Šemsudin Mehmedović, zastupnik u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine kazao je kako je formiranje koalicije sa HDZ-om BiH bez DF-a najveća izdaja građanskih principa u historiji BiH.
– Osmorka se prodala Čoviću ubijajući DF i Komšića koji je bio posljednji bastion građanske države i model da hrvatski narod može predstavljati Hrvat koji nije iz HDZ-a i koji nema naklonost Zagreba. Ostat će zapamćeno da je Osmorka ubila, kao i Schmidt, pravo da legitimni Hrvat može biti u vlasti a da nije iz HDZ BiH.
Drugovi, čestitam vam. Nemojte kritikovati Schmidtove izmjene Izbornog zakona. Stavili ste pečat na njegov model da samo HDZ BiH može predstavljati Hrvate u BiH – naveo je Mehmedović i dodao:
– Čović je imao samo jedan uvjet, bez DF-a. Sve ostalo što ste mu ponudili i što niste on bi prihvatio. Dakle, bez Hrvata koje nisu odobrili HDZ BiH i HDZ Hrvatske. U tome je kvaka, gospodo drugovi. Sve više BiH postaje talac hrvatske drżave, ali našom snishodljivošću! Historija će suditi svima! Nisu nama drugovi krivi, do naših slabosti je.
Alternativna televizija (ATV), medij u RS pod kontrolom Milorada Dodika i SNSD-a, koja je i na „crnoj američkoj listi“, objavila je uznemirujuću informaciju da nekoliko bošnjačkih udruženja navodno planira za predstojeći Vaskrs oskrnaviti Memorijalni centar u Potočarima, kako bi za to navodno optužili pripadnike srpskog naroda.
Bez ikakvog dokaza i pozivajući se na neimenovanu policijsku agenciju kao na izvor svoje informacije ATV u svom huškačkom tekstu čak dovodi u pitanje vjerodostojnost i istinitost mnogih napada na bošnjačke povratnike koji se dešavaju u kontinuitetu, ne samo posljednjih mjeseci, nego godinama, o čemu postoje brojne policijske zabilješke, no rijetko koji od tih napada je procesuiran.
Iz teksta ATV-a se iščitava da su Bošnjaci ‘napadali sami sebe’, a optuživali pripadnike srpskog naroda, što nije tačno.
Raport je u Direkciji za koordinaciju policijskih tijela BiH, čiji pripadnici inače osiguravaju Memorijalni centar u Potočarima, provjerio kakvo je stanje na terenu, te smo pitali da li su upoznati s navodima koji stižu iz pojedinih medija u RS.
Enes Karić, direktor DKPT-a u izjavi za Raport je kazao da je Direkcija dobila depešu iz Ministarstva unutrašnjih poslova RS, a o detaljima sadržaja te depeše Karić nije htio govoriti, no informaciju MUP-a RS je ocijenio ‘čudnom’.
“Direkcija za koordinaciju policijskih tijela je dobila depešu od Ministarstva unutrašnjih poslova RS. Provjeravamo navode i poduzimamo određene mjere u Potočarima. Već odavno su povećane mjere zaštite Memorijalnog centra u Potočarima. Malo je čudna ta informacija u kojoj se kaže da Bošnjaci nešto žele da urade u Memorijalnom centru u Potočarima, ali mi u svakom slučaju poduzimamo određene radnje i mjere”, kazao je Karić za Raport.
ATV u svojoj informaciji navodno planirane napade od Bošnjaka dovodi u vezu s najavom usvajanja Rezolucije o genocidu u Srebrenici sredinom maja u Ujedinjenim nacijama, što je nebulozno i bez ikakvog uporišta, jer Bošnjaci nisu nikada agresijom niti nedoličnim radnjama tražili pijetet za žrtve iz svog naroda, a s posebnom obzirnošću se odnose prema žrtvama genocida u Srebrenici.
Također, podršku usvajanju Rezolucije o genocidu u Srebrenici u UN-u do sada su najavile brojne zemlje, uključujući i one iz regiona, izuzev Srbije i jasno je da Bošnjaci nemaju nikakvog razloga da s bilo kakvim gestom, a kamoli insceniranim napadima ugrožavaju i sebe i svoje svetinje kao što je Memorijalni centar u Potočarima.
No, evidentno je da su u stvari u RS zbog najavljenog usvajanja Rezolucije o genocidu u Srebrenici spremni na stvaranje “zategnute” situacije i da bošnjački povratnici u RS, odnosno ljudi koji su oduvijek bili naseljeni u tom dijelu BiH, ali su tokom agresije bili protjerani, a onda se vratili na svoja ognjišta, očigledno imaju razloga za oprez. Pokazuju to i posljednji napad u Gacku, a i najnovija propaganda.
Presuda bivšem premijeru i SDA-ovom zastupniku Fadilu Novaliću postala je pravosnažna 26. januara ove godine, a NIP-ovom Halilu Bajramoviću 8. novembra 2023. godine. Sa tim datumima utvrđen im je i prestanak mandata u Zastupničkom domu, ali ne i radnog odnosa, pa su obojica mjesecima bili na platnom spisku Federalnog parlamenta.
Novaliću i Bajramoviću oduzeti mandati zbog pravosnažnih presuda
Centralna izborna komisija BiH oduzela je mandate dvojici federalnih zastupnika, SDA-ovom Fadilu Novaliću i NiP-ovom Halilu Bajramoviću, zbog pravosnažnih presuda na zatvorske kazne duže od šest mjeseci. Tako nalaže Izborni zakon BiH.
Bivši premijer Federacije BiH, Novalić, osuđen je na četiri godine u predmetu “Repiratori”, a Bajramović na tri godine zbog “obmane pri davanju kredita”.
– Novalić Fadilu utvrđen je prestanak mandata sa danom 26.01.2024. godine, kada je presuda Suda Bosne i Hercegovine, broj: S1 2 K 039029 21 od 05.04.2023. godine, postala pravosnažna. Odluka CIK-a BiH je donesena 19.02.2024. godine, a postala je pravosnažna dana 21.03.2024. godine. Bajramović Halilu utvrđen je prestanak mandata sa danom 08.11.2023. godine, kada je presuda Kantonalnog suda u Bihaću, broj: 01 0 K 014058 20 K od 13.06.2022. godine, postala pravosnažna. Odluka CIK-a BiH je donesena 19.02.2024. godine, a postala je pravosnažna dana 15.03.2024. godine – odgovor je koji je Fokus dobio u CIK-u.
Dakle, presuda Novaliću postala je pravosnažna 26. januara ove godine, a Bajramoviću 8. novembra 2023. godine. Sa tim datumima utvrđen im je i prestanak mandata, ali ne i radnog odnosa, pa su obojica mjesecima bili na platnom spisku Federalnog parlamenta. Sve do pravosnažnosti CIK-ovih odluka u martu.
Uprkos tome što su znali da su im dani u Parlamentu odbrojani, ni jednom ni drugom nije palo na pamet da prihvate odgovornost i zatraže prekid radnog odnosa. Propisi najvišeg zakonodavnog organa u Federaciji BiH omogućili su ovim osuđenicima za krivična djela da nastave primati hiljade maraka iz budžeta. Dakle, na račun građana.
CIK ne dobija službene obavijesti o presudama
Činjenica je da protekne dosta vremena od sudske presude do pravosnažnosti odluke CIK-a o oduzimanju mandata. Međutim, problem je što CIKBiH ne dobija nikakve službene obavijesti o presudama protiv izabranih članova organa vlasti pa proces oduzimanja mandata pokreće tek nakon saznanja do kojih dođe, nerijetko putem medija ili iz drugih izvora. Zato se može desiti da neki slučaj koji nije medijski propraćen, a potom i presuda, ostanu prilično dugo neotkriveni.
– Centralna izborna komisija BiH po saznanju da je neki izabrani zvaničnik pravosnažno osuđen na kaznu zatvora od šest mjeseci ili duže kako je to propisano odredbama člana 1.10 stav (1) tačka 4. Izbornog zakona BiH obraća se nadležnom sudu za dostavljanje presude sa naznačenim datumom pravosnažnosti. Tek nakon toga CIKBIH pokreće postupak utvrđivanja prestanka mandata – kaže za Fokus Stručna savjetnica za odnose s javnošću u CIK-a BiH Maksida Pirić.
Međutim, pojašnjava da u svim slučajevima, bez obzira na datum donošenja pravosnažne odluke Centralne izborne komisije BiH, mandat zvaničniku prestaje sa danom pravosnažnosti sudske presude.
Nažalost, to u praksi ništa ne znači zato što prestanak mandata ne znači automatski i prekid radnog odnosa jer njihov radno-pravno status nije u nadležnosti CIK-a, nego je regulisan propisima organa vlasti. U ovom slučaju Zastupničkog doma Federalnog parlamenta.
Marinković Lepić tražila reakciju komisije
Istina je da je Mirjana Marinković Lepić još 31. januara, u vrijeme kada je bila predsjedavajuća tog doma, zatražila od Mandatno-imunitetske komisije da razmotri medijske natpise o pravosnažnoj presudi protiv Novalića te pitanje prestanka mandata. Samo osam dana kasnije i CIKBiH je obavijestio Zastupnički dom da je pokrenuo postupak utvrđivanja činjenica i odgovornosti tri zastupnika, među kojima Novalića i Bajramovića.
Nedugo nakon toga, 21. februara, CIK je dostavio i odluke o prestanku njihovih mandata sa datumima kada su im izrečene pravosnažne sudske presude. Međutim, ova komisija je odlučila čekati da i CIK-ove odluke postanu pravosnažne. One sudske valjda im nisu bile relevantne.
Parlament ne otkriva detalje
Fokus je sekretaru Zastupničkog doma Ivanu Miličeviću uputio pitanja do kojeg datuma su Bajramović i Novalić primali plaće po osnovu rada u Parlamentu. On je upit proslijedio Administrativnoj komisiji, čija je privremena sekretarka dobila zadatak da odgovori.
– U dogovoru s predsjednikom Administrativne komisije Zastupničkog doma Parlamenta FBiH Rasimom Smajlovićem dostavljamo Vam odgovor na postavljena pitanja: Nakon dostave pravosnažnih Odluka od strane CIK-a, Administrativna komisija je u skladu sa Poslovnikom i svojim nadležnostima propisanim člankom 59. donijela rješenja o prestanku radnog odnosa navedenim zastupnicima Fadilu Novaliću i Halilu Bajramoviću. Odnosno, i jednom i drugom zastupniku radni odnos je prestao danom pravosnažnosti Odluka o dodjeli i prestanku mandata Centralne izborne komisije – navedeno je u odgovoru.
U prevodu, ovo bi značilo da je Novaliću radni odnos prekinut istog dana kada se javio na izdržavanje kazne u državni zatvor u Vojkovićima, 21. marta.
U nastojanju Fokusa da dobije dodatna pojašnjenja uključujući precizne datume do kada su bili na platnom spisku pokušali su stupiti u kontakt sa predsjednikom Administrativne komisije, no još nisu dobili uzvratni poziv.
Podsjećanja radi, bivši premijer Federacije BiH Fadil Novalić 21. marta otišao je na izdržavanje zatvorske kazne. Prethodno je, u januaru ove godine, Apelaciono vijeće suda BiH potvrdilo prvostepenu presudu u predmetu “Respiratori” kojom je osuđen na četiri godine. Uprkos njegovim nastojanjima da se odgodi izvršenje kazne, žalba je odbijena pa je Novalić bio prinuđen javiti se u državni zatvor.
Među džamijama građenim u vrijeme Osmanlija, posebno mjesto i značaj imale su one koje su gradili sami sultani, kako u Istanbulu, tako i širom Osmanskog carstva, pa i u Bosni i Hercegovini. One su finansirane iz državne blagajne, pa se na neki način mogu smatrati i državnim džamijama.
U našoj zemlji podignuto je preko 80 sultanskih džamija. Mnoge su porušene, neke su obnavljane, a od nekih su ostale samo zidine u tvrđavi, kao što je to slučaj u Bužimu.
Do danas ih je sačuvano i obnovljeno ukupno 37. Od sultanskih džamija koje se i danas koriste i služe svojoj svrsi čak 9 nalazi se na prostoru Bosanske Krajine. To su: Stara džamija u Izačiću, Džamija Murata III u Todorovu, Džamija Murata III u Šturliću, Fethija džamija u Bihaću, Džamija Brekovica grad u Bihaću, Džamija Zagrad u Velikoj Kladuši, Džamija u Maloj Kladuši, Džamija u Mutniku, i Gradska džamija u Cazinu.
Povodom obilježavanja 7. maja, Dana džamija, Medžlis Islamske zajednice Cazin u saradnji sa Gazi Husrev-begovom bibliotekom iz Sarajeva organizira predavanje i izložbu „Sultanske džamije u Bosni i Hercegovini“.
Predavanje i izložba će se održati u Gradskoj džamiji u Cazinu, u petak, 3. maja 2024. godine, sa početkom u 20 sati.
Pozivamo vas da svojim prisustvom uveličate ovaj značajan skup.
You must be logged in to post a comment Login