Connect with us

Svijet / Zanimljivosti

Uhapšen traženi bjegunac iz BiH, biće izručen Nizozemskoj

Published

on

Njemačka policija je u posljednje vrijeme otkrila više lica iz BiH koji se nalaze na raznim potjernicama, što nacionalnim, što evropskim

Pripadnici Savezne policije iz Ahena proteklih dana su uspjeli da uhvate nekoliko osoba za kojima su bile raspisane nacionalne, ali i međunarodne potjernice.

Jedan od njih je i državljanin Bosne i Hercegovine (48), koji je zaustavljen na njemačko-belgijskoj granici. Nakon detaljne provjere, policija je shvatila da je pred njima čovjek koji se vodi kao bjegunac i za kojim je raspisala međunarodna potjernica. Navodno, riječ o osobi koju traže širom Evrope, a evropsku potjernicu je raspisala Nizozemska, prenose Nezavisne.com.

On se terete za ilegalno posjedovanje vatrenog naoružanja, ali je navodno riječ o osobi sa više krivičnih djela.

Kako navode njemački mediji, on je uhapšen i nakon procedure, biće izručen Nizozemskoj. Trenutno se nalazi u ekstradicionom pritvoru.

Podsjetimo, njemačka policija je u posljednje vrijeme otkrila više lica iz BiH koji se nalaze na raznim potjernicama, što nacionalnim, što evropskim. Posljednja u nizu je uhapšena djevojka iz BiH, nastanjena u Italiji, a za kojom je bila raspisana evropska potjernica zbog krivičnog djela “kompjuterska prevara”.

Svijet / Zanimljivosti

Španija pred izbacivanjem iz saveza: Isplivala e-pošta Pentagona sa šokantnim planovima za kažnjavanje saveznika

Published

on

By

nterna elektronska pošta Pentagona, koja je dospjela u javnost preko izvora u Washingtonu, otkrila je niz radikalnih opcija koje Sjedinjene Američke Države razmatraju kao odgovor na izostanak podrške saveznika u ratu s Iranom.

Najznačajnije mjere uključuju suspenziju Španije iz saveza i preispitivanje američke podrške britanskom pravu na Falklandska ostrva.

Frustracija zbog uskraćivanja pristupa i preleta

Glavni razlog nezadovoljstva u Pentagonu je odbijanje pojedinih saveznika da omoguće prava pristupa, stacioniranja i preleta (ABO) američkim snagama.

U dokumentu se navodi da su takva prava apsolutna osnova za NATO, te da se unutar Ministarstva rata razmatraju opcije za kažnjavanje “komplikovanih” zemalja uklanjanjem s važnih pozicija unutar saveza.

Poseban fokus je na Španiji, čije je vodstvo zabranilo korištenje svog vazdušnog prostora i baza Rota i Morón za operacije protiv Irana. Iako bi suspenzija Španije imala ograničen vojni efekat, u dokumentima se ističe da bi takav potez imao ogroman simbolički uticaj i poslao jasnu poruku cijeloj Evropi.

Trumpova oštra retorika i sudbina saveza

Američki predsjednik Donald Trump javno je kritikovao evropske partnere jer nisu poslali mornarice u Hormuški moreuz, koji je zatvoren od početka rata 28. februara.

Trump je čak postavio pitanje mogućeg povlačenja SAD-a iz NATO-a, naglašavajući da savez ne može biti “jednosmjerna ulica”.

Sekretar za medije Pentagona, Kingsley Wilson, potvrdio je da će Ministarstvo osigurati predsjedniku vjerodostojne mogućnosti kako saveznici više ne bi bili “papirni tigar”.

Evropa u strahu od napuštanja

Dok Velika Britanija i Francuska tvrde da bi pridruživanje blokadi značilo direktan ulazak u rat, analitičari upozoravaju da su ovi događaji izazvali neviđenu nesigurnost.

Među evropskim diplomatama vlada strah da SAD možda neće priskočiti u pomoć saveznicima u slučaju napada, što dovodi u pitanje opstanak bloka starog 76 godina. Za sada se ne predlaže potpuno povlačenje SAD-a niti zatvaranje baza, ali se jasno ukazuje na kraj ere u kojoj su se evropska prava podrazumijevala bez pune vojne podrške.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Vučić: Ratka Mladića u bolnicu doveli u ležećem položaju

Published

on

By

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da je zdravstveno stanje ratnog komandanta Vojske Republike Srpske Ratka Mladića, koji se nalazi na izdržavanju kazne za ratne zločine u Haagu, veoma teško i da mu nije jasno zbog čega mu ne dozvole da “posljednje dane provede van zatvorske ćelije”.

“Od (ministra pravde Nenada) Vujića sam obaviješten da je njegovo zdravstveno stanje vrlo teško. Nije mogao da sjedi, već su ga u bolnicu doveli u ležećem položaju i najkraće je odgovarao na pitanja. Ne razumijem zašto nekome ne dopuste da posljednje dane provede van zatvorske ćelije. Ali, da li sam posebno začuđen? Nisam”, rekao je Vučić novinarima povodom otvaranja vidikovca na Kuli Beograd.

Mladić služi doživotnu kaznu zatvora zbog genocida i zločina protiv čovječnosti počinjenih tokom ratnih sukoba u Bosni i Hercegovini 90-ih godina prošlog stoljeća.

N1

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Trump se upravo oglasio, izdao je naređenje: ‘Pucaj i ubij!’

Published

on

By

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump upravo se oglasio na Truth Socialu gdje je objavio kako je izdao naređenje Mornarici SAD da pucaju i unište svaki brod koji postavlja mine u vodama Hormuškog moreuza.

“Naredio sam Mornarici Sjedinjenih Američkih Država da pucaju i unište svaki brod, pa makar to bili i mali čamci (njihovi ratni brodovi su svi, svih 159, na dnu mora!) koji postavlja mine u vodama Hormuškog moreuza.

Ne smije biti oklijevanja. Također, naši brodovi za uklanjanje mina upravo sada čiste moreuz. Ovim putem naređujem da se ta aktivnost nastavi, ali u trostruko većem obimu! Hvala na pažnji po ovom pitanju”, poručio je Trump, piše Raport.

Inače, postoje strahovi kako je Iran minirao ključni plovni put, iako to nije potvrđeno.

Ako bi to učinio, zaprijetilo bi obustavom saobraćaja kroz moreuz, koji je u mirnodopskim uslovima odgovoran za petinu svjetske nafte i ukapljenog prirodnog gasa, na duži rok, dodatno nanoseći štetu globalnoj ekonomiji.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Iran uzvratio: Zaplijenjena dva broda u Hormuzu, objavljen snimak ukrcaja IRGC-a

Published

on

By

Iran je u srijedu zaplijenio dva broda u Hormuškom moreuzu, dodatno zaoštravajući kontrolu nad jednim od najvažnijih svjetskih trgovačkih pravaca, svega dan nakon što je američki predsjednik Donald Trump objavio da na neodređeno vrijeme odustaje od novih napada, bez naznaka nastavka mirovnih pregovora.

Status dvosedmičnog primirja, koje je trebalo isteći ranije ove sedmice, ostaje nejasan. Trump je u utorak, nakon ranijih prijetnji obnovom napada, iznenada najavio produženje primirja dok se ne razmotri iranski prijedlog u okviru potencijalnih pregovora o okončanju dvomjesečnog rata. Međutim, iranski zvaničnici nisu potvrdili da su pristali na produženje, te su oštro kritikovali nastavak američke pomorske blokade, koju smatraju činom rata.

Predsjednik iranskog parlamenta Mohammad Baqer Qalibaf poručio je da potpuni prekid vatre ima smisla samo ako se blokada ukine, dodajući da je ponovno otvaranje Hormuškog moreuza nemoguće uz, kako je naveo, “flagrantno kršenje primirja”.

Foto: Reuters

Foto: Reuters

Napetosti dolaze nakon što su Sjedinjene Američke Države i Izrael 28. februara pokrenuli napade na Iran, čime je započeo sukob koji je odnio hiljade života širom Bliskog istoka, posebno u Iranu i Libanu, gdje se u borbe uključio i pokret Hezbollah.

Iranska Revolucionarna garda saopćila je da je zaplijenila brodove zbog “pomorskih prekršaja” i sprovela ih u iranske vode. Riječ je o prvom takvom potezu od početka rata krajem februara. Istovremeno su upozorili da će svaki pokušaj narušavanja sigurnosti u moreuzu biti tretiran kao “crvena linija”.

Među zaplijenjenim plovilima su brodovi “Epaminondas” i “MSC Francesca”, koji plove pod zastavama Liberije i Paname. Grčka kompanija Technomar Shipping potvrdila je da je njihov brod “Epaminondas” pogođen vatrom oko 20 nautičkih milja sjeverozapadno od Omana, pri čemu je oštećen komandni most, ali nije bilo povrijeđenih.

Istovremeno, cijene nafte na svjetskom tržištu rastu – referentna vrijednost Brent premašila je 100 dolara po barelu prvi put u dvije sedmice. Zatvaranje Hormuškog moreuza, kroz koji je prije rata prolazila oko petina svjetske trgovine naftom, ozbiljno pogađa globalnu ekonomiju.

Bijela kuća je saopćila da nije postavljen rok za nove pregovore, iako je Pakistan pokušao posredovati između strana. Planirani razgovori u Islamabadu nisu održani jer se delegacije nisu pojavile.

U međuvremenu, obje strane tvrde da ostvaruju uspjehe na terenu. Iran je u Teheranu organizovao vojnu paradu na kojoj je prikazao balističko naoružanje, uz poruke da je moreuz “pod potpunom kontrolom Irana”.

Američka vojska je, s druge strane, saopćila da je već preusmjerila 29 brodova u okviru blokade Irana, te da je presrela najmanje tri iranska tankera u azijskim vodama, udaljavajući ih od područja u blizini Indije, Malezije i Šri Lanke.

Ključne razlike između strana i dalje ostaju. Washington traži da Iran odustane od obogaćivanja uranija visokog stepena kako bi se spriječila izrada nuklearnog oružja, dok Teheran insistira na ukidanju sankcija, reparacijama i priznanju svoje kontrole nad Hormuškim moreuzom.

Dodatnu komplikaciju predstavlja i zahtjev Irana da se prekid vatre proširi na sukob između Izraela i Hezbollaha. U srijedu su izraelski zračni napadi na Liban usmrtili najmanje pet osoba, uključujući novinarku Amal Khalil, što je najsmrtonosniji dan od proglašenja desetodnevnog primirja 16. aprila.

Klix

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Qalibaf poručio Trumpu: Nećete nas slomiti maltretiranjem, moreuz ostaje zatvoren do daljnjeg

Published

on

By

Iran je zaplijenio dva broda u Hormuškom moreuzu dok je pojačavao kontrolu nad strateški važnim plovnim putem nakon što je američki predsjednik Donald Trump objavio da na neodređeno vrijeme obustavlja napade, bez ikakvih znakova ponovnog pokretanja mirovnih pregovora.

Status dvosedmičnog primirja, koje je trebalo da istekne ranije ove sedmice, ostao je nejasan. U nagloj promjeni nakon što je zaprijetio obnavljanjem nasilja, Trump je u utorak dao ono što se činilo kao jednostrana objava da će SAD produžiti primirje dok ne razgovaraju o iranskom prijedlogu u mirovnim pregovorima o okončanju dvomjesečnog rata.

Ali iranski zvaničnici nisu rekli da su pristali na bilo kakvo produženje primirja i kritikovali su Trumpovu odluku da održi blokadu američke mornarice iranske trgovine morem, što Iran sam smatra ratnim činom. Predsjednik iranskog parlamenta i glavni pregovarač Mohammad Baqer Qalibaf rekao je da potpuno primirje ima smisla samo ako se blokada ukine.

Ponovno otvaranje Hormuškog moreuza, uskog prolaza kroz koji je prije rata prolazila petina svjetske trgovine naftom, bilo je nemoguće s takvim “flagrantnim kršenjem primirja”, objavio je Qalibaf na društvenim mrežama.

– iste postigli svoje ciljeve vojnom agresijom i nećete ih postići ni maltretiranjem – napisao je u svom prvom odgovoru na Trumpovu objavu. “Jedini način je priznavanje prava iranskog naroda.”

Trump je ponovo u posljednjem trenutku odustao od svojih ponovljenih prijetnji bombardiranjem iranskih elektrana i druge civilne infrastrukture, za što Ujedinjene nacije i drugi upozoravaju da bi prekršilo međunarodno humanitarno pravo. Međutim, postignut je mali napredak u okončanju rata koji je započeo zajedničkim američko-izraelskim napadima na Iran 28. februara.

To ostavlja dvije strane u stanju čekanja, s ključnim Hormuškim moreuzom koji je i dalje efektivno zatvoren, opterećujući ekonomije širom svijeta. Hiljade ljudi je ubijeno širom Bliskog istoka, uglavnom u Iranu i Libanu, gdje se iranski saveznički Hezbollah pridružio borbama protiv Izraela.

FENA

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Nobelovac kaže da čovječanstvo možda neće preživjeti sljedećih 50 godina: Ovo su njegovi razlozi

Published

on

By

Dobitnik Nobelove nagrade za fiziku David Gross upozorio je da bi čovječanstvo moglo nestati u idućih nekoliko desetljeća, i to zbog vlastitih odluka.

U razgovoru za Live Science, ugledni teorijski fizičar istaknuo je kako najveća prepreka daljnjem razvoju znanosti nije kompleksnost fizike, već pitanje hoće li civilizacija opstati dovoljno dugo da te odgovore uopće pronađe, prenosi Financial Times.

‘Trenutačno dio svog vremena provodim pokušavajući ljudima reći da su šanse da će živjeti još 50 godina vrlo male. Zbog opasnosti od nuklearnog rata imate otprilike 35 godina’, rekao je Gross. Napomenuo je pritom i kako je riječ o ‘gruboj procjeni’.

Ključni problem je, dakle, prema Grossu, rastući rizik od nuklearnog sukoba. Danas u svijetu postoji više od 12.000 aktivnih nuklearnih bojevih glava, a devet država posjeduje kapacitet za uništenje civilizacije kakvu poznajemo. Procjenjuje da godišnji rizik od nuklearnog rata iznosi oko dva posto. Na prvi pogled riječ je o relativno maloj brojci, no kumulativno to znači da bi očekivani ‘životni vijek’ civilizacije mogao biti svega nekoliko desetljeća.

Dodatni problem Gross vidi u postupnom urušavanju međunarodnih sporazuma o kontroli naoružanja, koji su tijekom Hladnog rata držali nuklearne prijetnje pod barem djelomičnom kontrolom. U današnjem, znatno nestabilnijem geopolitičkom okruženju, takvi mehanizmi sve više slabe, kaže Gross.

Za razliku od razdoblja bipolarnog svijeta, današnji sustav uključuje više nuklearnih sila, što povećava rizik pogrešnih procjena, smatra fizičar, piše Economic Timesa, a prenosi tportal. Upravljanje ravnotežom odvraćanja među devet država, upozorava Gross, eksponencijalno je složenije nego između dvije sile, a diplomatski mehanizmi ne prate dovoljno brzo tehnološki razvoj.

Uz nuklearno oružje, Gross posebno ističe i ulogu umjetne inteligencije. U scenarijima u kojima bi odluke o lansiranju projektila morale biti donesene u vrlo kratkom roku, postoji opasnost da se dio odgovornosti prebaci na automatizirane sustave.

Takvi sustavi, upozorava, djeluju brže od ljudi, ali ne razumiju posljedice svojih odluka. Simulacije ratnih scenarija već sada pokazuju da sustavi temeljeni na umjetnoj inteligenciji često eskaliraju sukobe do nuklearne razine, jer takve odluke percipiraju kao ‘efikasne’. Dugoročno, dodaje Gross, postoji i rizik da bi dovoljno autonomni sustavi mogli donositi odluke bez izravne ljudske kontrole.

N1

Nastavi čitati

Najčitanije