Maida Ribić iz Velike Kladuše jedna je od pobjednica popularnog šoua “Gospodin Savršeni“. S još 19 djevojaka “borila“ se za pažnju Šime Eleza iz Splita i Miloša Mićevića iz Beograda. Naposlijetku, Mićević je odabrao upravo nju.
– Prošlu godinu obilježila su dva slučaja koja su uznemirila javnost, a radilo se o trostrukom ubistvu u Sanskom Mostu i napadu na Policijsku stanicu u Bosanskoj Krupi.
Maida Ribić iz Velike Kladuše jedna je od pobjednica popularnog šoua “Gospodin Savršeni“. S još 19 djevojaka “borila“ se za pažnju Šime Eleza iz Splita i Miloša Mićevića iz Beograda. Naposlijetku, Mićević je odabrao upravo nju.
Bila je jedna od miljenica publike od samog početka zbog svoje harizme i energije, a, kako je istaknula za “Dnevni avaz“, ostvarila je i nezaboravna prijateljstva koja su joj obilježila ovaj period.
Mićević je prije nekoliko dana otrpio da je povratak u realnost nakon šoua ipak utjecao na njihov odnos.
– Bilo je trenutaka kada smo se čuli normalno, zatim je bilo zatišje, jer su se ponovno slegli utisci – rekao je.
Dalje je otkrio kako su opet ostvarili kontakt nakon što je počelo emitiranje šoua na televiziji.
Tada sam prolazio kroz emocije koje sam razvio u šou. Prošao sam ponovno cijeli taj krug, onda smo se čuli. Situacija je konfuzna, barem ja nisam stavio tačku na taj odnos, ali vidjet ćemo u nekom vremenu, kada se malo stišaju strasti, trebamo ispitati kakva je situacija za dalje – kazao je Mićević.
Nakon što je šou završio, Ribić priznaje da se ništa nije značajno promijenilo u njenom životu.
– Jedina promjena je što me sada ljudi prepoznaju, prilaze mi da se slikamo, što je lijepo, ali i pomalo neočekivano – istaknula je.
Ribić svoju priču o prijavi u šou „Gospodin Savršeni“ počela je na nagovor porodice.
– Za prijavu su zaslužne moje mama i sestra. Nazvale su me potpuno euforične s tom idejom, a moja prva reakcija bila je: “Nema šanse, to nije za mene“ – kazala je Ribić.
Iako je bila protiv, nagovaranje njenih najbližih urodilo je plodom. Otišla je na prvi razgovor više iz znatiželje nego iz želje za takmičenjem.
– Vratila sam se kao kandidatkinja – rekla je kroz smijeh.
Dok su Ribić i njena porodica bili presretni zbog ove neočekivane avanture, njeni prijatelji nisu znali.
– Rekla sam im samo da mi treba odmor i da idem kod mame, a tek kad je emisija počela da se emitira, shvatili su gdje sam bila – otkrila je.
Reakcije prijatelja bile su od šoka do oduševljenja, što samo potvrđuje koliko je njena odluka bila iznenađujuća, čak i za one koji je dobro poznaju.
Kada je riječ o nezaboravnim trenucima, Ribić se sjeća grupnog dejta, kada su učestvovali u izazovu penjanja.
– To je bio jedan od najljepših dana u šou, puno smijeha, adrenalina i zabave. Fizički je bilo zahtjevno, ali i nevjerojatno zabavno – kazala je ona.
Volim i dalje stvari koje sam voljela i idem naprijed, poručila je.
Sanski Most, smješten u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine i koji administrativno pripada Unsko-sanskom kantonu, suočava se s nizom demografskih, infrastrukturnih i ekonomskih izazova, ali istovremeno bilježi i značajne pozitivne pomake, o kojima za Fenu govori načelnik Mensur Seferović.
Prema posljednjem popisu iz 2013. godine, Sanski Most je imao 41.475 stanovnika, no procjene ukazuju na to da danas u gradu živi oko 25.000 ljudi.
“Ove podatke temeljimo na broju aktivnih priključaka na električnu energiju, što nam omogućava realniju sliku trenutnog broja stanovnika”, objašnjava Seferović.
Srpska i hrvatska zajednica su značajno smanjene, no saradnja s vjerskim zajednicama ostaje na visokom nivou. Kao primjer uspješne zajedničke inicijative, Seferović navodi asfaltiranje puta u naselju Tramošnja, gdje su mještani srpske nacionalnosti osigurali polovinu sredstava za realizaciju projekta vrijednog 300.000 KM.
Općinski načelnik ističe da je Sanski Most sve privlačniji investitorima, zahvaljujući aktivnoj podršci lokalne administracije i certifikaciji poslovnog okruženja (BFC).
“U prvih 100 dana mandata proširili smo industrijsku zonu Šejkovača za 5.000 kvadratnih metara, s ciljem otvaranja novih radnih mjesta”, navodi Seferović.
Privreda Sanskog Mosta bazirana je na metalnoj industriji i snažno je izvozno orijentisana, s izvozom koji nadmašuje uvoz za čak 170 posto.
Dijaspora igra ključnu ulogu u ekonomskom razvoju, budući da mnogi povratnici ulažu u rodni grad i otvaraju uspješne kompanije. Također, lokalna vlast, kaže načelnik Seferović, ulaže u razvoj praktične nastave za učenike strukovnih škola, kako bi ih osposobila za tržište rada po uzoru na evropske modele.
“Velika pažnja posvećena je razvoju sporta i mladih. Općina je realizovala projekat sportskog centra Mahala, a kroz budžet se finansiraju Sportski savez sa 180.000 KM i Sportska dvorana sa 210.000 KM. Također, Centar za mlade, otvoren u saradnji sa Ambasadom Slovenije, omogućava besplatne kurseve stranih jezika, IT sektora i fotografije”, naglašava Seferović.
Kada je riječ o zdravstvu, Opća bolnica u Sanskom Mostu osigurava ključne medicinske usluge, ali neke specijalističke preglede pacijenti moraju obavljati u udaljenom Bihaću. Lokalna vlast radi na dovođenju urologa koji bi dvaput mjesečno obavljao preglede, te na jačanju kapaciteta bolnice i Doma zdravlja.
Jedan od najvećih problema Sanskog Mosta je loša putna povezanost s Bihaćem i ostatkom Unsko-sanskog kantona. Put R 405, koji povezuje Bosansku Krupu i Sanski Most, u izrazito je lošem stanju.
“Sanski Most je svojevrsno ‘slijepo crijevo’ kada je u pitanju saobraćajna infrastruktura.
Planovi za brzu cestu između Bihaća i Velike Kladuše nas ne uključuju, stoga smo fokusirani na povezivanje sa Banja Lukom preko Bronzanog Majdana, što bi omogućilo brži pristup autoputu i bolju povezanost sa Sarajevom”, objašnjava Seferović.
Sanski Most planira digitalizaciju javne uprave, nastavak ulaganja u privredu i poljoprivredu te obnovu historijske zgrade ZAVNOBiH-a. Prioriteti su i poboljšanje vodovodne i kanalizacione infrastrukture, kao i izgradnja nove zgrade Općine.
“Naša vizija je stvaranje modernog i prosperitetnog Sanskog Mosta, grada u kojem će mladi vidjeti svoju budućnost, a privrednici priliku za razvoj”, zaključuje Seferović.
FENA
Reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović, u okviru projekta podrške natalitetu i višečlanim porodicama, darovao je devet porodica s područja muftiluka bihaćkog.
Poklone je u ime reisul-uleme uručila Safija Malkić, voditelj Odjela za brak i porodicu pri Upravi za vjerske poslove Rijaseta Islamske zajednice u BiH.
Porodice su darovane na području medžlisa Islamske zajednice Kozarac, Velika Kladuša, Prijedor i Bužim.
Tokom ovih posjeta, porodice su izrazile zahvalnost Islamskoj zajednici i reisul-ulemi na pažnji i podršci, ističući značaj ovakvih inicijativa za očuvanje porodičnih vrijednosti i identiteta, prenosi MINA.
Dr. Safija Malkić, voditeljica Odjela za brak i porodicu, naglasila je značaj ovih posjeta i podrške porodicama, posebno u danima kada smo svi intenzivnije usmjereni jedni na druge.
“Za ova dva dana posjetili smo devet porodica na području muftiluka bihaćkog i zaista nosimo predivne utiske.
Vidjeli smo porodice ispunjene ljubavlju, harmonijom i slogom, koje imaju petoro, šestoro i više djece. Svaka od ovih posjeta nosi poseban doživljaj – svaka porodica ima svoju priču, svoju borbu, ali i ogromnu sreću i zadovoljstvo koje dijele jedni s drugima.
Svaki put ponesemo neku lijepu rečenicu, poruku, inspiraciju, ali i pouku koja nas dodatno motiviše da ovakve porodice podržavamo i promovišemo”, kazala je Malkić.
Dodala je da cilj nije samo podržati višečlane porodice, pružati podršku natalitetu, već i istaći ove porodice kao istinske primjere sreće, harmonije i domoljublja.
Pokloni reisul-uleme dodjeljuju se porodicama koje su dobile peto, šesto ili više djece, a finansirani su iz Fonda Bejtul-mal.
Pored ovih poklona, porodicama su uručeni i ramazanski paketi Ureda za društvenu brigu Rijaseta Islamske zajednice u BiH.
FENA
Za aktualnu situaciju, vezanu za lišavanje slobode Milorada Dodika, Nenada Stevandića i Radovana Viškovića, kaže da je političko-sigurnosna kriza i da treba voditi računa o tome kakve bi to moglo da ima političke reperkusije na našu zemlju. Vjeruje da se međunarodna zajednica mora uključiti u rješavanje tog problema.
“Evidentno je da je potrebna nadogradnja sigurnosnog sistema, potrebno je izvršiti određene reforme. Potrebno je da zakonski okviri i zakoni, koji tretiraju upravo tu oblast sigurnosti, prate sve ono što sigurnosne agencije rade i naravno neophodno je da kadrovi koji rade u sigurnosno-policijskim agencijama budu prije svega profesionalni”, naglasio je na redovnoj sesiji Kruga 99 o temi “Izazovi i prepreke funkcionisanja sigurnosnog sistema u krizi – nužnosti dogradnje”.
Kaže da je međusobna saradnja svih koji rade u oblasti sigurnosti neophodna, ukoliko se želi stvoriti siguran sistem u Bosni i Hercegovini.
“Ubijeđen sam da će institucije Bosne i Hercegovine na kraju pobijediti, da će Milorad Dodik, Radovan Višković i Nenad Stevandić biti privedeni pred lice pravde, da će im se suditi u skladu sa zakonima Bosne i Hercegovine i to je evidentno. I svi stručnjaci, koji se bave bezbjednošću, slažu se s tim. Samo je pitanje modela da li neki brzi potezi ili ipak da to mudro pripremimo, da to hapšenje prođe onako kako treba bez incidenata i/li žrtava što bi bilo pogubno za nas sve. To je zapravo nama svima i cilj. Prvenstveno nama je svima cilj, koji radimo u sigurnosnom sektoru, da očuvamo sigurnost, stabilnost i mir da se građani osjećaju sigurno jer ukoliko građani nisu sigurni, onda naš rad nema smisla. Trebamo biti mudri, ne trebamo ishitreno djelovati. Naravno bez međunarodne zajednice nemamo tu šta da tražimo, mora se uključiti u rješavanje tog problema”, naglasio je.
Bivši ministar unutarnjih poslova Kantona Sarajevo Nermin Pećanac smatra da se izazovi po sigurnost Bosne i Hercegovine suštinski svode na uspostavu ministarstva unutarnjih poslova na državom nivou. Ne samo, kako je kazao, u vezi sa sadašnjim dešavanjima već općenito kao ozbiljan potez države u suzbijanju općeg kriminaliteta na nivou države.
“Treba donijeti zakone koji su stroži u tretiranju počinilaca krivičnih djela i koji razmatraju korištenje policijskog aparata kao jedne centralizirane organizacije, a ne rasparčano na kantone i entitete. Migracije su također problem, trgovina narkoticima, ljudima, oružjem. Sve je problem, ali najveći problem je instituicionalni kriminal i ovisnost agencija za zaštitu zakonitosti o političkim strukturama”, ocijenio je Pećanac.
FENA
“Kao i mnogi trudim se da tu ljepotu ramazana proširim i na obične mjesece, neko uspije dobaciti nekoliko dana, neko nekoliko mjeseci”, kaže Armin Muzaferija.
Kao i većinu ranijih godina Bajram će dočekati u krugu porodice, a potom slijede koncerti širom BiH i Evrope.
“Uvijek su mi nekako najdraži bajramski koncerti. Tako ću u nedjelju, 30. marta, održati koncert u Velikoj Kladuši. Na repertoaru će se, uz moje dobro poznate pjesme, naći sevdalinke i ilahije. Koncert u Velikoj Kladuši je zakazan za 19.30 sati na Trgu mladih, a, u slučaju kiše, bit će održan u gradskoj sportskoj dvorani. Pokrovitelji su Vlada Unsko – sanskog kantona, Općina Velika Kladuša i Medžlis Islamske zajednice Velika Kladuša”, kaže Armin Muzaferija, piše Klix.
Nakon koncerta u BiH naš umjetnik nastupat će širom regiona.
“Moj prvi koncert u Beogradu bit će u subotu, 5. aprila, u Domu omladine. I na ovim posebnim muzičkim događajima na mom repertoaru bit će moje kompozicije, ali i ilahije i sevdalinke. Čast mi je u lijepim muzičkim prostorima i dvoranama predstaviti raskošnu bošnjačku tradiciju i što na moje koncerte dolaze ljudi svih vjera i nacija. Na neki način ovo je nastavak koncertnih aktivnosti u regionu. Sve je nekako krenulo koncertom iz Bara, čiji su pokrovitelji bili Grad Bar i RTCG, koja ga posljednjih dana emitira za vrijeme ramazana. Drago mi je da živim u vremenu duhovnosti kada se ljudi sve više okreću srcu i hrani koju srce traži, a ta hrana je i muzika koja ima jednu duhovnu notu”, nastavlja Muzaferija koji dodaje da su u planu i koncerti u Zagrebu, Podgorici i Ljubljani.
Delić se tereti da je kao vještak građevinske struke i ovlašteni procjenitelj prilikom odobravanja kredita preduzeću “Koka Sana” svjesno sačinio lažnu procjenu nekretnina pravnog lica, navodeći da se na određenim katastarskim česticama nalazi nepostojeći objekt.
Temeljem tako lažno iskazanih podataka banka je odobrila i isplatila kreditna sredstva u ukupnom iznosu od 250.000 maraka.
Potom je optuženi 2011. godine kao vještak građevinske struke i ovlašteni procjenitelj u postupku za odobravanje reprograma kredita ovom pravnom subjektu ponovo sačinio lažnu procjenu nekretnina opet navodeći da se na određenim katastarskim česticama nalazi nepostojeći objekt.
Na osnovu takve lažne procjene banka je odobrila reprogram kredita na novi rok otplate od 60 mjeseci sa grace periodom od šest mjeseci pa se prvooptuženom Deliću stavlja na teret da je počinio krivično djelo zloupotreba procjene.
Drugooptuženi Halilagić se tereti da je u svojstvu direktora privrednog društva u postupku odobravanja kreditnih sredstava oštećenoj banci priložio procjenu nekretnina firme na čijem je čelu bio, iako je znao da je neistinita, pa je optužen za krivično djelo obmana pri dobijanju kredita.
Konačno, firma “Koka Sana” se tereti da je kroz postupke svog direktora odgovorna za raspolaganje protivpravno ostvarenom imovinskom koristi pribavljenom krivičnim djelom.
Tužilaštvo USK je optužnicom predložilo da sud u postupku dosudi oštećenoj banci imovinskopravni zahtjev u iznosu od 86.789 maraka.
Za Halilagića je predložena zabrana obavljanja bilo kakve funkcije u privrednim društvima u trajanju od tri godine, a Deliću zabrana obavljanja poslova vještačenja i ovlaštenog procjenitelja, također u trajanju od tri godine. U narednom periodu se očekuje zakazivanje ročišta za izjašnjenje o krivici pred Općinskim sudom u Bihaću.
Na ahiret preselio Velić (Asima) Mehmed
Na ahiret preselio Porčić (Nurija) Firhad – Nice
Na ahiret preselila Salihović (rah. Bešlaga – Bešo) Edina
‘Hoću kakim, hoću piškim… Shvatio Dodik da je potonuo u živo blato’: Vukanović o novom prijedlogu Nenada Stevandića
Na ahiret preselio Hairlahović (Mehmeda) Sead – Sedo
Na ahiret preselila Boja (Bajrektarević) hadži Refika