Connect with us

Svijet / Zanimljivosti

Njemačka legalizovala marihuanu: Evo šta se smije, a šta ne

Published

on

Uzgoj i posjedovanje određenih količina za ličnu potrošnju dozvolit će se odraslima od 1. april ove godine

Poslije decenija javnih diskusija, njemački Bundestag je danas usvojio djelimičnu legalizaciju kanabisa u Njemačkoj. Planovi Vlade za kontrolirano dopuštanje korištenja uz brojna ograničenja do nedavno su bili kritikovani s više strana. Lgalizaciju je podržalo 407 zastupnika, a njih 226 je bilo protiv, javlja Deutsche Welle.

Šta se tačno dozvoljava?

Uzgoj i posjedovanje određenih količina za ličnu potrošnju dozvolit će se odraslima od 1. april ove godine.

Odraslim osobama starijima od 18 godina općenito se dozvoljava da u javnom prostoru posjeduju do 25 grama kanabisa za ličnu upotrebu. Također se dopuštaju i uzgoj tri biljke kanabisa te posjedovanje do 50 grama kanabisa za ličnu upotrebu.

Klubovi za nekomercijalni uzgoj bit će mogući od 1. jula. Dozvoljavaju se tzv. “udruženja za uzgoj” za odrasle u kojima do 500 članova s prebivalištem u Njemačkoj zajedno mogu uzgajati kanabis i prodavati ga jedni drugima za ličnu upotrebu – maksimalno 50 grama po članu mjesečno.

Osobe koje su ranije osuđivane za posjedovanje ili uzgajanje trave (do 25 grama ili najviše tri biljke) trebale bi moći zatražiti brisanje njihovog imena saveznog registra.

Koja ograničenja postoje?

Javna konzumacija treba biti zabranjena, između ostalog, u školama, sportskim objektima i u blizini tih objekata – tačnije 100 metara zračne linije od ulaza u objekt. Pušenje trave je zabranjeno u pješačkim zonama do 20 sati.

Maloljetnici uhvaćeni s kanabisom morat će učestvovati u tzv. programima intervencije i prevencije. Najkasnije 18 mjeseci od stupanja na snagu zakona trebala bi biti dostupna inicijalna procjena, između ostalog, o tome kako se legalizacija odražava na zaštitu djece i mladih.

Koliko će dobro funkcionirati zakon?

Ministar zdravstva Karl Lauterbach (SPD) je rekao: “Ovim zakonom ćemo postići značajno smanjenje crnog tržišta, bolju zaštitu djece i mladih, a imat ćemo siguran proizvod za starije koji već konzumiraju.”

Sadašnja politika je propala, dodao je, jer je konzumenata sve više, također i među mladima.

Pozitivne efekte djelimične legalizacije očekuje i povjerenik savezne vlade za problem droga Burkhard Blienert (SPD). “Zabrane ne pomažu protiv pušenja trave, a trenutna kriminalizacija ljudi nema nikakve veze sa zdravstvenom zaštitom”, rekao je on Uredničkoj mreži Njemačke.

Šta izaziva zabrinutost?

Upozorenja dolaze, između ostalog, od ljekarskih udruženja i političara, uključujući i one iz vladajućeg SPD-a.

Njemačko udruženje sudija upozorilo je da će pravosuđe biti preopterećeno zbog amnestije koju zakon predviđa. Sven Rebhen iz tog udruženja kaže: “Pravosuđe očekuje da će morati ponovo provjeravati više od 100.000 slučajeva širom zemlje zbog planiranog retroaktivnog ukidanja kazni za prekršaje posjedovanja i uzgajanja kanabisa.”

Ljekari hitno upozoravaju na opasnosti od ove droge. Predsjednik Udruženja ljekara Klaus Rheinhardt je rekao za njemački javni servis WDR: “Kanabis je supstanca koja, kao prvo, ima potencijal za stvaranje ovisnosti; oko deset posto redovnih korisnika kanabisa razvilo je ovisnost.” Drugo, redovna konzumacija u dobi do 25 godina mogla bi izazvati trajno oštećenje mozga. On se plaši da bi legalizacija u početku omogućila većem broju ljudi da probaju drogu.

Gdje će se moći kupiti kanabis?

U početku će postojati “neprofitna” udruženja kojima je dozvoljeno da zajedno uzgajaju kanabis i prodaju ga članovima za ličnu upotrebu.

Krovna organizacija njemačkih klubova kanabisa (Cannabis Social Clubs) očekuje boom nakon legalizacije. “Pretpostavljam da ćemo imati 3.000 ili čak 4.000 klubova u Njemačkoj u roku od godinu dana”, rekao je predsjednik tog udruženja Steffen Geyer za Uredničku mrežu Njemačke.

Prvobitno planirane “licencirane specijalizirane prodavaonice”, odnosno prodavaonice kanabisa u kojima drogu legalno mogu kupiti građani stariji od 18 godina, za sada neće postojati. Distribucija u prodavaonicama planirana je u drugom koraku, ali samo uz naučnu podršku u regionalnim model-projektima. Rečeno je da se Vlada o tome dogovorila nakon razgovora s Evropskom komisijom.

Koja pravila trebaju vrijediti za “klubove kanabisa”?

Predložena neprofitna udruženja smiju imati najviše 500 članova. Minimalna starost je 18 godina. Klubovi moraju imenovati povjerenike za zaštitu mladih, bolesti ovisnosti i prevenciju, a nije im dozvoljeno da se oglašavaju. Članstvo u više klubova istovremeno je zabranjeno.

Ovdje se također primjenjuju količinska ograničenja: maksimalno 25 grama kanabisa dnevno i najviše 50 grama mjesečno može se izdati jednom članu kluba. Osobe mlađe od 21 godine moći će dobivati najviše 30 grama mjesečno, a za njih također treba postaviti gornju granicu sadržaja aktivnog sastojka (THC).

Nije dozvoljena konzumacija u prostorijama kluba, a zabranjeno je i posluživanje alkohola. Također je predviđena minimalna udaljenost klubova od škola i dječjih vrtića.

Kako bi trebali izgledati model-projekti?

Mogući drugi korak, model-projekti, trebali bi izgledati ovako: “komercijalni lanci snabdijevanja” trebaju se testirati u okruzima i gradovima u nekoliko saveznih država, od proizvodnje preko distribucije do prodaje kanabisa u specijaliziranim prodavaonicama.

Projekti trebaju biti naučno praćeni, trajati maksimalno pet godina i biti ograničeni na stanovnike određenog područja. Trebalo bi ispitati efekte na zdravlje i zaštitu mladih, kao i crno tržište.

Ministar zdravstva Lauterbach je pak naglasio kako se ne može isključiti “mogućnost da sve ostane na prvom koraku”.

Svijet / Zanimljivosti

Vučić: Izgubili smo, rezolucija će se usvojiti, ali smo odbranili ugled Srbije

Published

on

By

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić priznao je da će Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojiti UN-ovu rezoluciju o genocidu u Srebrenici, kao i prijem Kosova u Vijeće Evrope, zaključivši da najmoćnije sile nisu uspjele “baciti Srbiju na koljena i pod” i da je zbog toga Srbija na čelu s njim uspjela.

Vučić je naveo da je borba bila, ne da bi negirao nečije žrtve, nego da se Srbija spasi od naplate ratne štete i revizije presude Bosne i Hercegovine protiv Srbije.

Na početku svoga obraćanja srbijanski predsjednik je citirao pojedine dijelove Dejtonskog mirovnog sporazuma zaključivši da se time dokazuje kako je rezolucije o Srebrenici “brutalno gaženje Daytona i Ustava BiH” i da to znaju i Amerikanci “koji sada šute”.

“Potpuno je jasno da je bio neophodan konsenzus u Predsjedništvu (za odluku o rezoluciji o Srebrenici) i onda bi u slučaju da je neko preglasan pokrenula bi se zaštita vitalnog nacionalnog interesa. U Generalnoj skupšti po prvi put u njenoj historiji trebalo bi se odlučivati o aktu za koji ne postoji saglasnost konstitutivnih naroda na koji se taj akt odnosi. Da idem dalje – za Ruandu je pored saglasnosti Huta i Tutsija trebala saglasnost svih država u Africi. Oni su proveli konsultacije unutar zemlje i sa regionalnim partnerima, a mi smo za rezoluciju prvi put čuli od njemačkih partnera. Mi smo ih upitali zašto nas niste obavijestili, mi smo ‘garanti’ Daytona, našeg stanovništva je 32 posto u BiH?Amerikanci su pametniji od drugih i zato su se povukli. Oni šute zato što znaju da smo u pravu”, ocijenio je srbijanski predsjednik, javlja N1.

Vučić je dodao kako Srbija nikada nije negirala “strašan zločin” nad Bošnjacima i da je “pokušala organizovati život na racionalnim osnovama u prijateljskim uslovima”, ali da za to nije bilo razumijevanja jer, kako je poentirao, “za njih su Srbi dobri samo ako bi spustili glavu dok nas udaraju motkama i da to nije dovoljno, nego moramo govoriti kako nam je lijepo dok nas tuku”.

Vučić je ispričao kako se “borio protiv rezolucije o Srebrenici”…

“Ja sam organizovao brojne sastanke, razgovarao sam sa 22 predsjednika i premijera i sa predstavnicima 111 zemalja u UN-u. Nastavio sam to da radim svaki dana. Zašto? Zato što sam znao šta je namjera Nijemaca, ali i onih iz Sarajeva. Kada su vidjeli da se neko suprotstavio, onda su pokrenuli najjeziviju kampanju najbrutalnijih uvreda. Nemam problem da budem izložen takvom linču zato što se borim za svoj narod i istinu. Ne zato što hoću da negiram bilo kakav zločin nego da spriječim zločine u budućnosti. Nisu oni tražili da Vučić pogne glavu u Srebrenici i položi cvijet, nego oni traže pravne i političke konzekvence. Ovo je jedina rezolucija koja će biti usvojena preglasavanjem, ovo neće biti jednoglasna odlka. Ni blizu. Bit će onih koji će glasati mukom za rezoluciju”, tvrdi Vučić.

“Neki hoće da pokriju svoje šutnje u Gazi, da nađu krivce nad muslimanima. Mnoge islamske zemlje u svijetu su to jako dobro razumjele i suprotstavit će se tome. Zadovoljan sam što sam učestvovao da se sačuva dostojanstvo srpskog naroda. Imat će većinu “za”, ali da li će imati stvarnu većinu? Možete misliti kada je mala Srbija dovela do neizvjesne utakmice sa velikim silama poput Njemačke, SAD-a… onda ćete shvatiti da rezultat nije mali”, dodao je Vučić.

 

Srbijanski predsjednik je na kraju svoga obraćanja kazao kako je “sarajevski režim” priznao i sam šta je “stvarni cilj” rezolucije o Srebrenici ponovivši da je on to shvatio prije “20 ili 25 dana”. Pročitao je intervju šefa bh. diplomatije za N1 zaključivši da je Elmedina Konakovića “priznao” da je namjera rezolucije naplate ratne odštete od Srbije i pokretanje revizije presude.

“Shvatili smo od najviših predstavnika sarajevskog režima da imaju samo jedan cilja, a to je naknada ratne štete i nova reviziju presude. To su rekli i Osmani i Konaković, nije to rekao Vučić. Sada bi svima trebalo biti jasno zašto sam to razumio na vrijeme i suprotstavio se tome. Znamo da ćemo izgubiti u završnici, ali znamo da smo odbranili ugled Srbije. Nema mnogo slobodnih zemalja u svijetu kao što je Srbija. Ovo govori o jednoj sinhronizovanoj akciji nekih najmoćnijih sila da se Srbiji zada konačni udarac. Nisu očekivali naše suprotstavljanje i to što nismo dozvoli da se Srbija baci na pod. Čak i da smo pali na pod brzo bi se digli jer nismo naučili da ležimo ili klečimo. Očekujemo u istoj sedmici usvajanje rezolucije i prijem Kosova u Vijeći Evrope – između 11. i 16. maja. Ali ovo će otvoriti Pandorinu kutiju”, kazao je na kraju svoga vanrednog obraćanja prvi čovjek Srbije, Aleksandar Vučić.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Kako je zemljotres 1979. godine rušio Jugoslaviju pred očima Josipa Broza Tita (VIDEO)

Published

on

By

Prije 45 godina, 15. aprila 1979. godine, u 7.19 sati, zemljotres jačine 7 stepeni Richterove skale pogodio je Crnu Goru.

Poginula je 101 osoba u Crnoj Gori, 35 u Albaniji, a preko 100.000 ljudi je ostalo bez krova nad glavom.

 

Epicentar zemljotresa se nalazio u Jadranskom moru, između Ulcinja i Bara, na udaljenosti od 15 kilometara od obale.

 

Potres je trajao desetak sekundi i uglavnom se osjetio duž crnogorske i albanske obale i izazvao je katastrofalna razaranja sa intenzitetom od IX stepeni Merkalijeve skale na cijelom Crnogorskom primorju, na dužini od preko 100 km.

 

Budvanski Stari grad je u deset sekundi potresa teško oštećen. Od 400 građevina u Starom gradu samo osam je ostalo nedirnuto. Zidine i zaštitni bedemi iz 15. vijeka su teško oštećeni. Manastir Praskvica, koji se nalazi između Miločera i Svetog Stefana, pretrpio je velika oštećenja. Crkva unutar manastira je potpuno srušena, a i freske su također oštećene.

Foto: Vlada Crne Gore: Katastrofalni zemljotres, 15. april 1979. godine

Stradali su skoro svi gradovi na obali, razrušeno je 250 naselja, oštećeno 64.000 objekata, kao i 550 kilometara puteva i dijelovi pruge Beograd-Bar.

Ovaj potres bio je „najjači zabilježeni zemljotres u crnogorskoj historiji“, kaže Jadranka Mihaljević, načelnica Odeljenja za instrumentalnu i inženjersku seizmologiju Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore, za BBC.

 

„Krenuo sam da farbam barku, a kad je počelo da trese, trčeći sam se vratio kući jer su oko mene počele da padaju stene”, prisjeća se Ismet Karamanaga, koga Ulcinjani danas u šali zovu „gradonačelnik Starog grada”.

Sa ženom i sinom od 17 mjeseci izletio je iz kuće ka izlazu iz tvrđave.

„Oko moje kuće su sve bile ruševine, bašta nam je bila u rasulu, dizao se dim i prašina, ali je kuća opstala i kasnije je bila obeležena žutom bojom, što je značilo da može da se obnovi”, dodaje.

Foto: Vlada Crne Gore: Katastrofalni zemljotres, 15. april 1979. godine

U „potpuno razrušenom” starom gradu poginulo je pet ljudi, među njima i Ismetov prijatelj.
U gradu i okolini, ukupno je potvrđena 31 žrtva.

Dok se treslo i rušilo crnogorsko primorje, na njegovom krajnjem sjeverozapadu boravio je i doživotni jugoslovenski predsjednik Josip Broz Tito.

Tog aprila, godinu dana prije smrti, boravio je u vili „Galeb”, ljetnjoj rezidenciji u banji Igalo, na obodu Herceg Novog.

Foto: Vlada Crne Gore: Katastrofalni zemljotres, 15. april 1979. godine

Već nekoliko sati poslije potresa, Tito je zatražio da ode na rivijeru i provjeri stanje, ispričao je Alen Filipović iz Instituta „Dr Simo Milošević”, danas vlasnik ovog objekta, za televiziju N1.

„Tito nije htio da bude evakuisan, kako su mu to predlagali, već je zatražio da mu se postavi šator u dvorištu, u blizini apartmana”, rekao je Filipović.

Tek je sljedećeg dana sa dubrovačkog aerodroma otišao za Beograd.

Ostatak teksta kao i fotografije pročitajte i pogledajte na linku OVDJE.

 

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Brnabić: Vučiću je bio u “toj” Srebrenici i položio cvijet, a oni su pokušali da ga ubiju

Published

on

By

Predsjednica Skupštine Srbije Ana Brnabić izjavila je da sramna poruka ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedina Konakovića da predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i Srbija “zaslužuju prezir” predstavlja upravo potvrdu onoga što je Vučić rekao prvog dana – da je rezolucija o Srebrenici usmjerena protiv Srbije i da je cilj da se Srbija osudi i traži ratna odšteta.

“Cilj je da se ponovi cijeli taj proces, ovdje su Srbija i srpski narod na stubu srama. Ovo je nešto što oni žele da prati generacije srpskog naroda i to rade ne zarad pomirenja i žrtava tog užasnog ratnog zločina, već zarad ratne odštete”, smatra Brnabić.

Ona je podsjetila da su predstavnici Srbije sa Vučićem na čelu sve vrijeme govorili da je rezolucija u Srebrenici u vezi ratne odštete, a ne sjećanja na žrtve genocida i davanje potrebnog pijateta.

“A evo sad čim su malo nervozni oko toga šta se dešava sa tom rezolucijom, jer se drugi put odgađa rasprava i glasanje. Oni su potpuno nesvjesno potvrdili da je Vučić od prvog dana bio u pravu i to je ono što je meni najzanimljivije u toj izjavi”, rekla je Brnabić za TV Happy.

Ona je upitala zbog čega to Vučić zaslužuje prezir, kada “poštuje Ustav Bosne i Hercegovine, za razliku od njenih ministara”.

“I onda Konaković kaže ovaj Vučić i ovakva Srbija zaslužuju prezir. A kakav to Vučić?! Ovaj koji poštuje Dejtonski mirovni sporazum, za razliku od njih?! Ovaj Vučić i ovakva Srbija koji poštuju Ustav te BiH čiji je on ministar, za razliku od njih, pošto i po Dejtonskom sporazumu i po Ustavu BiH o ovakvim stvarima odlučuje tripartitno Predsjedništvo BiH koje oni nisu čak ni konsultovali”, zaključila je Brnabić.

Vučić u Potočarima kod Srebrenica (ELVIS BARUKCIC / AFP / Profimedia)

“Pritom, oni nešto imaju da spočitavaju Aleksandru Vučiću koji je pokazao pijetet za žrtve i poštovanje i bio u toj Srebrenici i položio cvijet. A šta su oni uradili? Pokušali da ga ubiju”, dodala je predsjednica Skupštine Srbije.

Šta je zapravo rekao Konaković?

Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković u razgovoru za N1 jučer je jasno naglasio kako rezolucija o Srebrenici “ne pravi pretpostavku, kako Vučić laže svjetsku javnost, za ratnu odštetu” i da će se njenim eventualnim usvajanjem odaslati “civilizacijska poruka svima koji negiraju genocid da to prestanu raditi i da se sjećamo 11. jula”.

Također, Konaković je poručio Vučiću i vodstvu Srbije da će upravo zbog njihovog pokušaja zaustavljanja usvajanje te rezolucije Bosna i Hercegovina će “na sve druge načine i dalje tražiti nadoknadu ratne štete, kao i obnovu revizije presude protiv Srbije”.

“Zaista ovakav Vučić i ovakva Srbija od nas ne zaslužuju ni trunku poštovanja”, poručio je šef bh. diplomatija.

N1

Nastavi čitati

Najčitanije