Udruženja koja okupljaju poljoprivredne proizvođače na području općine Sanski Most traže od nadležnih institucija da spriječe nomadsku ispašu koja je i ove godine u velikoj mjeri prisutna na ovim prostorima.
Predsjednik Saveza lokalnih poljoprivrednih udruženja u ovoj općini Husein Selimović ističe kako je započela proljetna sjetva, te dodaje kako nomadska stada nanose veliku štetu na zasijanim poljoprivrednim usjevima.
Također ukazuje i na opasnost pojave i širenja stočnih bolesti koje mogu desetkovati stočni fond.
“Zabrana o nomadskoj ispaši donesena je prije nekoliko godina i još je na snazi, ali smo svjedoci da je zakon samo mrtvo slovo na papiru i da se ne provodi u praksi. Ovih dana imamo pravu najezdu brojnih stada ovaca koja dolaze na naše prostore bez ikakve kontrole”, kazao je Selimović.
Jedan od poljoprivrednih proizvođača koji trpi štetu usljed nomađenja je Enes Tatarević iz sela Fajtovci, koji velike površine zemljišta sije žitaricama i kulturama koje se koriste kao stočna hrana.
“Svake godine to je nama problem, jer se zemlja obradi, nađubri, zasije i sve to košta, posebno u trenutnim okolnostima kada je sve poskupjelo. Dovoljno je da samo naiđe stado od nekoliko stotina ovaca i napravi belaj, a ne možeš stalno stražariti i biti prisutan na terenu”, kaže Tatarević i dodaje kako je u prošlosti imao brojne problema s vlasnicima nomadskih stada.
Poljoprivrednici navode kako je u prošlosti bilo mnogo problema sa stadima zaraženim brucelozom, pa se bolest često širila i na stočni fond ovdašnjih poljoprivrednih proizvođača.
Inače, na području sanske općine najviše su prisutna nomadska stada s područja srednje Bosne, a u Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove kažu kako nomadi koji uđu na područje neke od lokalnih zajednica u Unsko-sanskom kantonu moraju imati ugovor o zakupu zemljišta ukoliko žele da napasaju svoja stada.
Dodaju da je protiv nomada veoma teško primijeniti zakonske sankcije, budući da se oni nalaze u neprestanom pokretu, pišu Nezavisne.
“Kada inspektori dođu na lice mjesta, nomadi već nisu tamo. Sem toga, riječ je o planinskim područjima gdje su putevi neprohodni i gdje je veoma teško stići na vrijeme i sve to otežava djelovanje inspektora”, kažu u inspekciji.
U Veterinarskom zavodu USK ističu kako je mahom riječ o stadima koja nisu obuhvaćena veterinarskom i zdravstvenom kontrolom. Podsjećaju kako su zarazne bolesti u prošlosti u značajnoj mjeri naštetile ovčarstvu na ovim prostorima.
Broj ovaca je tada iznosio 11.000, dok je danas registrovano tek oko 7.000 ovih domaćih životinja.
U bihaćkom naselju Ružica došlo je do incidenta koji je potresao kada je policijski službenik napadnut od strane krijumčara migrantima.
Prema našim saznanjima, policija je zaustavila kombi vozilo u kojem su se nalazili migranti, kako bi obavila standardnu kontrolu.
Međutim, situacija je eskalirala kada je vozač kombija, identificiran kao osoba porijeklom iz Turske, fizički napao policijskog službenika.
Incident se dogodio tokom rutinske kontrole, kada je vozač odbio surađivati s policijom te je nasilno reagirao na zahtjeve službenika.
Nakon napada, vozač je brzo lišen slobode od strane policije i prevezen u Policijsku stanicu Bihać radi daljnjeg ispitivanja. Očekuje se da će protiv njega biti podignute odgovarajuće optužnice zbog napada na policijskog službenika i krijumčarenja.
Velikokladuška mjesna zajednica Todorovo broji oko 4000 stanovnika u pet naselja i to centar Todorovo, Vejinac, Čelinja, Mrcelji i Golubovići. Osmanilije su ovo mjesto pokušavali osvojiti 20 punih godina, a pod osmansku vlast je palo tek 1578. godine. Odbranu grada je predvodio Mihajlo Todor, a zbog njegove upornosti u odbrani, Osmanlije su mu dali nadimak “deli“ što znači “lud“. Zbog iste te upornosti mjesto Novigrad prozvaše Todor Novi, a nedugo zatim i Todorovo.
Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, Todorovo je imalo oko 5500 stanovnika, a danas ih je upola manje. Prosječna starost stanovništva je 35 godina. Svi seoski putevi su asfaltirani, svako domaćinstvo ima struju i vodu, telefon i internet priključak, većina ima odvoz komunalnog otpada.
Todorovo je od Velike Kladuše, koja je administrativni centar ovog područja, udaljeno oko 20-ak kilometara, od Bužima oko 10 kilometara, od Cazina oko 20 kilometara i od Bihaća nešto manje od 50 kilometara.
Todorovska brda su razvođe rijeka Glinice i Kladušnice.
Mještanin koji dobro poznaje historiju sela Nedžad Behrić kaže da danas u Todorovu egzistira nekoliko manjih poslovnih subjekata i to uglavnom u privatnom vlasništvu, a nekoliko većih čiji su vlasnici ljudi iz Todorova, smješteni su u Velikoj Kladuši pa čak i van granica BiH.
-Stanovništvo je uglavnom uposleno u preduzeća koja rade i posluju na području općine Velika Kladuša, rade u poljoprivredi – kooperanti proizvođači ili su van granica BiH. Kada je u pitanju školstvo, podaci su loši kao i na području ostalih općina i gradova Unsko-sanskog kantona – ističe Behrić.
Zbog, kako je rekao, demografskog sloma koji je uzrokovan dijelom lošim odnosom nataliteta i mortaliteta, te ogromnim brojem vanjskih migracija, broj učenika u centralnoj i područnim školama smanjuje se iz godine u godinu.
– Ovdje u Todorovu je najviše roletni spuštano. Moji su svi vani, imamo samo jednog sina koji živi i radi u Bihaću kao ljekar. Vodio sam ga u Švicarsku i upoznao s ljekarima kojima idem tamo. Rekli su mu čim nauči jezik može da dođe. Na njemu je da li će ostati ovdje ili će otići. Meni ne treba ništa, imam hvala Bogu sve. Ali sistem ne valja, ima puno nepravde i ljudi zbog toga odlaze – smatra Mujanović.
Mirzet Ibričić (30) je prije sedam godina napustio Todorovo i otišao raditi u Sloveniju. Dolazi samo zbog roditelja, a kada oni više ne budu živi, ističe da neće imati ni razloga za dolazak.
-Kada sam otišao, na graničnom prijelazu Maljevac čekalo se oko sat do sat i pol, a sada se čeka po pet-šest sati. To je katastrofa koliko je ljudi napustilo ovaj kraj i kanton. Nas u porodici ima 14, a trenutno nas ovdje živi samo pet. Prije su ljudi odlazili a ostajala su djeca i žene. Sada je drukčije – kazao je Ibričić.
Zanimljiv je podatak da je Todorovo bilo općina prije Velike Kladuše. Međutim, izbijanjem Drugog svjetskog rata i novim uređenjem u bivšoj Jugoslaviji, okolnosti i geografska raspodjela općinskih teritorija se mijenja, te ovo naselje gubi status općine kojeg potom dobija Velika Kladuša.
FENA
Prije dva dana u Ključu se dogodio šokantan incident u zdravstvnoj ustanovi Dom zdravlja koji je rezultirao fizičkim napadom na doktora.
Prema našim saznanjima, muškarac po imenu G.D. (41) izvršio je verbalni i fizički napad na doktora ginekologije.
Kako saznajemo, G.D. (41) je ovisnik o narkoticima te je došlo do nesporazuma u vezi s njegovom medicinskom terapijom. U trenutku kada je došao u Dom zdravlja Ključ, umjesto na Odjel predviđen za ovisnike, nenamjerno je završio na ginekološkom. To je dovelo do verbalnog sukoba koji je eskalirao u fizički napad na doktora ginekologije.
Iako su povrede koje je ginekolog pretrpio označene kao lakše, ovaj incident je izazvao zabrinutost i revolt među medicinskim osobljem i lokalnom zajednicom.
Policija je brzo intervenirala i privela G.D. (41) koji je osumnjičen za napad.
Incident poput ovog podsjeća nas na važnost poštovanja i razumijevanja prema zdravstvenom osoblju koje svakodnevno radi na dobrobit zajednice.
Pokrenut apel za pomoć Naimu Muhiću, ocu dvoje djece koji boluje od raka
Ismail Barlov je prvak Evrope: Ostvario sam snove, ali ovo je tek početak
Na Ahiret preselila Rožić ( rođ. Skenderović) Razija
Na Ahiret preselio Mulalić (Bećira) Ibrahim
FOTO Nakon teške bolesti preminula Nejra Bešić (34), iza nje ostala devetogodišnja kćerka
Na Ahiret preselila Kljajić (rođ. Harbaš Osmana) Hasiba
Na Ahiret preselio Nadarević (Selima) Esad
Na Ahiret preselila Tepić (Bešira) Kado – Hato
