VEĆINA vozača zna da se treba skloniti kad prolaze vozila pod rotirkom, ali što učiniti kad vidite vozilo sa zelenim trepćućim svjetlom?

To bi vam se moglo dogoditi u Belgiji, gdje je krenuo novi pilot-projekt belgijskog prometnog instituta Vias, koji je dobrovoljnim vatrogasnim društvima podijelio zelena svjetla. Ona bi trebala povećati vidljivost takvih vozila i omogućiti korisnicima brži dolazak do odredišta.

U Belgiji ih zovu “uslužnim svjetlima”, odnosno “svjetlima pristupačnosti”. Pritom se ne misli na svjetla koja osvjetljavaju interijer, već su to svjetla koja imaju za cilj obavijestiti druge sudionike da se radi o dobrovoljnom vatrogascu koji je na putu do vatrogasne postaje iz koje će ići na hitnu intervenciju.

Pilot-projekt je pokrenut u travnju, a trajat će osam mjeseci. Tijekom tog vremena mjerit će se vrijeme potrebno za dolazak do cilja, odnosno utjecaj svjetala na možebitno skraćivanje vremena dolaska vatrogasnih dobrovoljaca.

Projekt obuhvaća četiri regije, a slijed je da će prva četiri mjeseca vozila imati ugašena zelena svjetla. Tijekom druga četiri mjeseca svjetla će biti aktivirana u vožnji. Ispitivat će se stižu li volonteri sa svojim automobilima dok su upaljena svjetla brže do vatrogasne baze, kako se drugi sudionici u prometu ponašaju prema njima i osjećaju li se vatrogasci volonteri sigurno dok voze s upaljenim svjetlima.

Belgija pritom nije prva koja se bavi ovom idejom. U Kanadi su već duže vrijeme vozila volontera vatrogasaca opremljena zelenim trepćućim svjetlom, dok se u pojedinim američkim državama koriste plava svjetla. Sva vozila s ovim svjetlima moraju i dok su ona upaljena voziti u skladu s prometnim propisima. U Europi se ovakva svjetla koriste u Velikoj Britaniji, a koriste ih doktori tijekom hitnih intervencija.

Index.hr

Sjeverni i južni magnetni pol će se sigurno zamijeniti, ali niko ne zna kada. Neki čak vjeruju da se to već dešava. Posljedice bi mogle biti katastrofalne.

Naučnici su odavno saznali da su se u proteklih 83 miliona godina sjeverni i južni magnetni pol (ne brkati sa geografskim) promijenili najmanje 183 puta.

U prosjeku, to se dešava svakih 450.000 godina, a između “pokušavaju” da se razmijene, ali “neuspjevaju”. Za preokret magnetnih polova potrebno je blizu 1.200 do 1.400 godina, prema Wikipediji, a studije pokazuju da se tokom tog vremena jačina Zemljinog magnetnog polja smanjuje. Posljednji put je Zemlja doživjela potpunu zamjenu prije 780.000 godina. Vremenski obrazac okretanja polova pokazuje slučajnu distribuciju, ali naučnici su sigurni da će se polovi definitivno promijeniti u budućnosti.

Naučnici ne znaju tačno šta uzrokuje promjenu magnetnih polova. Smatra se da je uzrokovano kretanjima u tečnom jezgru Zemlje, sloju debelom blizu 1.300 kilometara koji počinje 2.900 kilometara ispod površine i kojim dominiraju željezo i nikl. Šta se tačno dešava u ovom jezgru naučnici za sada mogu samo da nagađaju, jer još niko nije uspio da prodre ovako daleko ispod površine (do sada je najdublja “rupa” koju su izbušili duboka tek nešto više od 12 kilometara). Dakle, sva predviđanja u vezi sa preokretom magnetnih polova mogu se zasnivati ​​samo na indirektnim zapažanjima.

Prvi nagoviještaji da bi moglo doći do preokreta magnetnih polova pojavili su se u javnosti 2015. godine.

U to vrijeme istraživači su objavili izvještaj pod naslovom “The World Magnetic Model” i u njemu napisali da se sjeverni magnetni pol kreće nepredvidivo. To nije značilo ništa novo, ali je zanimljivo primijetiti da se kreće sve brže (posljednji izvještaj iz decembra 2021. godine navodi da je brzina kretanja blizu 44 kilometra godišnje). U to vrijeme u javnosti se spekulisalo da li pokret ukazuje na zamjenu dva pola. Tome je dodatno pridonio nalaz da je jačina zemljinog magnetnog polja iznad južnog Atlantika značajno smanjena.

Ovo područje se naziva južnoatlantska magnetna anomalija. Mišljenja naučnika koji su odgovarali na pitanje šta se dešava kretala su se od kategoričkog poricanja preokreta magnetnih polova do priznavanja mogućnosti da je proces zapravo započeo. Jedna od najnovijih studija, o kojoj piše sajt space.com, smatra da južnoatlantska anomalija nije povezana sa promjenom magnetnih polova i da će nestati za tristo godina. Međutim, još uvijek nema jasnog odgovora da li dolazi do promjene polova.

Šta bi značila promjena polova?

Ako bi se sjeverni i južni pol zamijenili to bi uticalo na sav život na Zemlji. Naročito u vrijeme promjena (već spomenuti period od 1.200 do 1.400 godina), kada se smanjuje jačina magnetnog polja.

Životinje koje osjete magnetsko polje i koriste ga za migriranje sigurno bi bile zbunjene, smatraju biolozi. Ali i drugi bi bili pogođeni. Zemljino magnetsko polje štiti našu planetu i sav život na njoj od visokoenergetskog zračenja koje dolazi iz svemira, posebno od naše najbliže zvijezde, Sunca. Magnetno polje odbija visokoenergetske i magnetski nabijene čestice od planete i samo mali dio dopire do nas (dio tih čestica se može vidjeti u jednom od najljepših fenomena, sjevernom i južnom svjetlu). Ako bi se ova zaštita smanjila, ovaj povećani priliv čestica mogao bi oštetiti genetski materijal živih bića, što bi se manifestiralo u više mutacija, a time i u većem broju karcinoma kod ljudi i životinja. Pojačano zračenje moglo bi i promijeniti neka područja na način da život više ne bi bio moguć, što bi moglo izazvati izumiranje životinjskih i biljnih vrsta, piše web stranica space.com.

Nalet radijacije bi također uticao na naš savremeni život. Konkretno, to bi najviše uticalo na mnoge satelite koje imamo u svemiru.

Posljedice ovoga mogu biti katastrofalne. Bili bi pogođeni komunikacijski sateliti koji emituju televizijske i radio valove, kao i internet. Isto tako, satelitski sistemi za mjerenje vremena koji također kontroliraju električne mreže. Kao rezultat, ovo bi moglo propasti, što bi izazvalo globalne nestanke struje, za koje stručnjaci predviđaju da bi mogli trajati decenijama. Odavde možete zamisliti šta bi se dogodilo. Gotovo ništa ne bi funkcioniralo jer je naša ovisnost o struji ogromna. Mobilni telefoni, računari, kućni aparati, televizori, mašine u bolnicama, rudnici, restorani brze hrane, frižideri u prodavnicama… sve bi se to ugasilo ili barem prestalo raditi na duže vrijeme.

GPS sistem bi bio poremećen, što bi uticalo na sve, od navigacije automobila, aviona, brodova do vojnih operacija. Čovječanstvo bi trebalo da se vrati na početak 20. vijeka ili čak i dalje unazad. Jesmo li spremni za ovako nešto? Ne, napominje space.com, ali čak i ako je proces već u toku, još imamo vremena da se pripremimo i poboljšamo sigurnost naših uređaja. Inače, šta bi značila promjena polova možete vidjeti u videu ispod (video je na engleskom).