Connect with us

Magazin

Novo pravilo: Biciklisti u Beču smiju prolaziti na crveno svjetlo pod jednim uslovom…

Published

on

Od početka maja biciklistima je u austrijskoj prijestolnici dopušteno skretanje udesno na više od 170 semafora čak i kada je upaljeno crveno svjetlo. Time se dodatno olakšava kretanje gradom biciklom.

Austrijska prijestolnica Beč kontinuirano ulaže u širenje i poboljšanje biciklističke mreže. Samo ove godine u te svrhe namjerava uložiti više od 25 miliona eura (48.817.094 KM).

 

Vožnja biciklom u Beču odnedavno postaje još atraktivnija jer bečke bicikliste očekuje novost. Od početka maja  ove godine na više od 170 raskrsnica u gradu dopušteno je skretanje udesno čak i kada je upaljeno crveno svjetlo na semaforu.

Time se biciklistima dodatno olakšava kretanje gradom te se skraćuje vrijeme čekanja na semaforima. Na odabranim su lokacijama već postavljeni odgovarajući prometni znakovi sa zelenim signalima.

Advertisement

 

Grad Beč ističe da im je sigurnost svih sudionika u saobraćaju od velike važnosti. Stoga je najprije provedena temeljna analiza predloženih raskrsnica, a još je u oktobru prošle godine omogućeno skretanje udesno na crvenom na prvih deset lokacija.

 

Pritom su odabrane lokacije na kojima je prije i nakon raskrsnice dostupna biciklistička traka kako bi se moglo skrenuti iz jedne trake u drugu te smanjiti potencijalna opasnost.

Advertisement

“Sve više Bečana svakodnevno vozi bicikla”, istaknuo je direktor Bečke agencije za mobilnost Martin Blum.

“Iskustva na lokacijama na kojima je već uvedena ova novost pokazala su se pozitivnima. Važno je da se biciklisti prije skretanja nakratko zaustave i uvjere se da to mogu učiniti bez opasnosti za sebe i druge sudionike u saobraćaju, a pritom trebaju obratiti posebnu pažnju na pješake,” naglašava Blum, prenosi portal autonet.

Advertisement

Magazin

Emrah iz Bihaća u Grandu poručio: Prije bih odglumio napad slijepog crijeva nego to

Published

on

By

Zbog svog izuzetnog vokala, ali i mnogo rada koji je doprinio da bude maestralan u četvrtom krugu, Emrah Beganović uspio je da bez problema uđe direktno u peti krug “Zvezda Granda”.

 

Konkurencija u ovom krugu bila je velika, ali je Emrah, i pored toga, uspio da se izbori za šest glasova stručnog žirija.

– Zasluženo je, valjda bilo (smijeh). Komentari su bili divni, jedino je Marija imala zamjerku – započeo je Emrah priču za Grand.

Advertisement

Ono što je Marija istakla bilo je zapravo to da kandidat od prošlog do ovog kruga nije naročito napredovao, dok su mu drugi članovi žirija zamjerili inertnost na sceni i nedostatak utiska da mu je stalo.

– Što se tiče scenskog nastupa, nisam napredovao. Sramim se, od kamera, od svega (smijeh), takav sam – priznao je Emrah, ali i obećao da će za naredni krug malo više poraditi na scenskom ponašanju.

– Vidjećete, biću bolji i od Dina Merlina – našalio se takmičar, aludirajući na to što Merlin zaista puno energije i truda ulaže u scenu i ples, pa dodao:

– Šalim se, ja bih prije odglumio napad slijepog crijeva nego scenski nastup.

Advertisement

Ipak, svom muzičkom žanru ostaje vjeran, pa tako neće praviti izlete u pop ili rok muziku, iako priznaje da mu ni to ne ide loše.

– Od malena slušam narodnjake i pjevam ih, tu plivam, tu se snalazim. Iskreno, ne bih se ni usudio da ovdje u takmičenju pjevam taj neki drugi fazon – dodao je Beganović.

U cijelom procesu takmičenja iz kruga u krug, prati ga i izuzetna mentorka, Snežana Đurišić, a kako kandidat ističe, nije mogao da ima bolju, s obzirom da je ona pravi mentor za muzički pravac koji on pjeva.

– Radimo puno, svake sedmice, što online, što uživo. Biramo teške pjesme, i vjerujem da je ponosna na mene, kao što sam ja ponosan na sve ovo – poručio je takmičar, prenosi Grand.rs.

Advertisement
Nastavi čitati

Magazin

Čega se Balkanac najviše boji kad dođe na granicu? Bosanac nasmijao videom

Published

on

By

U susret ljetnjoj sezoni na društvenim mrežama se dijeli snimak predstavljen kao “jedini strah svakog Balkanca kad dođe na granicu”.

Paradajz turizam danas možda nije na mnogo dobrom glasu, ali nekad se podrazumijevalo da se na odmor kreće sa omiljenim namirnicama u gepeku. Također, ljudi koji žive u inostranstvu dobro znaju šta znači zaliha omiljene domaće hrane… Ipak, danas je poduža lista onoga što ne smije da se prenese preko granice i vjerovatno nema Balkanca koji se bar nekad nije preslušavao šta bi eventualno moglo da mu napravi problem na putu ka željenom odredištu.

“Ne dao bog da nam otvore gepek”, izgovara tako vozač na viralnom snimku dok se približava graničnom prelazu, a njegova saputnica se nadovezuje: “Ne dao bog da nam uzmu svo ono meso, ja bih počela plakati pred njima.”

 

Iako nije poznato da li je u pitanju skeč ili slučajno snimljen momenat, mnogi su se prepoznali u toj situaciji i prisjetili sličnih scena.

Advertisement

“Roditelji su vozili ‘džip’ dok smo bili djeca. Gepek je bio velik a mi smo ležali na koferima i torbama dok su ispod nas mirno ležali prijatelji naši voljeni – rakija, kobasica i pršut”.

“Jedan prijatelj ovdje u Kanadi se vraćao is Hrvatske i imao par poklona za nekog što ima porodicu u Zagrebu, kad su otvorili torbu i poklon u Vancouveru unutra sjekira i pola kulena.”

“Ja bih počela da plačem, ako bi mi uzeli rakiju”, komentarišu.

(Vijesti.ba)

Advertisement
Nastavi čitati

Magazin

Ako mislite da sirutka spašava vašu jetru – već griješite

Published

on

By

Prof. dr. Azra Husić, specijalistom interne medicine i subspecijalistom gastroenterohepatologije, se u razgovoru za Vijesti.ba, osvrnula se na široko rasprostranjene mitove vezane za ishranu i zdravlje jetre, s posebnim osvrtom na vjerovanje da je sirutka ljekovita za jetru.

 

„To je pitanje oko kojeg se gotovo uvijek razilazim sa svojim pacijentima. Recimo da nećete ništa posebno napraviti sa sirutkom, ali vam ni neće naškoditi. Istina je da ne postoji univerzalna dijeta za bolesti jetre. Mnogo je važnije izbjegavati ono što dokazano šteti jetri – prije svega alkohol, zatim gazirana pića, masnu, začinjenu i prženu hranu“, ističe prof. dr. Husić.

Preporučuje se mediteranski tip ishrane, iako ga, kako navodi, nije jednostavno primijeniti u svakodnevici.

Advertisement

„Najlakše je reći: budite na mediteranskoj dijeti. Znate kako kažu – Dalmatinci su uvijek polugladni. Kad bismo mi mogli tako, bilo bi nam lakše. Maslinovo ulje, kuhanje na pari, riba – sve to ne liči previše na naše bosanske obroke, ali kada bismo barem dvaput sedmično uveli takav način prehrane, već bismo mnogo učinili za zdravlje jetre.

Prof. dr. Husić istakla je važnost pravilne funkcije probavnog sistema, koji ima centralnu ulogu u očuvanju cjelokupnog zdravlja organizma.

„Sve što unesemo u organizam mora biti adekvatno obrađeno u gornjim dijelovima probavnog trakta, kako bi se u donjim dijelovima hranjive supstance apsorbirale i rasporedile tamo gdje su potrebne. Ako nemamo zdravu probavu, to ne utiče samo na kvalitet života, već i na ukupnu funkcionalnost organizma. Takav organizam nema dobru imunološku odbranu.”

Advertisement

Naglašava da je zdrava probavna cijev temelj jakog imuniteta: „Hiljadu je razloga zbog kojih je važno da naša probavna cijev bude u punom kapacitetu – morfološki, strukturno i funkcionalno.“

(Vijesti.ba)

Nastavi čitati

Magazin

Koliko bismo mogli živjeti prema broju cipela koje nosimo

Published

on

By

Iako studije nisu pronašle direktnu korelaciju između veličine cipela i pojedinačne bolesti, ili između širine stopala i životnog vijeka, uočava se veza između broja obuće i životnog vijeka, piše u švedskoj studiji.
Istraživanje nam govori da među ženama očekivani životni vijek najduži je kod osoba koje nose broj 38 (najčešća veličina cipela): između 78 i 84 godine. Najniža je za one s malim stopalima. Ako nosite veličinu 35, očekivani životni vijek varira između 64 i 69 godina. Među muškarcima će najduže živjeti oni koji nose broj 42, između 75 i 82 godine. 38 ili 45? Padamo na 66-69 godina…

cipele
FOTO: ilustracija
Ove rezultate treba uzeti s rezervom:
Ne sumnjamo da ljudi mogu živjeti duže nego što njihov broj obuće pokazuje, ali, to bi bilo točno samo ako prihvate veoma zdrav način života, pazeći na ishranu i fizičku aktivnost, ističu naučnici.
Nastavi čitati

Magazin

Šerif Konjević o sukobu sa Harisom Džinovićem: “Imam snimak gdje je to rekao”

Published

on

By

Već neko vrijeme mediji nagađaju o narušenim odnosima između Harisa Džinovića i Šerifa Konjevića, a sve je navodno počelo zbog jedne izjave koju je Džinović dao u prošlosti.
Naime, Haris je, kako tvrdi Konjević, izjavio da Šerif godinama pokušava da oponaša Šabana Šaulića, ali da u tome ne uspijeva.

– Imam snimak na kojem se jasno čuje kako on govori da ja čitavog života pokušavam da kopiram Šabana, ali da mi ne ide. Mislim da je to potpuno netačno. Radio sam sa vrhunskim autorima u Srbiji i oni znaju kakav sam kao izvođač – izjavio je Šerif.

Ipak, naglašava da ne gaji nikakvu mržnju prema Harisu i da i dalje ima poštovanja prema njemu.

– Nemam ništa protiv njega lično, možda čak ni ne zna šta je rekao. Svako od nas ima svoj način interpretacije, naravno da svi ponesemo po neku nijansu od drugih kolega, ali na kraju svako pjeva svojim stilom. Haris je sjajan izvođač i volio bih da me nekad pozove i kaže da je to bila samo šala. Mi smo se viđali i nakon toga, ali s njegove strane postoji neka doza zadrške – pojasnio je Konjević.

Advertisement
Nastavi čitati

Magazin

Pri kojim brzinama automobil najmanje troši?

Published

on

By

Pri kojim brzinama je vaš automobil najekonomičniji? Svi ćemo razviti neku svoju filozofiju i misliti da znamo odgovor na ovo pitanje, ali postoje neka pravila koja su već dokazana.

Naime, zakon kaže da auto putem ne smijete voziti brže od 130 km/h, a optimum s gledišta potrošnje goriva još je niži.

Većina automobila može postići maksimalnu brzinu od 170 km/h, a nerijetko i više. Optimalno za motor i potrošnju je osjetno niže, a pritom je važno i da ne ubrzavate naglo. Generalno je pravilo da ubrzate što prije, prebacite u najvišu brzinu, vozite do 90 km/h i održavate okretaje motora od 1500 do 2500 o/min, piše Revija HAK.

Međutim, šta je s autoputem? Njemački TÜV tu savjetuje vožnje brzinama do 80% maksimalne brzine. Dakako, na putevima gdje je ograničenje 130 km/h, jasno je da se više od toga ne smije. Automobil koji ima maksimalnu brzinu 150 km/h trebalo bi zato da ostane u rasponu brzina između 105 i 120 km/h.

Advertisement

Ponovimo još jednom procjenu njemačkog autokluba (ADAC) koji je izračunao za automobile srednje klase da pri vožnji od 160 km/h troše do dvije trećine više goriva nego pri 100 km/h.

Uz maksimalnu brzinu, postoji još niz trikova za snižavanje potrošnje goriva. Zlatno je pravilo da se vozi smirenijim ritmom, bez naglih ubrzavanja i kočenja, kao i da se brzina planira, posebno ako vozite na tempomatu putem s dosta uspona.

Nastavi čitati
Advertisement

Najčitanije