Connect with us

Magazin

Naučnici pronašli potpuno novi svijet u centru Zemlje i sad su zbunjeni kako je ovo moguće

Published

prije 1 mjesec

on

Kad u školi učimo o Zemljinom jezgru, ono se prikazuje kao savršeno mirna sfera. Glatka, pravilna, savršeno okrugla kao loptica za stoni tenis. Smještena je duboko ispod više slojeva Zemljine unutrašnjosti. Ali prava slika daleko je složenija.

Gvozdeno jezgro naše planete stvara snažno magnetsko polje koje se širi van Zemljine površine sve do svemira. Tamo se sudara sa Sunčevim vjetrovima, stvarajući ono što nazivamo magnetosfera. I upravo ta “projekcija” jezgra pokazuje da ono nije nimalo statično, piše BBC Science Focus.

U posljednje vrijeme, proučavanja seizmičkih valova koji prolaze kroz slojeve Zemlje otkrivaju da je granica jezgra daleko dramatičnija nego što se ranije mislilo. Ispostavlja se da jezgro ima svoj sopstveni pejzaž, s planinama, dolinama, odronima, pa možda čak i “unutrašnjim vulkanima” koji mijenjaju njegov oblik.

Planine veće od Mont Everesta, skrivene ispod nas

Seizmička ispitivanja su otkrila ogromne strukture koje izbijaju iz jezgra ka donjem omotaču, a koje su više čak i od Mont Everesta. Neke dostižu visinu od 1.000 kilometara — što je više od 100 puta visine najvišeg planinskog vrha na Zemlji. Ove unutrašnje planine nadmašuju čak i Olimp Mons na Marsu, koji sa svojih 22 kilometra važi za najviši vulkan u Sunčevom sistemu.

Otkriće da je jezgro Zemlje zapravo burno, promjenjivo i dinamično, pokrenulo je novo pitanje među naučnicima: da li je ono oduvijek bilo ovako?

Dva gigantska ‘planinska’ masiva ispod površine

Ispod površine Zemlje postoje dvije izuzetno velike formacije, jedna ispod Afrike, a druga ispod Pacifika. Oba su smještena oko 2.000 kilometara duboko, što je pet puta dalje od udaljenosti astronauta na Međunarodnoj svemirskoj stanici. Masiv ispod Pacifika širok je oko 3.000 kilometara, gotovo kao Mjesec. Zajedno, ova dva masiva čine čak 6% ukupne zapremine Zemlje, za poređenje, svi okeani svijeta zajedno čine samo 0,12%.

Ova podzemna „brda“ nazvana su Tuzo i Džejson, po geolozima Tuzu Vilsonu i V. Džejsonu Morganu. Iako ih nazivamo planinama, tehnički se radi o provincijama niske brzine (LLVP) — regijama koje usporavaju prolazak seizmičkih valova, što je i bio način na koji su otkriveni.

Naučnici su dugo mislili da su LLVP privremeni, ali sada se sumnja da postoje već milionima, možda čak i milijardama godina.

Geološka groblja ispod površine

Oko LLVP se nalaze tzv. groblja tektonskih ploča, oblasti gdje potonule ploče završavaju svoje kretanje. Proces u kome jedna ploča tone ispod druge naziva se subdukcija, i često dovodi do zemljotresa.

Nedavna istraživanja pokazala su da LLVP sadrže mnogo krupnije mineralne čestice u poređenju sa “grobljima” oko njih, što znači da su i mnogo starije. Dok se manja zrna lakše formiraju i mijenjaju, velika zrna ukazuju na dug vijek trajanja, možda i pola milijarde godina.

Ovo mijenja i naše razumijevanje omotača, za koji se vjerovalo da je u stalnom kretanju, bez stabilnih struktura koje traju toliko dugo.

Mogu li potonule ploče stvarati planine u jezgru?

Jedna hipoteza tvrdi da su ovi džinovski masivi zapravo ostaci drevne planete koja se sudarila sa Zemljom u njenim ranim danima. Ostatak te planete je, kako neki vjeruju, formirao Mesec.

Međutim, istraživanje iz marta 2025. godine ukazuje da Tuzo i Džejson imaju različit sastav, što ukazuje da su možda nastali kao posljedica novijih procesa subdukcije, naročito potonuća okeanske kore.

U novembru 2024. naučnici su pomoću nove seizmološke tehnologije otkrili “krhotine” koje liče na potonule ploče na mjestima gdje nikada nije zabilježena tektonska aktivnost, poput oblasti ispod zapadnog Pacifika. Jedna hipoteza tvrdi da su to ostaci drevnog materijala bogatog mineralima, koji datira iz vremena nastanka Zemlje.

Ultra-spore zone: nova tajna ispod omotača

U augustu 2024., tim geologa iz SAD-a otkrio je ogromnu mrežu ultra-sporih zona (ULVZ) u donjem omotaču, odmah iznad jezgra. Seizmički valovi se u ovim zonama usporavaju i do 50%.

Prije su ove zone bile uočene samo oko Havaja, ali sada znamo da postoje i ispod sjeverne Afrike, istočne Azije i Pacifika. Iako je ranije postojala sumnja da su to ostaci svemirskih stijena koje su padale na Zemlju, sada se smatra da su aktivno nastale, možda topljenjem materijala sa morskih grebena, koji zatim tone i taloži se uz LLVP formacije.

Prstenasta anomalija unutar jezgra

Još dublje, u samom jezgru, u augustu 2024. otkrivena je prstenasta struktura paralelna sa Zemljinim ekvatorom. Seizmički valovi u ovom području putuju 2% sporije, a naučnici pretpostavljaju da sadrži više lakih elemenata poput kisika i silicija.

Postoji i teorija da je unutrašnje jezgro promijenilo oblik u posljednjih 20 godina. Profesor Džon Vidale sa Univerziteta Južne Kalifornije otkrio je male deformacije na spoju između vanjskog i unutrašnjeg jezgra, što sugeriše da vanjsko (tečno) jezgro ometa unutrašnje (čvrsto).

Takvi poremećaji mogli bi dovesti i do unutrašnjih klizišta ili čak vulkanske aktivnosti duboko ispod površine, mada su ovi procesi još uvijek teško dokazivi zbog ogromne dubine.

Kraj jezgra = kraj Zemlje?

Ove promjene možda najavljuju početak kraja Zemlje kao naseljive planete. Vanjsko, tečno jezgro postepeno se hladi i učvršćuje. Kada se potpuno ohladi, Zemlja će izgubiti magnetsko polje koje nas štiti od Sunčevog zračenja.

Bez zaštite, Sunčev vjetar će polako uništavati našu atmosferu, kao što se vjeruje da se dogodilo sa Marsom, i pretvoriti planetu u beživotnu pustoš.

Jedna od ključnih misterija leži u prisustvu helijuma-3, rijetkog oblika helija koji bi mogao razjasniti koliko brzo se Zemlja formirala. Nova studija Univerziteta u Tokiju pokazuje da helij-3 možda ipak može da se “pomiješa” sa željezom u jezgru, suprotno ranijem mišljenju.

Ako se otkrije veća količina helija-3, to bi značilo da je Zemlja nastala brže nego što se dosad vjerovalo.

N1

Povezane teme:
Nastavi čitati

Magazin

Znate li šta Bosna i Hercegovina čuva u “trezoru Sudnjeg dana” na Svalbardu

Published

prije 12 sati

on

17. Januara 2026.

By

Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović izazvao je reakciju u Norveškoj izjavom da bi Sjedinjenim Američkim Državama Svalbard bio strateški korisniji od Grenlanda. Norveško ministarstvo vanjskih poslova reagovalo je poručivši da je Svalbard dio Norveške te da se geografski i politički ne može porediti s Grenlandom.

Ipak, činjenica je da Svalbard ima strateški značaj za cijeli svijet. Upravo na ovom arktičkom arhipelagu nalazi se takozvani “trezor Sudnjeg dana”, a tamo se čuva i dio genetičkog blaga Bosne i Hercegovine.

Svalbard je arktički arhipelag smješten na pola puta između sjeverne Norveške i Sjevernog pola, poznat po ekstremnim klimatskim uslovima i trajno zaleđenom tlu.

Iako se nalazi duboko u Arktiku, područje oko Svalbarda ima blaže uslove u odnosu na druga područja iste geografske širine, zahvaljujući Sjevernoatlantskoj struji, ogranku Golfske struje, zbog koje more oko arhipelaga ostaje znatno manje zaleđeno i povremeno plovno.

Svalbard | Thorsten Milse / robertharding / Profimedia

Posebnost Svalbarda leži i u Svalbardskom sporazumu iz 1920. godine, kojim je Norveška dobila puni suverenitet nad arhipelagom, ali uz jasno definisana prava svih država potpisnica na obavljanje ekonomskih aktivnosti pod jednakim uslovima. Sporazum predviđa i demilitarizaciju arhipelaga. Ova jedinstvena pravna pozicija često stavlja Svalbard u fokus međunarodnih i geopolitičkih rasprava, posebno u kontekstu Arktika kao strateškog prostora.

Zašto je Svalbard važan cijelom svijetu?

Osim geopolitičkog značaja, Svalbard je dom jedne od najvažnijih institucija za budućnost čovječanstva – Svalbardskog globalnog skladišta sjemena, poznatog kao “trezor Sudnjeg dana”.

Unutrašnjost “trezora Sudnjeg dana” u kojem su pohranjena sjemena | AP / David Keyton

Objekat, smješten duboko u arktičkoj stijeni, služi kao globalna rezervna arhiva genetičkih resursa biljaka iz cijelog svijeta. Njegova svrha je očuvanje sjemena u slučaju ratova, klimatskih promjena, prirodnih katastrofa ili nestanka nacionalnih i regionalnih banaka gena.

Ključna prednost Svalbarda kao lokacije za ovu instituciju jeste prirodna hladnoća i stabilnost arktičkog permafrosta, što omogućava dugoročno skladištenje sjemena na temperaturi od -18 do -20 stepeni Celzijusa, uz minimalne energetske potrebe. Norveška finansira i održava infrastrukturu skladišta, dok u međunarodnom upravljanju i podršci učestvuje i organizacija Global Crop Trust, zajedno s brojnim državama i naučnim institucijama.

Šta Bosna i Hercegovina čuva na Arktiku?

Među državama koje su povjerile dio svog genetičkog blaga ovom arktičkom trezoru nalazi se i Bosna i Hercegovina. Nedavno su uzorci sjemena tradicionalnih i autohtonih biljnih kultura iz BiH poslani na čuvanje u Svalbard.

Riječ je o pšenici, ječmu, zobi, kukuruzu, grahu, paradajzu, paprici, tikvi, suncokretu, sirku i drugim kulturama, ali ne bilo kojim sortama. U Svalbard su poslani isključivo autohtoni i tradicionalni uzorci, karakteristični za bosanskohercegovačke krajeve, a ne introducirane ili industrijske sorte.

Ovaj posao rezultat je dugogodišnjeg rada naučnika s Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, uz podršku Vlade Norveške i Nordijske banke gena. Aktivnosti na formiranju domaće banke gena započete su prije više od dvije decenije, s ciljem očuvanja genetičke raznolikosti i zaštite domaćih kultivara od nestanka.

U Svalbardskom globalnom skladištu sjemena danas se čuvaju milioni uzoraka sjemena najvažnijih poljoprivrednih kultura iz cijelog svijeta – od pšenice, riže, kukuruza i ječma, do graha, leće, povrća i uljarica poput suncokreta. Poseban naglasak stavljen je na očuvanje autohtonih i tradicionalnih sorti, koje imaju izuzetnu genetičku vrijednost za budućnost globalne poljoprivrede.

N1

Nastavi čitati

Magazin

Osmijeha ne nedostaje: Jeste li vidjeli AI voditeljicu vijesti na OBN televiziji?

Published

prije 3 dana

on

14. Januara 2026.

By

Dok se u svijetu vodi ozbiljna debata o tome hoće li vještačka inteligencija zamijeniti novinare, na OBN televiziji iz Sarajeva objavili su video koji prikazuje kako je to kada vještački kreirana voditeljica vodi informativnu emisiju.

Snimak na prvi pogled izgleda impresivno, ali samo do trenutka kada voditeljica počne pričati. Tada se otkrivaju njeni problemi s izgovorom, što pokazuje da vještačka inteligencija ipak još uvijek ima brojne nedostatke.

Ono što je gledaocima također zapalo za oko jeste potpuni izostanak emocionalne inteligencije. Dok je digitalna voditeljica robotski preciznim glasom izvještavala o ozbiljnim temama i tragičnim događajima, njeno lice zadržalo je neprirodan, fiksiran osmijeh.

U svakom slučaju, video je izazvao mnogo pažnje i brojne komentare na društvenim mrežama.

Klix
Nastavi čitati

Magazin

Kako provjeriti da li je med koji kupujete zaista pravi: Isprobajte ove trikove

Published

prije 4 dana

on

13. Januara 2026.

By

Sezona prehlada i gripa mnoge natjera da posegnu za prirodnim preparatima, a jedan od najčešće korištenih je med. Ipak, med se često falsifikuje i miješa s jeftinim sirupima, pa kupci, vođeni željom da podrže domaće proizvođače, ponekad ne znaju šta zapravo kupuju.
Na prvi pogled, zlatna boja, gusta tekstura i etiketa s natpisom “Domaći med” djeluju uvjerljivo. Ipak, mnogi proizvodi na tržištu imaju vrlo malo veze s pravim medom. Evo kako da provjerite da li je med zaista prirodan.Test s vodom

U čašu vode stavite kašičicu meda. Pravi med će pasti na dno i polako se razliti, dok će lažni odmah početi da se rastapa jer sadrži vodu ili sirup.

Test kapanjem

Kapnite malo meda na list papira. Ako se upije i ostavi mokar trag, vjerovatno je razblažen. Pravi med ostaje gust i ne upija se.

Test kristalizacije

Prirodni med vremenom kristalizuje – postaje gušći i zrnast. Ako med ostaje tečan mjesecima, postoji velika šansa da nije pravi.

Test mirisa i ukusa

Pravi med ima izraženu aromu biljaka s kojih je sakupljen. Ako miriše na karamelu, alkohol ili nema nikakav ukus, riječ je o lažnom medu.

Obratite pažnju i na teksturu: med koji se pjeni ili ima karamelasti ukus često je pregrijan ili razblažen.

Klix

Nastavi čitati

Magazin

Prirodni fenomen snimljen na nebu iznad BiH: “Lažno sunce” privuklo prolaznike

Published

prije 5 dana

on

13. Januara 2026.

By

Građani Žepča jučer, 12. januara, neposredno prije zalaska sunca, svjedočili su rijetkom atmosferskom fenomenu poznatom kao parhelij ili “lažno sunce”.

Pojava je trajala oko deset minuta i bila je vidljiva na području općine Žepče, gdje je privukla pažnju brojnih prolaznika i putnika u pravcu Sarajeva.

Parhelij se manifestuje kao svijetla mrlja ili obojeni odsjaj pored Sunca, a nastaje lomljenjem i refleksijom sunčeve svjetlosti kroz ledene kristale u visokim slojevima atmosfere, najčešće u cirusnim oblacima.

Jučer je bio vidljiv samo s desne strane Sunca, dok je lijeva bila zaklonjena naoblakom, piše Zenit.ba.

Ova pojava obično se javlja kada je Sunce nisko na horizontu, češće tokom hladnijih perioda godine, i potpuno je prirodna i bezopasna. Iako nije svakodnevna, parhelij svojim neobičnim izgledom uvijek izaziva interesovanje javnosti i pažnju na društvenim mrežama.

Nastavi čitati

Magazin

Musk: Štednja za penziju će biti nebitna u narednih 20 godina

Published

prije 5 dana

on

12. Januara 2026.

By

Štednja za penziju je kamen temeljac ličnih finansija već više od jednog vijeka. Najbogatiji čovjek na svijetu Elon Musk smatra da bi uskoro mogla postati besmislena.

Sažetak:

  • Elon Musk kaže da će štednja za penziju biti “nebitna” ako je u pravu u vezi s tim šta budućnost nosi.
  • Izvršni direktor Tesle i SpaceX-a predvidio je da će vještačka inteligencija pomoći u kreiranju “obilja” resursa za sve.
  • Ljudi bi po njemu imali “šta god žele” i pristup vrhunskoj zdravstvenoj zaštiti i obrazovanju.

Šta tvrdi Musk?

“Jedna moja preporuka je: Ne brinite o tome hoćete li uštedjeti novac za penziju za 10 ili 20 godina“, rekao je izvršni direktor Tesle i SpaceX-a tokom najnovije epizode podcasta „Moonshots with Peter Diamandis“, prenosi Business Insider.

“Neće biti važno”, zaključio je Musk dodavši da “ako je išta od onoga što smo rekli istina, štednja za penziju bit će nebitna”.

„Ako je išta od onoga što smo rekli istina, štednja za penziju bit će nebitna“, dodao je Musk.

Kontroverzni milijarder, čija neto vrijednost premašuje 700 milijardi dolara, opisao je budućnost u kojoj napredak u vještačkoj inteligenciji, energetici i robotici dodatno povećava produktivnost kreirajući “obilje” resursa, koji bi omogućili da svi dobiju “univerzalni visoki prihod”.

Utopijski svijet

„Dobra budućnost je u tome što svako može imati šta god želi“, rekao je još Musk. To bi značilo „bolju medicinsku njegu nego što iko ima danas, dostupnu svima u roku od pet godina“, nastavio je. „Nema nestašice robe i usluga. Možete besplatno naučiti sve što želite o bilo čemu”.

Međutim, upozorio je na “neravan” prijelaz u ovaj utopijski svijet, obilježen naglim promjenama i društvenim nemirima. Također je ukazao na potencijalni gubitak svrhe.

“Sada, ako zaista dobiješ sve što želiš, je li to zaista budućnost koju želiš?“, upitao je Musk. “Jer to znači da tvoj posao neće biti važan2.

Uprkos njegovim dosadašnjim rezultatima, Muskova najnovija predviđanja oštro se sukobljavaju sa stvarnošću s kojom se suočavaju mnogi Amerikanci. Godine uporne inflacije, povišenih kamatnih stopa i slabog rasta plata kreirali su krizu priuštivosti.

Zamka za Amerikance

Milioni Amerikanaca osjećaju da im je preskupo sticanje fakultetske diplome, pristup kvalitetnoj zdravstvenoj zaštiti, posjedovanje doma ili rađanje djece. Udobna penzija se također čini nedostižnom, a ankete pokazuju da većina građana ne štedi ni približno dovoljno.

U tom kontekstu, Muskova optimistična vizija izobiljne budućnosti može izgledati kao pusti san – ili čak opasan savjet ako navede ljude da prestanu štedjeti, ali svijet se ne mijenja kako on očekuje, ostavljajući ih bez novca u penziji.

N1

Nastavi čitati

Magazin

Mark Ruffalo nazvao Donalda Trumpa pedofilom i silovateljem: “On je najgore ljudsko biće na svijetu”

Published

prije 5 dana

on

12. Januara 2026.

By

Glumac Mark Ruffalo na crvenom tepihu dodjele Zlatnih globusa američkog predsjednika Donalda Trumpa nazvao je pedofilom i osuđenim silovateljem, govoreći za USA Today o značaju bedža koji je nosio.
Mark Ruffalo je dodjeli Zlatnih globusa prisustvovao noseći bedž s porukom “Be Good” u znak sjećanja na Renee Nicole Good, ženu koju je ubio agent ICE-a (Služba za imigraciju i carinu Sjedinjenih Američkih Država) u Minneapolisu dok je vozila automobil.Govoreći za USA Today na crvenom tepihu, Ruffalo je objasnio zašto nosi bedž i tom prilikom uputio snažne poruke na račun Donalda Trumpa.

“Ovo je za Renee Nicole Good, koja je ubijena”, rekao je glumac, a zatim se osvrnuo na američkog predsjednika i situaciju u Venezueli, “Nalazimo se usred rata s Venezuelom koju smo ilegalno napali. On govori svijetu da ga međunarodno pravo ne zanima. Jedino što je njemu bitno jeste vlastiti moral, ali taj tip je osuđeni kriminalac, osuđeni silovatelj”, naveo je Ruffalo.

Uz to je dodao: “On je pedofil. On je najgore ljudsko biće. Ako se oslanjamo na moral tog čovjeka za najmoćniju zemlju na svijetu, onda smo svi u velikim problemima”.

Podsjetimo, 2023. godine sud u građanskom postupku utvrdio da je Donald Trump seksualno zlostavljao ženu po imenu E. Jean Carroll. Prema pisanju Washington Posta, sudija Lewis A. Kaplan pojasnio je da je porota zaključila kako je Trump žrtvu “silovao” u smislu u kojem mnogi ljudi uobičajeno shvataju tu riječ.

Dodao je da nalaz porote da Carroll nije dokazala da je bila “silovana” prema definiciji iz kaznenog zakona savezne države New York ne znači da nije dokazala da ju je Trump “silovao” kako mnogi inače razumiju pojam silovanja.

Trump nije optužen niti osuđen za krivična djela povezana s pedofilijom. Spominju se navodi u vezi s njegovim pojavljivanjima u tzv. Epsteinovim dokumentima, pri čemu Trump tvrdi da je prekinuo odnose s Jeffreyjem Epsteinom prije njegove osude i negira bilo kakvu umiješanost u nezakonite radnje. U objavljenim dokumentima, kako se navodi, nema dokaza o Trumpovom krivičnom djelovanju.

KLix

Nastavi čitati

Najčitanije