Connect with us

BiH

Na šta su potrošena 53 miliona KM: Od terena za Srpska Open ostala samo – trafika

Published

on

Na fotografijama Žurnala, snimljenim 10. maja, jasno se vidi nekvalitet radova i javašluk za koji su entitetska i lokalna vlast potrošile nevjerovatnih 53 miliona KM. Montažne tribine skinute su nekoliko dana nakon turnira, dijelovi parka Mladen Stojanović, koji se nalaze uz teniske terene, pretvoreni su u oranicu, a prostor oko kompleksa izgleda kao da je spreman za trošenje novih miliona maraka javnog novca…

Od centralnog teniskog terena u Banjaluci, čiju je je gradnju za potrebe ATP turnira Srpska Open pratio niz nezakonitosti, ostala je – trošna trafika. Na fotografijama Žurnala, snimljenim 10. maja, jasno se vidi nekvalitet radova za koji su entitetska i lokalna vlast potrošile nevjerovatnih 53 miliona KM.

Montažne tribine skinute su nekoliko dana nakon što je turnir završen, dijelovi parka Mladen Stojanović, koji se nalaze uz teniske terene, pretvoreni su u oranicu, a prostor oko kompleksa izgleda kao da je spreman za trošenje novih miliona maraka javnog novca. Predsjednik Teniskog saveza Republike Srpske i direktor Regulatorne agencije za komunikacije Bosne i Hercegovine Draško Milinović obećao je da će javnosti saopštiti sve informacije o troškovima za potrebe Srpska Opena, međutim, to se do danas nije dogodilo.

Čemu će služiti preskupi objekat?

Ovaj prostor na dan fotografisanja bio je sablasno prazan. Niko od nadležnih u Gradskoj upravi Banjaluka ne zna čemu će u budućnosti služiti preskupi objekat.

Foto: Adi Kebo/ Žurnal

Prijave o nezakonitosti i istraga Republičkog javnog tužilaštva za gradonačelnika Banjaluke, još zvanično opozicionog Draška Stanivukovića su „kao muve“. Slete u neku ladicu i tu stoje, a on ih ne osjeti:

„Prijave su za mene slijetanje muve na rame, ja ih ne osjetim, ne bendam i ne šljivim, jer sam siguran u posao koji radim i da je to najsigurniji i najposvećeniji i ovom trenutku najbolji mogući za Grad i RS.”

U hodnicima banjalučkog Osnovnog suda Stanivukovićevu novostečenu moć potvrdili su za Žurnal i advokati (imena poznata redakciji):

„Drašku Stanivukoviću ne možete ništa. Sve prijave se odbacuju.“

Gradonačelnik tako nesmetano najavljuje nove budžetske odlive:

“Nije nikakva tajna da smo onaj objekat u prvu ruku pripremili za tenis, a u drugoj ruci mi znamo da imamo 5.000 metara kvadratnih prostora. Nismo stigli da do turnira napravimo teretanu, što nam je bio plan. Trebamo napraviti prostor za karate i stoni tenis, a plan je da osposobimo taj prostor za fitnes i pilates. Tražili smo da nam se dostave predračuni koji će pokazati koliko će koštati pokretni krov za arenu. Osim toga očekujemo da ćemo do jeseni dobiti odgovor o daljoj budućnosti turnira za 2024. godinu. Sve to su faktori koji utiču na to koji će biti naši dalji koraci.”

Iako kaže da nema problem da javnosti saopšti detalje iz računa kao i zbir svega potrošenog, odlučio je da pravi šum. Sada ističe da grad nije izdvojio 17, nego 15 miliona KM, ali mu se to „višestruko vratilo“.

“Grad Banjaluka je uložio 15 miliona KM, a za sedam dana u gradu imali smo promet od 41 miliona KM.”

Stanivuković je okrivio novinare navodeći da su o nezakonitostima i istrazi Republičkog javnog tužilaštva pisali pompezno. Dobio je, tvrdi, tek nekoliko upita od Agencije za javne nabavke BiH „ili neke druge ustanove“, što je za njega „redovan posao“.

Za to vrijeme o gradnji kompleksa predsjednik Dodik ćuti, još pod utiskom sopstvenih riječi iz neformalnog razgovora u studiu Radio – televizije Srbije, a izrečenih na račun porodice tenisera Novaka Đokovića, čiji je brat Đorđe bio direktor banjalučkog turnira:

„…Mada su, mogu ti reći, malo ovi Đokovići teški u pi**u materinu. Uf… Naši ljudi to doživljavaju na emociju, a kada uđeš u posao – auuu.. Ciganija poprilična, mogu ti reći. Oni saradnici njihovi. Još izgubi u četvrtfinalu, a mi sve bazirali…”

Neopravdani milioni

Na teniski kompleks za potrebe turnira Srpska Open, prema zvaničnim izjavama i odlukama lokalne, republičke vlasti i javnih preduzeća, potrošeno je oko 53 milion KM. U sve ovo nije uračunata vrijednost vrlo atraktivnog zemljišta. Kako je na prostoru kod parka Mladen Stojanović rekonstruisano devet postojećih, a građen samo centralni teren sa 6.000 mjesta, sve ovo, ocijenili su za Žurnal stučnjaci građevinske struke, ipak, nije moglo da košta više od 25 miliona KM.

„Ako dodatne tribine teniskog terena ne ostaju kao trajni objekti, a ako je sav prostor ispod tribina iskoristiv i izrađen za korišćenje, procjena vrijednosti je oko 16 miliona maraka. Ako, pak, dodatne tribine ne budu skinute, kao i prostor ispod njih, procjena bi bila oko 24 miliona KM“, ocijenio je naš izvor, inače vlasnik građevinske kompanije koja posluje i u BiH i regionu.

Ovoj cifri treba dodati i onu za uređenje postojećih terena na kojima su i prethodnih godina uredno odigravani teniski turniri. Ne više od ukupno 25 miliona KM!

Milorad Dodik 15. aprila je rekao:

„Vlada RS je do sada na tom planu dala 34 miliona KM, a grad Banjaluka 11 miliona KM. Da nije bilo svih nas, ne bi bilo turnira.“

34 miliona KM + 11 miliona KM = 45 miliona KM!

Međutim, Draško Stanivuković nije bio saglasan. Grad je, potvrdio je medijima, u cijeloj priči učestvovao sa 17 miliona KM.

34 miliona KM i 17 miliona KM = 51 milion KM!

Cifra je ponovo rasla 21. aprila. Za novo upumpavanje dva miliona KM u nevjerovatno skup projekat bio je zadužen generalni sekretar vladajućeg SNSD-a i direktor Elektroprivrede RS Luka Petrović.

34 miliona KM + 17 miliona KM + 2 miliona KM = 53 miliona KM!

Ni dozvola ni tendera

Inače, vlastodršcima se još vjeruje na riječ da kompleks ima sve potrebne dozvole. Građanima nisu predočene, iako je i to jedno od obećanja.

Nadležni su naveli i da Teniski savez RS nije ugovorni organ i da ne podliježe Zakonu o javnim nabavkama BiH pa je sve urađeno bez ijedne zakonske procedure. Javni novac je prebacivan na račun Saveza, a ovaj je dalje istim raspolagao kako je htio.

Teniski kompleks izgrađen je i mimo regulacionog plana, dok su građevinski radovi bili „pokrivani“ dozvolom za pripremne radove. Ti poslovi plaćani su konzorcijumu firmi pod rukovodstvom prnjavorskog “Gradipa”.

Dok je Stanivuković tvrdio da su za gradnju kompleksa obezbijeđene sve dozvole, Milinović je priznao:

„To što nemamo u ovom trenutku i što i nismo imali prošli mjesec, vaše je apsolutno i legitimno pravo da ukažete na to, ali ja vam objašnjavam da nismo ušli bezglavo u ovu priču i da dan i noć radimo, jer je riječ o hiljadu i hiljadu papira.“

Sve ovo nije smetalo ni direktoru turnira Đorđu Đokoviću. Nezakonitosti je podveo pod – politiku.

„Kao organizatori turnira bavimo se isključivo sportskim pitanjima. Što se nas tiče, došli smo da organizujemo sportski događaj. Ne bavimo se politikom i građevinskim dozvolama. Oni ovdje imaju našu ekspertizu što se tiče organizacije“, zaključio je.

Izdržljivost konstrukcije ispitivala su – djeca. Graditelji su na tribine izveli, ne one koji su im dozvoli javno bahaćenje, već pitomce Ministarstva unutrašnjih poslova RS. Iako je bilo onih koji su se divili svemu, bilo je i onih za koje se manje čulo. Odgovornijih.

„Testni ljudi da poginu ako popusti konstrukcija? To je neozbiljno i ludo”, navodili su za N1, dodajući da postoje i alternativni načini testiranja, kao na primjer, vreće pjeska, bazeni vode ili balans bilo koje druge vrste.

Već prvih dana turnira golim okom bio je vidljiv i nekvalitet gradnje komepleksa u koji su uzidane desetine miliona KM. Oko terena na kojima su trenirali teniseri fanovi su stajali u blatu, ispod stolica na tribinama otpadao je malter, a neravnih zidova postidjeli bi se svi ozbiljni izvođači građevinskih radova. Kozmetika je, pak, bila besprijekorna. Posjetioci su ugostiteljske usluge plaćali tokenima. Ali, zanimljivo, hranu je prodavao restoran „Agape“, u vlasništvu Gorice Dodik, kćerke Milorada Dodika.

Na redu je pravosuđe.

“Kriminalistički inspektori MUP-a Republike Srpske po nalogu Posebnog odjeljenja za suzbijanje korupcije, organizovanog i najtežih oblika privrednog kriminala izuzeli su danas dokumentaciju iz Gradske uprave Banjaluka vezanu za izgradnju teniskih terena za potrebe ATP turnira Srpska Open”, potvrdio je MUP-u RS.

BiH

Vojin Mijatović: Od 1. januara nijedan poslodavac u FBiH neće moći isplatiti manje od 1.200 KM

Published

on

By

Zamjenik premijera Federacije BiH i federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta Vojin Mijatović izjavio je danas da od 1. januara naredne godine nijedan poslodavac u Federaciji BiH neće moći isplatiti primanja manja od 1.200 KM.

“Ono što je tačno je da od 1. januara naredne godine minimalna plaća neće biti 1.000 KM ali nijedan poslodavac u FBiH neće moći da isplati ispod 1.200 KM. Ne samo da smo ispunili tu famoznu 1.000 KM, nakon stupanja na snagu uredbe, nadamo se do kraja ove godine, neće moći dobiti ispod 1.200 KM – tvrdi Mijatović.

Mijatović je naveo da će, nakon usvajanja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dohotku FBiH u Parlamentu, Vlada na prvoj narednoj sjednici usvojiti Uredbu o obaveznim mjesečnim primanjima radnika u FBiH kojom će to biti regulisano.

Dodao je da su procjene pokazale da se na crnom tržištu u FBiH gube milijarde KM i da će stupanje na snagu Zakona o fiskalizaciji finansijskih transakcija u Federaciji BiH polovinom 2025. značiti kraj za one poslodavce koji ne izdaju fiskalne račune.

Mijatović je istakao da će to značiti dodatne prihode za Federaciju BiH koji bi trebali nadoknaditi pad zbog smanjenja doprinosa ali i stvoriti rezervu za razvojnu komponentu budžeta.

Pojasnio je da se ova Vlada FBiH zadužuje u skladu sa prihodovnom stranom okvira budžeta za ovu godinu, a da je trogodišnji plan zaduženja po kojem sad rade usvojila Vlada koju je vodio Fadil Novalić.

Kraljević: Zakon o fiskalizaciji transakcija u cilju suzbijanja utaje poreza

Dopremijer Federacije BiH i federalni ministar financija Toni Kraljević kazao je danas nakon sjednice Vlade Federacije Bosne i Hercegovine da utvrđeni Nacrt Zakona o fiskalizaciji transakcija ima za cilj suzbijanje utaje poreza, maksimalno minimiziranje tog neformalnog tržišta, kao i suzbijanje nelojalne konkurencije.

– Ako vi fiskalizirate, vaš komšija se bavi istim biznisom i ne fiskalizira, može biti cjenovno povoljniji u  odnosu na vas, što znači nelojalna konkurencija – pojasnio je.

Kraljević je govorio i o edukativnoj komponenti, definiranju i animiranju potrošača i podizanju svijesti, te o važnosti preuzimanja računa, a isto tako i o unaprjeđenju postupaka  samog poreznog nadzora.

Napomenuo je da će implementacija tog zakona omogućiti elektronsko evidentiranje podataka,  što znači i da donosi novost koja se zove Centralna platforma za fiskalizaciju.

Dodao je da njome upravlja Porezna uprava FBiH,  koja je kolektor i posrednik svih podataka koje dolaze  iz elektronskih fiskalnih sistema, što maksimizira i nadzor i kontrolu te sprječava poreznu utaju.

– Naravno, krajnji cilj je poboljšanje naplate javnih prihoda, odnosno punjenje prihodovne strane  budžeta, ali i discipliniranje cijelog tog sistema – kazao je.

 

Osvrnuo se i na dopune Zakona  porezna na dohodak, kojim s omogućava  izuzeće dijela prihoda od poreznog opterećenja, kako bi se dala mogućnost poslodavcima da svoje zaposlenike mogu honorirati  kroz dio bez porezne presije.

– Taj zakon je temporalnog karaktera, nadam se da će to biti od 1. januara do 31. decembra 2025. godine. Temporalnost ovog zakona jasno upućuje na opredijeljenost Vlade FBiH na kompletiranje onoga što nazivamo porezna reforma, a što smo danas krenuli sa online fiskalizacijom – objasnio je Kraljević.

“Penzioneri neće biti taoci usvajanja budžeta”

Na kraju je još dodao da penzioneri neće biti taoci usvajanja budžeta te da je iz ušteda kreirana akumulacija iz koje će biti isplaćena jednokratna pomoć za penzionere.

Postojeći sistem fiskalizacije baziran na Zakonu o fiskalnim sistema iz 2009. godine, koji se implementira od 2010. do 2011. godine.

–  I kada se okrenemo unazad 15 godina, možete zamisliti koliko je, u tehničko-tehnološkom smislu, evoluiranju, razvoju informacijskih  tehnologija i digitalnom poslovanju, postojeći pravni okvir postao tijesan i kompatibilan sa svim tim tehnološkim iskoracima – kazao je ministar Kraljević te dodao da je aktuelna Vlada FBiH fiskalnu reformu nametnula kao prioritet.

Dodao je da ovo danas ne bi mogli nazvati set fiskalnih zakona, s obzirom da je fiskalna reforma najsloženija reforma u svakoj državi, te da je to proces, a da svaki proces ima svoje etape.

– Ovo je prva faza u tom procesu – zaključio je ministar finansija FBiH Toni Kraljević.

FENA
Continue Reading

BiH

Kraj sušnog perioda: Dijelove BiH će pogoditi obilnije padavine, stiže i zatopljenje

Published

on

By

U Bosni i Hercegovini danas će biti oblačno i hladno, a na jugu pretežno sunčano i toplije. Poslije podne se očekuje naoblačenje koje će uvečer donijeti slabu kišu.

U noći na četvrtak padavine će jačati na jugu i jugoistoku, kiša se očekuje u nižim predjelima, a snijeg u brdsko-planinskim.

Puhat će slab do umjeren vjetar, sjeverni i sjeveroistočni.

Jutarnja temperatura vazduha iznosit će od minus dva do četiri, na jugu do šest, u višim predjelima od minus pet, a najviša dnevna od pet do 11, na jugu do 16, u višim predjelima od dva stepena.

BHmeteo: od vikenda toplije

Kako javlja BHmeteo, danas slično vrijeme kao i jučer, a u četvrtak i petak premještanjem još jedne visinske ciklone oko naših krajeva uslijedit će porast oblačnosti u cijeloj zemlji uz koji će samo rijetko biti slabijih padavina.

U nizinama kiša, a u višim krajevima malo snijega. Bez veće promjene u temperaturi, ostaje hladno u većem dijelu zemlje uz ispodprosječne temperature. Jače i lokalno obilnije padavine će se zadržati južnije od naše zemlje tih dana.

Hladniji period koji nas prati skoro od početka novembra će se završiti u subotu 16. novembra. Od subote strujanja okreću na jugozapadna donoseći više sunčanog vremena i osjetnije zatopljenje.

Od nedjelje i početkom sljedeće sedmice dnevne temperature će u mnogim mjestima biti između 15 i 20 stepeni.

Početkom sljedeće sedmice jačanje južnog vjetra i ulazak u nestabilan period koji će najviše padavina donositi Hercegovini i jugozapadu Bosne. Tako će se prekinuti ovaj izrazito sušan period koji u mnogim mjestima traje već više od mjesec dana.

Prognoza FHMZ-a za naredne dane

četvrtak pretežno oblačno vrijeme. Prije podne u Hercegovini slaba kiša, a na istoku i jugoistoku Bosne slab snijeg ili susnježica. Vjetar slab sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od -3 do 4, na jugu do 8, a dnevna od 2 do 8, na jugu do 14 °C.

petak pretežno oblačno vrijeme. Poslije podne kiša u Hercegovini, a tokom noći u većini područja. Vjetar slab istočni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od -3 do 3, na jugu do 8, a dnevna od 2 do 8, na jugu do 14 °C.

subotu pretežno oblačno vrijeme. U prvom dijelu dana kiša u većem dijelu zemlje, a na planinama snijeg. Poslije podne slaba kiša u Hercegovini, na istoku i jugoistoku Bosne. Vjetar slab u Hercegovini i na jugozapadu Bosne jugozapadni, a u ostatku zemlje sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od 0 do 6, na jugu do 8, a dnevna od 4 do 10, na jugu do 12 °C.

Continue Reading

BiH

Penzioneri koji imaju zagarantovanu penziju dobit će po 50 KM, oni sa penzijom preko 1.000 KM neće dobiti ništa

Published

on

By

Vlada Federacije BiH donijela je uredbu kojom će penzioneri u FBiH dobiti jednokratnu pomoć od 50 KM i 100 KM, zavisno od visine penzije. Penzioneri koji imaju penzije preko 1.000 KM neće dobiti pomoć.

U Federaciji BiH je 451.000 penzionera od kojihnajviše onih sa najnižom penzijom koja iznosi 573 KM. Penzioneri koji primaju penzije u visini do 685 KM, a što predstavlja zajamčenu penziju primit će jednokratnu pomoć u iznosu od 100 KM. Penzioneri koji imaju primanja između 680 i 1.000 KM dobit će 50 KM.

Iznos je daleko od obećanog, a dio penzionera će biti u potpunosti zaobiđen u smislu dodjele jednokratne pomoći.

Federalni ministar rada i socijalne politike FBiH Adnan Delić ranije je kazao da će se visina jednokratne pomoći kretati između 100 do 200 KM. On je kazao da će penzioneri koji primaju penziju u visini do 1.000 KM trebali dobiti do 200 KM, a oni sa primanjima preko tog iznosa 100 KM jednokratne pomoći, piše Istraga.

To je bio i zahtjev Savez penzionera da se penzionerima koji imaju penzije do 1.000 KM isplati 200 KM, a onima iznad po 100 KM.

Sredstva će se osigurati iz Budžeta FBiH za 2024. godinu.

Continue Reading

Najčitanije