USK
„Nazad neću pa neka me hapsi ko god hoće“: Unsko-sanski ‘Gvantanamo’, BiH je najslabija karika u balkanskom ping-pongu s migrantima
Broj migranata u BiH porastao je u posljednjih nekoliko mjeseci a prema izvorima FRONTEX-a uskoro bi mogao biti i veći. Pojavila se zatvorska jedinica koji bi mogla biti detencijski centar za migrante van granica EU.
Vlast Unsko-sanskog kantona je u aprilu ove godine podigla prašinu oko sve većeg broja migranata koje Hrvatska vraća u BiH. Višegodišnja praksa koja je počela 2018. godine kroz tzv. „pušbekove“, nasilno vraćanje i odbranu evropskih granica i dalje je aktuelna, navode u USK. Kako kažu migranti u kampu Lipa kod Bihaća, “snažnije nego ikada”. Lome se ruke, noge, otimaju novac i telefoni, tvrde migranti, piše DW.
„Prešao sam rijeku i uhvatili su me nedugo nakon toga. Sve su nas udarali prvo palicama a onda su nam skinuli odjeću i nastavili udarati“, kaže Kamara Suioma iz Siera Leonea, pokazujući na polomljenu ruku.
„Polomili su me. Ruka mi je polomljena. Uzeli su mi sve pare, telefon i natjerali da se tako polomljen vratim kroz rijeku. Policija nas je pronašla tako pretučene i dovezla u Lipu”, kaže Kamara, koji je stigao prije dva mjeseca u Lipu, odakle želi što prije u Nizozemsku.
Tišina lokalnih vlasti
Iako je vidljivo da je broj migranata povećan u zadnje vrijeme u Unsko-sanskom kantonu, kamp Lipa još ima dovoljno slobodnih kapaciteta. Najviše migranata trenutno je iz Afganistana i Pakistana, zatim slijede Siera Leone i Gambija. Međutim, zanimljivo je i da pored rasta broja migranata kako u kampu Lipa tako i van njega u naseljenim mjestima, vlast USK ovoga puta nije pisala pisma državnim vlastima kao što je to radila u aprilu. Premijer Unsko-sanskog kantona Mustafa Ružnić koji je ranije u nekoliko navrata upozoravao na povećanje broja migranata zbog hrvatskih pušbekova, za razgovor nije bio raspoložen.
Takođe, vlast u USK nije se oglašavala ni povodom izgradnje detencijskog centra unutar kampa Lipa, kao što je na to upozoravala prije nekoliko mjeseci.
„U Lipi je u tajnosti otvoren Centar za detenciju koji je svojevrsna pritvorska jedinica gdje se trebaju smještati migranti kojima se zabranjuje kretanje“, poručio je Ružnić državnim vlastima u aprilu i rekao da je sve rađeno bez znanja lokalnih vlasti.
Centri za detenciju nisu novost i služe za zadržavanje lica za koja je potrebno izvršiti dodatne bezbjednosne provjere ili su već u prekršaju, odakle čekaju izručenje u prihvatni centar u Sarajevo ili na deportaciju u matičnu zemlju.
SOS poziv
Nakon nedavne presude Trgovačkog suda u Beču, koji je donio presudu o pritvorskom objektu unutar kampa Lipa da je nelegalno sagrađen i da iza svega stoji Austrija, od lokalne vlasti nema jasne reakcije.
„Sad su ga prozvali austrijski Gvantanamo, zato što je to austrijska organizacija. Bivši kancelar je finansirao to. Neko je to odobrio, građevinska dozvola nije izdata u Bihaću. Sudija je citirao moju izjavu da je to planirano da bude za smještaj svih osoba koja vrše krivična djela, migranti da se vrate u Bosnu i Hercegovinu”, oglasio se ministar za ljudska prava i izbjeglice Sevlid Hurtić, nakon presude suda u Beču.
Sud u Beču presudio je da je pritvorska jedinica unutar kampa nelegalno izgrađena, da je sve finansirala Austrija a da bi BiH mogla postati tampon zona u slučaju migrantske krize. Slučaj je podigao prašinu i u Austriji, nakon što se slučaj našao na sudu. Organizaciju SOS balkanske rute nazvala je ovu pritvorsku jedinicu Gvantanamom na Balkanu, nakon čega ih je tužila međunarodna organizacija sa sjedištem u Beču – ICMPD, koja stoji iza izgradnje, a koje je bliska Austrijskoj pučkoj stranci. Tužbu je odbacio Trgovački sud u Beču i praktično potvrdio navode SOS organizacije.
BiH kao najslabija karika
„Najveći apsurd je što se novac iz pristupnih fondova EU koji bi trebao pripremiti BiH za članstvo, koristi za ilegalne projekte. To kompromituje i Evropsku komisiju koja bi tu trebala da reaguje“, kaže za DW Petar Rosandić, predsjednik organizacije SOS balkanska ruta.
„Sudija je također utvrdio da je hrvatska granica zona bez vladavine prava. To je vođenje politike zbog „desnih” glasova u Evropi ali je sve to poražavajuće i licemjerno prema građanima BiH“, kaže Rosandić i dodaje. „To vam je balkanski ping-pong u kojem je BiH najslabija karika i tu ih svi pokušavaju vratiti. To će sve prije ili kasnije ponovo eskalirati”.
Mediji prenose izjavu Berharda Šragla, koordinatora za odnose sa javnošću ICMPD-a.
„Izgradnju privremenog objekta za zadržavanje naručiila je Evropska komisija sa ciljem proširenja postojećih kapaciteta“, navode između ostalog iz ove međunarodne organizacije.
Politika deportacije očigledno ne funkcioniše u zemljama EU, a najveći procenat migranata koji se domogne neke od zemalja dobije azil. Problem sa pritvorskom jedinicom u ovom slučaju je što BiH nema zakon koji bi reagulisao ko kontroliše taj centar, ni po kojem osnovu bi migranti bili zadržavani, s obzirom da već postoji takav centar u Istočnom Sarajevu.
„Mislim da taj centar nije potreban, imamo naš objekat u Istočnom Sarajevu. Imamo tamo naše zaposlene, to je objekat koji je pod nadzorom 24/7”, rekao je direktor Službe za poslove sa strancima Žarko Laketa.
Albanija kao lukobran za migrante i BiH
Da se EU ozbiljno prihvatila posla kako bi pronašla neko rješenje za sve veći priliv migranata, govori i nedavno potpisan sporazum između Albanije i Italije. Dva premijera Edi Rama i Giorgia Meloni potpisali su sporazum o migraciji, kojim Italija želi otvoriti prihvatni centar na teritoriji Albanije zbog ogromnog priliva migranata sa juga.
Iako je bilo nekoliko pokušaja uspostavljanja ovakvih centara koji bi bili mjesto za traženje azila u EU, ideja nikada nije zaživjela. Ukoliko do toga dođe, a sporazumi pokazuju da hoće, to bi bio prvi put da EU iskoristi neku zemlju koja nije članica kao lukobran za migrante.
Bivši direktor odjeljenja za upravljanje granicama i migracijama u policiji Albanije Pellmb Nako, kaže da tu postoje i mnogi skriveni problemi.
„Izbjeglice će pokušati ilegalno preći granicu u Crnu Goru iz Albanije, a zatim u Hrvatsku. I onda je pitanje: Ako zatraže azil u Hrvatskoj i budu odbijeni, gdje će biti deportovani? U Albaniju ili u Italiju”?
Nema nazad
Upravo bi se u toj tački mogla pojaviti BiH, koja već sada ima dovoljno kapaciteta za prijem migranata iako ne postoji dovoljno razrađen državni plan kako se nositi sa svim problemima – od kontrole granice pa do činjenice da RS ne dozvoljava gradnju bilo kakvog centra za migrante na njenoj teritoriji. Što se tiče pritvorskog dijela kampa Lipa koji je kao takav i izgrađen, niko i dalje ne zna da li će on i kada biti u funkciji, u čijoj je nadležnosti i da li će uopšte služiti za tu namjenu ili neku drugu svrhu.
Za Muhameda Barsa iz Afganistana, taj podatak ne znači mnogo. Sa 18 godina već ima tri loša iskustva sa hrvatskom policijom ali ne odustaje. Ne zanimaju ga priče o zatvoru, samo želi što prije da se domogne Francuske.
„Vidio sam da ima neka ograda visoka, da sve izgleda kao zatvor ali da je prazno. Ovdje nema problema nikakvih u kampu da bi neko bio uhapšen ali mene to ne zanima. Ja ću da pokušavam preći pa makar me ubili“, kaže Muhamed, pokazujući rane na tijelu od posljednjeg pokušaja prelaska hrvatske granice.
„Nazad neću pa neka me hapsi ko god hoće“.
Banda Afganistanaca ordinira određenim područjima BiH i teroriše izbjeglice i migrante koji pokušavaju preći iz BiH u druge zemlje.
Za 36-godišnjeg Bilala, veče 21. juna 2024. prilikom “igre” prelaska iz Bosne i Hercegovine u Hrvatsku – bilo je posebno traumatično, navodi se u početku priče koju je objavio Detektor.
Hrvatska policija je njega i druge izbeglice potisnula natrag – što je praksa koju stručnjaci za ljudska prava, ali i Evropski sud pravde, kritikuju kao kršenje međunarodnog prava.
Međutim, to je bio samo početak Bilalovih muka.
– Zaustavila nas je grupa muškaraca sa maramama i pištoljem, priča ovaj Pakistanac.
– Uhvatili su nas i zatvorili. Bio sam otet osam dana. Tukli su nas. Dva dana sam bio bez hrane, objašnjava Bilal, kome to nije pravo ime.
O prelasku granice često preko šumovitih brda ili polja koji izbeglice i migranti zovu “game”, što u prevodu znači “igra”, novinari BIRN-a su razgovarali putem aplikacije WhatsApp, nekoliko sedmica nakon što je njegova porodica platila otkupninu za Bilalovo oslobađanje.
Tokom višemesečnog istraživanja, BIRN je došao do saznanja da je Bilalova otmica u blizini Velike Kladuše najverovatnije djelo afganistanske kriminalne grupe poznate kao BWK.
Istraživanje BIRN-a zasnovano na razgovorima sa žrtvama, lokalnom policijom, krijumčarima, kao i analizama TikTok profila, fotografija i video-zapisa do kojih su došli, ukazuje da je BWK najnasilnija od svih grupa koje djeluju u BiH.
BWK je uspostavljena krajem 2023. godine i tokom više od godinu dana kontrolisala je brojne rute za krijumčarenje migranata u graničnim područjima BiH.
Nakon otmica članovi BWK-a šalju video snimke porodicama ljudi koje drže u zatočeništvu, tražeći novac za njihovo oslobađanje.
Bilal objašnjava da je njegova porodica platila 3.500 eura za njegovu slobodu, međutim, otkupnine mogu da budu i značajno veće.
Brojni članovi BWK-a su prethodno djelovali i u Srbiji, ali kao članovi drugih bandi. Oni su se povukli nakon što je srbijanska policija na ljeto 2023. pokrenula veliku operaciju razbijanja naoružanih krijumčarskih bandi koje su vodile ratove za teritoriju na granici Srbije sa Mađarskom.
– U Srbiji je postalo mnogo teže. Zato je posao prebačen u Bosnu, kaže za BIRN pakistanski krijumčar Ahmad, kome to nije pravo ime.
Iz Frontexa, Evropske agencije za graničnu i obalsku stražu, kažu da je broj otkrivenih pokušaja ilegalnih prelazaka granice na Zapadnom Balkanu pao za 79 posto između 2023. i 2024. godine.
Sa smanjenjem broja “mušterija”, krijumčari su postali nasilniji prema izbjeglicama, dodajući krađu, otmice i iznude u asortiman svojih kriminalnih aktivnosti. Otmice su se često dešavale nakon što policija uhvati izbjeglice prilikom prelaska granice i potisne ih nazad, maltene pravo u ruke kriminalnim bandama.
Istraživanje BIRN-a pokazalo je i da su neke žrtve – uključujući i maloljetnike – osim što su bile podvrgnute psihičkom i fizičkom maltretiranju, bile i seksualno zlostavljane, uglavnom muškarci.
Adnan Beganović, glasnogovornik Ministarstva unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona, potvrdio je saznanja BIRN-a. Tokom 2024. godine nekoliko Afganistanaca je uhapšeno i optuženo za nasilne zločine, upravo kao članovi BWK-a.
On ističe da banda cilja pojedince “za koje misli da su iz bogatijih porodica”.
– Hvataju ih, fizički zlostavljaju, vezuju, prijete im, ucjenjuju ih, pa su primorani da daju kontakt telefon, odnosno da stupe u kontakt sa njihovim porodicama i jave im da moraju platiti otkupninu ili će im nauditi, kaže Beganović za BIRN.
Dodaje kako naplaćuju i po 6.000 eura po osobi i da se novac uplaćuje na račune otvorene uglavnom u Turskoj, iako neki izvori kažu da postoje računi i u Holandiji i Švicarskoj.
Javni poziv je namijenjen porodicama s troje i više djece koje imaju prebivalište u Bihaću i polaznici su ovdašnjih predškolskih ustanova. Poziv sa smjernicama o neophodnoj dokumentaciji objavljen je na web stranici Grada Bihaća u sektoru Javni pozivi i na društvenim mrežama Grada.
Podsjetimo, ova izdvajanja za podršku porodicama 3+, definisane su Pravilnikom o pronatalitetnim mjerama za 2025. godinu, a za ovu namjenu je u Budžetu Grada izdvojeno 400.000 KM. Osim pobrojanih, Pravilnik uključuje i jednokratnu novčanu pomoć u iznosu od 500 KM za svakog prvačića. Za ovu mjeru javni poziv će biti naknadno objavljen.
Ovi konkretni koraci gradonačelnika Sedića i Gradske uprave, odražavaju predanost Grada Bihaća pružanju podrške porodicama i stvaranju povoljnijih uvjeta za rast i razvoj djece u ovom gradu.
Preliminarne štete od nedavnih poplava koje su zahvatile općinu Sanski Most procijenjene su na 2,2 miliona konvertibilnih maraka – rečeno je na današnjoj sjednici Kriznog štaba. Zbog prisustva podzemnih voda i moguće pojave klizišta odlučeno je da se stanje prirodne nesreće, koje je proglašeno prije nekoliko dana, produži.
Prema prvim procjenama, poplavama je bilo ugroženo oko 200 domaćinstava, dok je u 45 stambenih objekata evidentirana direktna šteta. Osim toga, značajna oštećenja pretrpjeli su infrastrukturni objekti, poljoprivredno zemljište i mostovi, pri čemu je na osam mostova neophodna hitna sanacija.
Načelnik Općine Sanski Most Mensur Seferović izjavio je da je sjednica Kriznog štaba bila posvećena analizi posljedica poplava i procjeni trenutne situacije.
“Komisija je zasjedala i prema preliminarnim rezultatima, štete iznose oko 2.200.000 KM. Razmatrali smo mogućnost ukidanja vanrednog stanja, ali smo zaključili da uslovi za to još uvijek nisu ispunjeni. Općinski budžet predviđa interventna sredstva za ovakve situacije, a danas smo uputili zahtjev Vladi Federacije BiH i Vladi Unsko-sanskog kantona za dodatnu finansijsku pomoć. Također, određeni broj stranih donatora i nevladinih organizacija iskazao je spremnost da pomogne, o čemu ćemo naknadno informisati javnost”, kazao je Seferović.
Prema riječima načelnika, najveće štete zabilježene su na mostovima, gdje će biti potrebna sanacija ili rekonstrukcija osam mostova. Također, oštećeno je oko 50 kilometara makadamskih puteva i 100 metara asfaltnog puta.
Komisija za procjenu šteta nastavlja obilazak terena kako bi utvrdila tačne razmjere posljedica koje su poplave ostavile na području Sanskog Mosta.
FENA
- Nedaleko od Bihaća, u mjestu Gata, smješteno je lječilište sa prirodnom ljekovitom vodom, po kvaliteti drugo u Evropi. Potencijali ovog lječilišta nedovoljno su iskorišteni, uprkos činjenici da je ulaganje u njega od nemjerljivog strateškog značaja za Unsko-sanski kanton.
– Čini se da bi ova godina mogla biti prekretnica, jer pored zatvorenog fizioterapeutskog bazena, ova ustanova do kraja juna dobiće i novu salu za kineziterapiju.
Video prilog pogledajte OVDJE.
Poplave koje su proteklih dana pogodile Sanski Most prouzrokovale su značajnu materijalnu štetu u naselju Karići, gdje su stradala brojna domaćinstva, uključujući i kuću Rasime Karić, stanovnice Sanske ulice koja nema sredstava za obnovu i nade polaže u pomoć države i dobrih ljudi.
Prema riječima Rasime Karić, voda je brzo prodrla u njen dom, uzrokujući velike gubitke.
– Voda je najprije ušla u kupatilo kroz WC školjku. Pokušavali smo se odbraniti od te vode, ali nismo uspjeli. Uništen nam je laminat na podu, vrata od soba, dvije mašine. Voda je jednom ušla u kuću 2014. godine i tada smo sve sanirali. Tada sam dobila 3.000 KM pomoći, ali sada nemam sredstava da ponovo obnavljam kuću. Čekamo da dođu na uviđaj i nadamo se nekoj pomoći. Neću ništa dirati, samo ću očistiti malo i neka stoji ovako – kaže Karić.
Stanovnici Karića sada sabiraju štetu i očekuju reakciju nadležnih institucija. Mnogi se nadaju finansijskoj pomoći kako bi mogli sanirati posljedice koje su im poplave nanijele.
FENA
U Sanskom Mostu jučer je pronađeno tijelo mlađeg muškarca u automobilu, potvrđeno je za portal „Avaza“ iz MUP-a USK.
Obavljen je uviđaj i radi se na utvrđivanju uzroka smrti.
– Obdukcija beživotnog tijela bit će obavljena sutra kada će se znati tačan uzrok smrti – rečeno je za „Avaz“ iz MUP-a USK.
Ovaj događaj nije povezan sa poplavama u Sanskom Mostu.
VIDEO Ovo je cesta u američkom gradiću, žele stati na kraj bahatim vozačima
Uz ovaj jednostavan trik možete značajno smanjiti potrošnju goriva
Nikšić: Sljedeći sastanak je 10. aprila u Banjoj Luci, HDZ nije uslovio ovu priču Izbornim zakonom
Elmedin Konaković: Ne bismo glasali za HDZ-ove izmjene izbornog zakona, uvažavamo njihove zahtjeve
Banda Afganistanaca u Krajini teroriše izbjeglice: Jezive slike šalju porodicama i traže otkup
HDZ za petak predložio izmjene IZ-a, član Predsjedništva iz reda Hrvata bio bi onaj ko pobijedi u 3 od 5 kantona
Trojka, NES i NAPRIJED na sastanku, danas će potpisati koalicioni sporazum: Je li Efendić ostao opet sam?
Isak: Stevandića doživljavam kao seoskog lolu, vjerujem da je sletio na livadu
Bihać: Objavljen javni poziv za sufinansiranje boravka djece u vrtićima
Štete od poplava u Sanskom Mostu procijenjene na 2,2 miliona KM
-
Smrtovniceprije 3 danaNa Ahiret preselio Ćatić (Sakib) Safet
-
Smrtovniceprije 3 danaNa ahiret preselila Jakupović (Avdić) Zumreta
-
USKprije 6 danaUprava pogriješila dužinu staze: Hoće li Airbus moći slijetati u Bihać?
-
Cazinprije 5 danaKreće izgradnja ceste u Krajini kojom će se BiH povezati s Europskom unijom
-
USKprije 4 danaAfera Saniteks: Bivšem direktoru Agencije za privatizaciju USK dvije godine zatvora
-
BiHprije 5 danaSrušili smo Dodikov i Bakirov san – Bosna cijela na tri dijela! Naš san: Bosna bez entiteta i kantona!