Gradsku upravu”, izjavio je Badnjević.
Na sastanku je naglašeno i to da Grad Bihać radi na uvođenju sistema e-dozvola u oblasti građenja kroz projekt E-uprave. Ovaj korak predstavlja značajan iskorak prema maksimalnoj digitalizaciji procesa i boljoj povezanosti administracije i građana.
Badnjević i Sedić izrazili su opredijeljenost ka modernizaciji i razvoju sistema upravljanja, ističući da digitalizacija nije samo trend, već nužnost u unapređenju kvaliteta života građana.
FENA
USK
Zaključana vrata i strogi nadzor: Unsko-sanski kanton uvodi nove mjere sigurnosti u školama
U preporukama između ostalog naređuje da u svim školama u USK ulazna vrata moraju biti zaključana tokom cijelog radnog vremena, te ukoliko već nije mora biti stavljena sigurnosna brava, interfon, razglas i videonadzor.
Prema instrukcijama poslove dežurstva u školama u USK-a će obavljati pomoćno-tehničko osoblje.
Instrukcijom je regulisano i ulazak drugih osoba i roditelja u školu. Osobe koje ulaze u školu moraju se najaviti putem telefona ili maila. Detaljno je regulisan i put za ulazak roditelja u školu i organizovanje roditeljskih sastanaka.
Određeno je i formiranje Kriznog tima kojeg čine direktor, pedagog, psiholog, socijalni radnik, predsjednik Školskog odbora i predsjednik Vijeća roditelja. Mandat kriznog tima je dvije godine.
Dalje je regulisano i da učenicima na malom odmoru nije dopušteno napuštanje škole, dok na velikom odmoru nije dozvoljeno napuštanje dvorišta škole. U školama koje nemaju kuhinju ili organizovanu prodaju užine, roditelji su dužni obezbijediti užinu za učenike koji će je donijeti u školu.
Preporuke u Hercegovačko-neretvanskom kantonu
Preporuke koje su uvedene u HNK uključuju i zaključavanje ulaznih vrata (vrata škole treba zaključavati s iznimkama prije i nakon nastave, 30 minuta prije početka i 15 minuta nakon završetka) pri čemu zaključavanje, otključavanje i nadzor ulaza treba povjeriti zaduženim odraslim osobama, zaposlenicima te organizovanje pojačanog dežurstva aktiviranjem nenastavnog osoblja i obilaska vanjskih dijelova škole.
Dežurstvo u školama, kako je navedeno, treba povjeriti samo učenicima starijih razreda (najmanje dva učenika), a ulazak ostalih građana (roditelja, vanjskih saradnika) bit će moguć samo uz najavu i u tačno određeno vrijeme.
Prilikom roditeljskog sastanka razrednik će prisutne roditelje dočekati na ulazu školske ustanove i voditi do učionice, a nakon završetka pratit će ih do izlaza.
Uz ostalo se navodi kako je svaka stranka koja dođe u školu dužna pokazati identifikacijski dokument koji će dežurni učenik u školi zabilježiti u svesku dežurstva, kao i svrhu dolaska, a posebno pojačan nadzor preporučen je tokom velikog i malog odmora (unutar i izvan škole) te prilikom početka i završetka nastave u prvoj i drugoj smjeni.
Iz Ministarstva su istakli i kako je potrebno naložiti pedagozima i psiholozima da intenziviraju rad sa roditeljima i djecom kod koji su uočene određene promjene u ponašanju, a preporučeno je i ažuriranje kućnog reda u školama.
Uz saglasnost Ministarstva, direktor može uvesti i ostale mjere shodno situaciji i okruženju u kojem se škola nalazi, navodi se u saopćenju.
Klix
USK
Bihać godinama ima problema sa pitkom vodom, nadležni obećavaju poboljšanje
USK
Uspješna akcija policije USK: Uhapšene tri osobe osumnjičene za teške krađe i razbojništva
Današnjom zajedničkom akcijom i koordinacijom pripadnika Odsjeka kriminalističke policije, Sektora kriminalističke policije, Policijske stanice Bihać i Jedinice za specijalističku podršku MUP-a Unsko-sanskog kantona, u popodnevnim satima uhapšena su tri lica – jedna žena i dva muškarca.
BIHAĆ, 21. januara – Ove osobe se terete za više krivičnih djela, okarakterisanih kao teške krađe i razbojništva, objavljeno je na službenoj Facebook stranici MUP-a USK. U objavi se navodi da je akcija rezultat detaljne i zahtjevne istrage policijskih službenika, provedene s ciljem pronalaska počinilaca koji su ugrožavali sigurnost i imovinu građana.
Video pogledajte OVDJE
Cazin
Delegacija Grada Cazina u službenoj posjeti Velikoj Kladuši: Podrška zajedničkim projektima i saradnji
Načelnik općine Velika Kladuša Boris Horvat primio je danas u prvu službenu posjetu delegaciju Grada Cazina predvođenu gradonačelnikom Nerminom Ogreševićem.
Dvojica čelnih ljudi ove dvije susjedne lokalne zajednice i njihovi savjetnici i saradnici, te vijećnici Kluba 4 u Općinskom vijeću Velika Kladuša razgovarali su o nekoliko važnih tema, a fokus je bio infrastrukturnim projektima, ekonomskom razvoju, te mogućnostima međusobne saradnje.
Gradonačelnik Ogrešević je naglasio važnost njegovanja uspostavljanja dvosmjerne komunikacije i njegovanja dobrosusjedskih odnosa, te podsjetio da Cazin i Velika Kladuša imaju dosta zajedničkih interesa koji se mogu ostvariti kroz projekte koji će biti od obostranog značaja, a doprinijeće sveukupnom razvoju i poboljšanju uslova života građana ove dvije lokalne zajednice. Koliko nam je važan razvoj Cazina, isto tako nam je važno da se razvijaju i nama susjedne općine, naglasio je gradonačelnik Ogrešević.
Primjeri dobre prakse Grada Cazina koji su ovu lokalnu zajednicu učinili prepoznatljivom po intenzivnom razvoju i atraktivnom lokacijom za investitore mogu biti vodilja i Velikoj Kladuši, naglasio je načelnik Horvat izrazivši nadu da je ova posjeta početak gradnje novih odnosa sa prvim komšijama. Velika Kladuša jeste i biće otvorena za saradnju sa svima i u svim segmentima koji će doprinijeti napretku, naglasio je načelnik Horvat i dodao da je dobrodošla svaka pomoć i sugestija u pravcu dobrog upravljanja i vođenja, piše RVK.
Jedna od važnijih tema je bila i modernizacija putne infrastrukture koja povezuje Cazin i Veliku Kladušu, kao i mogućnosti saradnje u oblasti privrede i turizma.
Posjeta delegacije Cazina Velikoj Kladuši predstavlja početak intenzivnijeg dijaloga između ove dvije lokalne zajednice, a naredni koraci uključivaće konkretne projekte i inicijative koje će doprinijeti intenzivnijem razvoju Unsko-sanskog kantona.
USK
Bišćanin pretukao dvojicu dječaka jer su bacali petarde
Općinski sud u Bihaću potvrdio je optužnicu protiv Belmina Čauševića (26) iz Bihaća zbog sumnje da je pretukao dvojicu maloljetnika starosti 11 i 13 godina.
Kantonalno tužilaštvo Unsko-sanskog kantona Dana, tereti ga da je počinio krivično djelo nasilničko ponašanje u sticaju prema dvoje djece.
Prema navodima optužnice sve se desilo 20. decembra prošle godine, u večernjim satima u Bihaću.
Kako se navodi, prišao je jedanaestogodišnjaku i trinaestogodišnjaku koji su šetali, te ih upitao da li oni bacaju petarde.
Kada mu je jedan od njih rekao da su bacali petarde, ali ne u njegovo dvorište, Čaušević ga je udario zatvorenom šakom u predjelu glave i to lijeve strane lica i usne.
Dječak je pao na tlo i nakratko izgubio svijest, da bi optuženi potom zatvorenom šakom u potiljačnom predjelu glave udario i drugog maloljetnika istovremeno obojici psujući majku.
Govorio im je kako im poznaje očeve, da zna gdje žive, pri tom prijeteći da će im ubiti očeve.
Kako se dodaje, Čaušević je kod jednog maloljetnika izazvao strah uslijed kojeg se pomokrio, istovremeno mu nanijevši povrede glave u vidu otoka i krvnog podliva lijeve očne regije sa manjom oguljotinom gornjeg očnog kapka i otoka donje usne.
Drugom maloljetniku je nanio povrede stražnje strane glave u vidu dvije paralelne oguljotine poglavine, a kod oba lica u pitanju su lake povrede.
Čaušević je uhapšen 20. decembra uhapšen i tada mu je na prijedlog Tužilaštva određen jednomjesečni pritvor zbog postojanja naročitih okolnosti koje opravdavaju bojazan da će ponoviti krivična djela za koja se može izreći kazna zatvora od tri godine ili teža.
Tužilaštvo je iz istog razloga predložilo produženje pritvora nakon podizanja optužnice, što je Opštinski sud u Bihaću prihvatio i optuženom Čauševiću produžio pritvor nakon potvrđivanja optužnice.
Po tom rješenju pritvor može trajati najduže godinu, s tim da će Sud kontrolu opravdanosti pritvora vršiti po isteku svaka 2 mjeseca od dana donošenja posljednjeg rješenja o pritvoru.
“Obzirom da se radi o djelu počinjenom na štetu dvoje djece Tužilaštvo je s naročitom hitnošću provelo istragu, te će u postupku osnovanost optužnice dokazivati iskazima svjedoka, vještaka i materijalnim dokazima”, navode iz Tužilaštva.
-
Cazinprije 24 sata
Delegacija Grada Cazina u službenoj posjeti Velikoj Kladuši: Podrška zajedničkim projektima i saradnji
-
USKprije 1 dan
Bišćanin pretukao dvojicu dječaka jer su bacali petarde
-
USKprije 1 dan
VIDEO Drama kod Graničnog prijelaza Izačić: Pronađeno tijelo migranta, imao vidne povrede
-
USKprije 1 dan
Ministar Rimac u Bihaću predstavio projekat unaprjeđenja zdravstvenog sistema u FBiH
-
Smrtovniceprije 1 dan
Na ahiret preselio Dukić ( Ismeta) Senad
-
BiHprije 1 dan
Rastu plate federalnim državnim službenicima, sudskoj vlasti i zaposlenima u javnim ustanovama
You must be logged in to post a comment Login