Connect with us

Cazin

Muzej bosanskog kraljevstva: Festival srednjovjekovlja u Cazinu (FOTO)

Muzej Bosanskog Kraljevstva nastavlja sa svojim uspješnim aktivnostima i
najavljuje Festival srednjovjekovlja od 8 do 11 juna u Cazinu, gradu u
kome je i smješten Muzej bosanskog kraljevstva.
Festival ima za cilj afirmirati građane, javnost i teme vezane za
srednjovjekovnu bosansku državu.
“Festival srednjovjekovlja ima za osnovu interdisciplinarni pristup
tretiranju historije srednjega vijeka sa posebnim osvrtom na
najznačajnija pitanja iz historije srednjovjekovne bosanske države.
Program festivala ima višedimenzionalni karakter uključujući istaknute
historičare i arheologe srednjovjekovne epohe, te umjetnike koji su
vrelo svoje inspiracije pronašli u događajima iz ovog doba, te djelima,
životima i sudbinama srednjovjekovnog čovjeka. Osnovni cilj festivala je
približiti srednjovjekovnu prošlost modernom čovjeku, te omogućiti
zainteresiranim građankama i građanima druženje sa naučnicima i
umjetnicima u relaksiranom ambijentu. Ovogodišnji program usmjeren je na
prezentaciju i analizu ideoloških i mitoloških konstrukcija koje prate
bosansko srednjovjekovlje od najstarijih pristupa i obrada ove epohe do
današnjeg dana. Iskovane konstrukcije cirkuliraju utabanim stazama
opstajući kroz sredstva javnih informisanja te držeći čvrstu poziciju u
dnevnoj politici i pojedinim državnim projektima. Dekonstrukcija je
sadržana u dijagnosticiranju uzroka i povoda nastanka ovakvih tumačenja
prošlosti te vraćanju na prvorazredne izvore kao jedina čvrsta uporišta
za tumačenje srednjovjekovlja.
Bitna karakterna crta ovogodišnjeg
festivala jeste i predstavljanje potencijalnih smjernica za buduća
otkrića novih saznanja iz ovog perioda.
Primjetna raznovrsnost umjetničkih ostvarenja nastalih posljednjih godina na našem prostoru
predstavlja dragocjen doprinos njegovanju kulture sjećanja na bosansko
srednjovjekovlje. Predstavljanje ove vrste izražavanja zauzima posebno
mjesto na festivalu. O svemu navedenom će se govoriti kroz više
različitih formi: kroz diskusije sa historičarima, arheolozima i
umjetnicima, izložbe, predstave, radionice i predavanja.”-kazao je dr.
Enes Dedić ispred Festivala srednjovjekovlja Muzeja bosanskog
kraljevstva Cazin.

Cazin

Zbog saobraćajne nesreće obustavljen saobraćaj na magistralnom putu Velika Kladuša – Cazin!

Zbog saobraćajne nesreće obustavljen saobraćaj na magistralnom putu M-4.2 Velika Kladuša – Cazin.

Razlog obustave saobraćaja je slijetanje teretnog vozila sa kolovoza na relaciji Skokovi – Ćoralići.

Foto: Dž.B

Nije poznato stanje vozača teretnog vozila, a automobili mogu koristiti obilazne puteve.

Policija je na terenu vrši očevid nakon kojeg će biti poznato više informacija…

Nastavi čitati

Cazin

U cazinskoj firmi deset radnika iz Bangladeša: Ismail je bio učitelj, već četiri godine živi i radi u BiH

Posljednjih godina u Bosni i Hercegovini evidentan je porast zapošljavanja stranih radnika, a posebno je to naglašeno u građevinarstvu, kažu u Agenciji za rad i zapošljavanje BiH.

Posljedica je to odlijeva domaće radne snage, koja bolje uvjete nalazi na tržištu Europske unije.

– Prema podacima koje smo dobili, u prvoj polovini ove godine imamo najveći broj izdatih dozvola u prvoj polovini ukupno 2.490, 1.475 koje se računaju u kvotu i 1.005 onih mimo kvota i najviše u oblasti građevinarstva, 999, i to je za tih pola godine više nego li u cijeloj 2022. godini. Ovo dokazuje da je potreba za tim kadrom izražena – objašnjava Boris Pupić, glasnogovornik Agencije za rad i zapošljavanje BiH, u razgovoru za Anadolu.

Statistiku potvrđuju i u građevinskoj firmi “Memić gradnja” iz Cazina, u kojoj odnedavno rade desetorica Bangladešana.

– Situacija je takva da naša radna snaga ide za boljim uvjetima prema zapadu, a mi kao privrednici moramo tražiti rješenje. I naši su preci nekada, kao i oni, išli trbuhom za kruhom – kaže Suljan Memić, direktor građevinske firme “Memić gradnja”.

– Mi smo nedavno zaposlili deset Bangladešana i jako smo zadovoljni. U Bosni je to sada sve češća praksa. Ono što sam do sada primijetio, to su korektni, fini ljudi, dobri radnici i ima tu i dobrih majstora. Da li možda imaju tamo kurseve, ne znam, ali oni što su nama došli kao zidari i tesari, to i rade . Mi smo njih rasporedili po jednog sa našim radnicima i dobro su se uklopili, jedan od njih zna i naš jezik, pomalo engleski, tako da u komunikaciji nemamo problema. Surađuju i mislim da smo razbili sve predrasude – objašnjava Memić.

Među novim radnicima je i Sokubi Ismail iz Bangladeša, koji već četiri godine živi i radi u Bosni Hercegovini.

– Ja sam četiri godine ovdje, znam sve o građevini, neki ljudi su nam pomogli, negdje dođemo na mjesec, negdje na tri, ali radimo. Bio sam učitelj u Bangladešu, ali sam u Evropi radio šest godina na građevini, pa se vratio u Bangladeš. Kada mi se ponovno ukazala šansa, došao sam. Sretan sam ovdje i sve mi je dobro. Dio plaće šaljem porodici u Bangladeš – objašnjava Sokubi Ismail.

Pozitivna su iskustva i Muhameda Bin Islama iz Bangladeša.

– Nemam problema, ovdje radim, moja porodica nije ovdje, ali planiram da dođu u narednih pet godina, zadovoljan sam platom i svim.

Zapošljavanju prethodi dobivanje suglasnosti od federalnog Zavoda za zapošljavanje.

– Svi oni poslodavci koji žele zaposliti strane radnike jave se nama i popune obrazac i mi proslijedimo federalnom Zavodu za zapošljavanje, naravno, uz potrebnu dokumentaciju, čekamo odgovor, jer je on taj koji daje radnu dozvolu. Za Unsko-sanski kanton od početka ove godine do 7. septembra izdano je 116 radnih dozvola i još uvijek ima obrazaca koji se obrađuju, tako da će ih do kraja godine biti više – kaže Nedžad Veladžić, direktor Službe za zapošljavanje Unsko-sanskog kantona.

Trend zapošljavanja stranih radnika evidentan je posljednjih desetak godina, najviše iz Turske, Srbije i Hrvatske, a odnedavno je značajan porast broja zapolenih radnika iz Nepala i Bangladeša i taj će se trend, zbog odlaska domaće radne snage, nastaviti.

Domaći poslodavci ističu da je to samo prividno rješenje, jer je stručnost strane radne snage vrlo često upitna.

Nastavi čitati

Cazin

Migranti u Šturliću sebi stave nož pod vrat ako im ne dopuste da bez plaćanja uzmu iz trgovine šta žele

Migranti jednostavno dolaze i prolaze kroz cijelu Bosnu i Hercegovinu tako lagano bez policijskih kontrola, čak ni turisti nemaju takvu slobodu i BiH. Znači prvo se iz Srbije uđe u BiH preko livada dok građani moraju satima čekat na granicama, pa onda se prošetaju laganim korakom kroz Sarajevo gdje vjerojatno zastanu na ćevape, zatim plate taksi ili autobus koji će čak izbaciti dijete koje putuje prema USK ali mjesta za migrante mora biti kao što već bio slučaj u augustu.

Onda će ih ti naši voziti kao počasne goste kroz cijelu BiH do USK i tu nastaje veliki problem za koji Sarajevo neće ni da čuje, govore za portal gp maljevac mještani koji žive uz granicu sa Hrvatskom.

Mještani koji žive uz granicu sa bh. strane su u strahu. Najkritičnija mjesta su kažu Tržac, Šturlić, Hadžin Potok i Johovica.
Kako saznajemo, ne svi, ali pojedini migranti rade mještanima na navedenim područjima velike probleme. Jučer su se neki izboli noževima u Šturliću, a to je nažalost česta slika u našem kraju.

Također, jedan raniji slučaj je uzimanje stvari bez plaćanja u trgovini u Šturliću, čak je bilo slučajeva gdje sami sebi stave nož pod vrat ako im se ne dopusti da bez plaćanja uzmu iz trgovine ono što oni žele.
Mještani koji žive na navedenom pograničnom području šalju apel MUP-USK i Graničnoj policiji BiH da pojačaju kontrolu jer se boje sa svoju sigurnost, strah nas je za našu djecu i za starije osobe koji žive sami u kućama.

Podsjetimo, jučer je u pograničnom pojasu u blizini granice Hadžin potok s bh., odnosno Bogovolje s hrvatske strane
došlo do pucnjave.

MUP USK je potvrdio da se uz granicu od Izačića do Velike Kladuše kreće naoružana kriminala grupa Afganistanaca koja je počinila niz krivičnih djela uključujući otmice, iznuđivanje novca i maltretiranja!

Nastavi čitati

Najčitanije