USK
‘Mi smo generacija koja to treba realizirati’: U USK se radi na otvaranju Odjela interventne kardiologije
Vlada i Ministarstvo zdravstva Unsko-sanskog kantona, u koordinaciji s menadžmentom Kantonalne bolnice “Dr. Irfan Ljubijankić” u Bihaću, pokreće generacijski projekt otvaranja odjela interventne kardiologije. Ideja već postoji nekoliko godina, a ovih dana je intenzivirana.
Riječ je o projektu koji je uvršten u Strategiju razvoja zdravstva u Unsko-sanskog kantona za periodu 2021-2027. godina i to je primarni zadatak.
Da bi se nešto takvo realiziralo i počelo da funkcionira, kako ističe ministar zdravstva USK-a Muris Halkić, neophodno je ispuniti određene pretpostavke koje, prije svega, uključuju educiran i obučen kadar koji će provoditi procedure koje su neophodne, adekvatan prostor i opremu.
-U tom kontekstu su i kolege koje su ranije obnašale poziciju ministra zdravstva, bili spremni da idu u taj proces. Međutim, s obzirom da ništa od navedenih pretpostavki koje su potrebne za pokretanje takvog jednog projekta nije postojalo, onda je i taj projekat stavljen na čekanje. Sada smo došli u poziciju da možemo razmišljati o tom projektu i praviti planove za njegovu realizaciju u smislu osposobljavanja odjela u okviru kardiologije pri Kantonalnoj bolnici u Bihaću – navodi Halkić u razgovoru za Fenu.
Kako kaže, održan je sastanak s kardiolozima kojem je prisustvovao i direktor bolnice koji će koordinirati kompletan proces, a razgovaralo se o edukaciji kadra.
– Imamo četiri kardiologa koji su izrazili spremnost, volju i želju da rade te procedure. Imamo također i dvoje ljekara koji su na specijalizaciji i subspecijalizaciji iz kardiologije, tako da ćemo imati jednu širu bazu ljekarskog kadra što je najbitnije u svemu tome – ističe Halkić.
S obzirom da Kantonalna bolnica ne raspolaže adekvatnim prostorom koji bi se mogao urediti za te namjene, došlo se na ideju da se dio prostora koji se nalazi uz samu kardiologiju, gdje se trenutno nalazi Centar za urgentnu medicinu (CUM), izmjesti na drugu lokaciju, a da se tu smjesti buduće odjeljenje interventne kardiologije.
Halkić naglašava da je potrebno napraviti idejno rješenje u skladu sa zakonskim normativama koji se traže kada je takva vrsta zdravstvene usluge u pitanju. To je zadatak direktora, koji sada treba angažirati struku koja će se baviti tim pitanjem, te da pronađe alternativu za izmještanje kuhinje koja se nalazi ispod tog prostora u koji bi onda smjestio CUM.
Zadatak je dat i kardiolozima da sačine plan i program aktivnosti, dinamiku i edukaciju.
-Moj stav i razmišljanje je bilo da bi se oni mogli upućivati u susjednu Republiku Hrvatsku na edukaciju, s obzirom da imaju referentne centre, a bliži su nego ostali klinični centri u Federaciji BiH i državi BiH. Oni nisu iskazali spremnost da idu tamo jer bi im to bilo komplikovano zato što bi odlazila dva ljekara a onda bi kardiologija kao odjel bila deficitarna s ljekarskim kadrom. Onda smo došli do stava da idemo s angažmanom ljekara koji imaju iskustvo u tome i koji su se bavili tom vrstom kardiologije, kako bi ovdje obučavali naše kadar. Da li će to biti ljekari iz Sarajeva, Tuzle ili od nekud drugdje, ovisi s kim ćemo napraviti sporazum – kaže ministar Halkić.
Kako je pojasnio, kada osoba doživi infarkt miokarda, neophodno je hitno i promptno djelovati. Takva akutna stanja uključuju intervenciju unutar “zlatnog sata”, zašto su pacijenti u Unsko-sanskom kantonu kada je u pitanju kardiologija trenutno uskraćeni takvim zahvatima jer ne postoje obučeni ljekari koji bi to vršili, niti Kantonalna bolnica u Bihaću posjeduje opremu za izvođene tih zahvata. Radi se o stanjima venske tromboze koja, podvlači Halkić, mogu završiti smrtnim ishodom ako se pravovremeno ne djeluje.
-U tom vremenskom periodu je potrebno uraditi dijagnostiku, koronografiju ako je došlo do onkluzije krvne žile i naravno rekanalizaciju. Sve se to može raditi u okviru ovog centra kojeg planiramo pokrenuti. U tom slučaju ne bi velik broj pacijenata koji dožive infarkt, imalo trajne posljedice i invalidnost, te bili nesposobni za rad i normalan život. Pored svega navedenog, potrebno je educirati i medicinski kadar koji bi radio s ljekarima i asistirao im pri tim zahvatima – kaže kantonalni ministar zdravstva.
To uključuje, dodaje on jednu širu grupu ljudi koji će proći potrebne edukacije, te ako bude potrebno i jedan dio obuke za određene procedure proći u sličnim centrima.
-Najvažnije od svega je da je stvorena jedna kritična masa koja je spremna i mislim da smo to i na sastanku zaključili, kako je krajnje vrijeme da idemo u realizaciju tog projekta i da smo upravo mi ta generacija koja to treba realizirati – poručuje ministar Halkić u razgovoru za Fenu.
Magazin
Kako “Frida” zvuči na francuskom: Davor Gobac i bihaćki bend Jall Aux Yeux snimili muzičku poslasticu
“Ako ste mislili da ste sve vidjeli i čuli, imamo nešto što će vas izuti iz papuča: Davor Gobac pjeva na francuskom! Da, da, nije greška u titlovima! Legendarna ‘Frida’ sada zvuči kao soundtrack za film u kojem Jean-Paul Belmondo i Brigitte Bardot voze fiću do Pariza! Za ovaj muzički šok odgovoran je bend Jall Aux Yeux, koji je odlučio Balkanu podvaliti malo francuske kulture i to bez ikakve carinske deklaracije”, poručili su iz spomenutog benda.
Dodali su da ‘Frida’ sada zvuči kao da puši tanke cigarete, nosi beretku i sjedi u kafiću gdje konobar ignoriše mušterije – prava francuska atmosfera.
Nova verzija “Fride” snimana je u studiju Amadeus u Bihaću. Montažer Ervin Duratović potrudio se da sve izgleda fluidno, dok je Daniel Pavlić iza kamere uhvatio svaki detalj, uključujući i trenutke kada je Gobac možda zaboravio tekst (ali to je ionako dio šarma). Za muziku i tekst zaslužan je Davor Slamnig, a aranžman je radio Jasmin Hadžisadiković. Izdavač je Croatia Records.
“Ova verzija Frida pjesme nije samo muzička poslastica – to je dokaz da Gobac može sve! Sljedeći logičan korak? Možda album na japanskom, duet s Dalaj Lamom ili Gobac snima emisiju ‘Kako preživjeti u Parizu bez znanja francuskog’! Slušajte, gledajte, dijelite, a ako osjetite neobjašnjivu želju da jedete baget i pijete vino iz čaše s nogicom – ne brinite, to je samo nuspojava odlične muzike!”, poručuje Jall Aux Yeux.
Banda Afganistanaca ordinira određenim područjima BiH i teroriše izbjeglice i migrante koji pokušavaju preći iz BiH u druge zemlje.
Za 36-godišnjeg Bilala, veče 21. juna 2024. prilikom “igre” prelaska iz Bosne i Hercegovine u Hrvatsku – bilo je posebno traumatično, navodi se u početku priče koju je objavio Detektor.
Hrvatska policija je njega i druge izbeglice potisnula natrag – što je praksa koju stručnjaci za ljudska prava, ali i Evropski sud pravde, kritikuju kao kršenje međunarodnog prava.
Međutim, to je bio samo početak Bilalovih muka.
– Zaustavila nas je grupa muškaraca sa maramama i pištoljem, priča ovaj Pakistanac.
– Uhvatili su nas i zatvorili. Bio sam otet osam dana. Tukli su nas. Dva dana sam bio bez hrane, objašnjava Bilal, kome to nije pravo ime.
O prelasku granice često preko šumovitih brda ili polja koji izbeglice i migranti zovu “game”, što u prevodu znači “igra”, novinari BIRN-a su razgovarali putem aplikacije WhatsApp, nekoliko sedmica nakon što je njegova porodica platila otkupninu za Bilalovo oslobađanje.
Tokom višemesečnog istraživanja, BIRN je došao do saznanja da je Bilalova otmica u blizini Velike Kladuše najverovatnije djelo afganistanske kriminalne grupe poznate kao BWK.
Istraživanje BIRN-a zasnovano na razgovorima sa žrtvama, lokalnom policijom, krijumčarima, kao i analizama TikTok profila, fotografija i video-zapisa do kojih su došli, ukazuje da je BWK najnasilnija od svih grupa koje djeluju u BiH.
BWK je uspostavljena krajem 2023. godine i tokom više od godinu dana kontrolisala je brojne rute za krijumčarenje migranata u graničnim područjima BiH.
Nakon otmica članovi BWK-a šalju video snimke porodicama ljudi koje drže u zatočeništvu, tražeći novac za njihovo oslobađanje.
Bilal objašnjava da je njegova porodica platila 3.500 eura za njegovu slobodu, međutim, otkupnine mogu da budu i značajno veće.
Brojni članovi BWK-a su prethodno djelovali i u Srbiji, ali kao članovi drugih bandi. Oni su se povukli nakon što je srbijanska policija na ljeto 2023. pokrenula veliku operaciju razbijanja naoružanih krijumčarskih bandi koje su vodile ratove za teritoriju na granici Srbije sa Mađarskom.
– U Srbiji je postalo mnogo teže. Zato je posao prebačen u Bosnu, kaže za BIRN pakistanski krijumčar Ahmad, kome to nije pravo ime.
Iz Frontexa, Evropske agencije za graničnu i obalsku stražu, kažu da je broj otkrivenih pokušaja ilegalnih prelazaka granice na Zapadnom Balkanu pao za 79 posto između 2023. i 2024. godine.
Sa smanjenjem broja “mušterija”, krijumčari su postali nasilniji prema izbjeglicama, dodajući krađu, otmice i iznude u asortiman svojih kriminalnih aktivnosti. Otmice su se često dešavale nakon što policija uhvati izbjeglice prilikom prelaska granice i potisne ih nazad, maltene pravo u ruke kriminalnim bandama.
Istraživanje BIRN-a pokazalo je i da su neke žrtve – uključujući i maloljetnike – osim što su bile podvrgnute psihičkom i fizičkom maltretiranju, bile i seksualno zlostavljane, uglavnom muškarci.
Adnan Beganović, glasnogovornik Ministarstva unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona, potvrdio je saznanja BIRN-a. Tokom 2024. godine nekoliko Afganistanaca je uhapšeno i optuženo za nasilne zločine, upravo kao članovi BWK-a.
On ističe da banda cilja pojedince “za koje misli da su iz bogatijih porodica”.
– Hvataju ih, fizički zlostavljaju, vezuju, prijete im, ucjenjuju ih, pa su primorani da daju kontakt telefon, odnosno da stupe u kontakt sa njihovim porodicama i jave im da moraju platiti otkupninu ili će im nauditi, kaže Beganović za BIRN.
Dodaje kako naplaćuju i po 6.000 eura po osobi i da se novac uplaćuje na račune otvorene uglavnom u Turskoj, iako neki izvori kažu da postoje računi i u Holandiji i Švicarskoj.
Javni poziv je namijenjen porodicama s troje i više djece koje imaju prebivalište u Bihaću i polaznici su ovdašnjih predškolskih ustanova. Poziv sa smjernicama o neophodnoj dokumentaciji objavljen je na web stranici Grada Bihaća u sektoru Javni pozivi i na društvenim mrežama Grada.
Podsjetimo, ova izdvajanja za podršku porodicama 3+, definisane su Pravilnikom o pronatalitetnim mjerama za 2025. godinu, a za ovu namjenu je u Budžetu Grada izdvojeno 400.000 KM. Osim pobrojanih, Pravilnik uključuje i jednokratnu novčanu pomoć u iznosu od 500 KM za svakog prvačića. Za ovu mjeru javni poziv će biti naknadno objavljen.
Ovi konkretni koraci gradonačelnika Sedića i Gradske uprave, odražavaju predanost Grada Bihaća pružanju podrške porodicama i stvaranju povoljnijih uvjeta za rast i razvoj djece u ovom gradu.
Preliminarne štete od nedavnih poplava koje su zahvatile općinu Sanski Most procijenjene su na 2,2 miliona konvertibilnih maraka – rečeno je na današnjoj sjednici Kriznog štaba. Zbog prisustva podzemnih voda i moguće pojave klizišta odlučeno je da se stanje prirodne nesreće, koje je proglašeno prije nekoliko dana, produži.
Prema prvim procjenama, poplavama je bilo ugroženo oko 200 domaćinstava, dok je u 45 stambenih objekata evidentirana direktna šteta. Osim toga, značajna oštećenja pretrpjeli su infrastrukturni objekti, poljoprivredno zemljište i mostovi, pri čemu je na osam mostova neophodna hitna sanacija.
Načelnik Općine Sanski Most Mensur Seferović izjavio je da je sjednica Kriznog štaba bila posvećena analizi posljedica poplava i procjeni trenutne situacije.
“Komisija je zasjedala i prema preliminarnim rezultatima, štete iznose oko 2.200.000 KM. Razmatrali smo mogućnost ukidanja vanrednog stanja, ali smo zaključili da uslovi za to još uvijek nisu ispunjeni. Općinski budžet predviđa interventna sredstva za ovakve situacije, a danas smo uputili zahtjev Vladi Federacije BiH i Vladi Unsko-sanskog kantona za dodatnu finansijsku pomoć. Također, određeni broj stranih donatora i nevladinih organizacija iskazao je spremnost da pomogne, o čemu ćemo naknadno informisati javnost”, kazao je Seferović.
Prema riječima načelnika, najveće štete zabilježene su na mostovima, gdje će biti potrebna sanacija ili rekonstrukcija osam mostova. Također, oštećeno je oko 50 kilometara makadamskih puteva i 100 metara asfaltnog puta.
Komisija za procjenu šteta nastavlja obilazak terena kako bi utvrdila tačne razmjere posljedica koje su poplave ostavile na području Sanskog Mosta.
FENA
- Nedaleko od Bihaća, u mjestu Gata, smješteno je lječilište sa prirodnom ljekovitom vodom, po kvaliteti drugo u Evropi. Potencijali ovog lječilišta nedovoljno su iskorišteni, uprkos činjenici da je ulaganje u njega od nemjerljivog strateškog značaja za Unsko-sanski kanton.
– Čini se da bi ova godina mogla biti prekretnica, jer pored zatvorenog fizioterapeutskog bazena, ova ustanova do kraja juna dobiće i novu salu za kineziterapiju.
Video prilog pogledajte OVDJE.
Poplave koje su proteklih dana pogodile Sanski Most prouzrokovale su značajnu materijalnu štetu u naselju Karići, gdje su stradala brojna domaćinstva, uključujući i kuću Rasime Karić, stanovnice Sanske ulice koja nema sredstava za obnovu i nade polaže u pomoć države i dobrih ljudi.
Prema riječima Rasime Karić, voda je brzo prodrla u njen dom, uzrokujući velike gubitke.
– Voda je najprije ušla u kupatilo kroz WC školjku. Pokušavali smo se odbraniti od te vode, ali nismo uspjeli. Uništen nam je laminat na podu, vrata od soba, dvije mašine. Voda je jednom ušla u kuću 2014. godine i tada smo sve sanirali. Tada sam dobila 3.000 KM pomoći, ali sada nemam sredstava da ponovo obnavljam kuću. Čekamo da dođu na uviđaj i nadamo se nekoj pomoći. Neću ništa dirati, samo ću očistiti malo i neka stoji ovako – kaže Karić.
Stanovnici Karića sada sabiraju štetu i očekuju reakciju nadležnih institucija. Mnogi se nadaju finansijskoj pomoći kako bi mogli sanirati posljedice koje su im poplave nanijele.
FENA
Kada sadite krompir dodajte i ovaj sastojak: Buba zlatica neće smjeti da mu priđe
Zmije ne podnose ove tri biljke: Posadite ovo u dvorištu i više ih nikad nećete vidjeti
Inzko poziva na slanje trupa u Brčko: “Ne smijemo ponoviti grešku s Dodikom”
Ružnić čestitao zastupniku NES-a zbog glasanja za imenovanje Krešića: “Srušio je posljednji bastion SDA”
Lepi: Spavao sam na klupama i nisam imao šta da jedem, postao sam “Lepi” kad sam počeo raiditi
Članica EU uvodi sankcije: Dodiku, Stevandiću i Viškoviću bit će zabranjen ulazak u Njemačku
Stevandić likuje zbog odluke Interpola: Ovu priliku nećemo propustiti, hvala Vučiću na uspravnom držanju
Isak pozvao institucije na odgovornost: Postaje neozbiljno, da sam ja na čelu SIPA-e, Dodik bi bio uhapšen
Helez: Srbija javno krije 64 optuženika za ratne zločine u BiH, te štiti Dodika i Stevandića
Anur Mehić pobijedio u slalomskoj utrci za kadete voženoj u Val-d'Isèreu
-
Smrtovniceprije 4 danaNa Ahiret preselio Ćatić (Sakib) Safet
-
Smrtovniceprije 5 danaNa ahiret preselila Jakupović (Avdić) Zumreta
-
Smrtovniceprije 2 danaNa ahiret preselila Kudić (rođ. Kukić) Đula
-
Cazinprije 7 danaKreće izgradnja ceste u Krajini kojom će se BiH povezati s Europskom unijom
-
USKprije 7 danaUprava pogriješila dužinu staze: Hoće li Airbus moći slijetati u Bihać?
-
USKprije 6 danaAfera Saniteks: Bivšem direktoru Agencije za privatizaciju USK dvije godine zatvora